Nova krivična djela su 'Neisplaćivanje plaće' i 'Zlostavljanje na poslu'

 Aktivnosti na reformi institucionalnog tretmana maloljetnika u sukobu sa zakonom se provode. Usvojen je Zakon o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima o krivičnom postupku u FBiH, a koji je usklađen sa međunarodnim dokumentima i standardima, rekao je federalni ministar pravde Zoran Mikulić u intervjuu za Agenciju FENA. 

‘Federalno ministarstvo pravde je donijelo program edukacije, a u narednom periodu će se donijeti Pravilnici predviđeni zakonom. U aprilu i maju predviđena je edukacija osoblja (policije, socijalnih radnika, advokata, medijatora i zavodskog osoblja)’, kaže Mikulić.

U smislu poduzimanja hitnih mjera izmještanja punoljetnih zatvorenika iz Kazneno popravnog zavoda Zenica (Peti paviljon), te stavljanja oslobođenog prostora na raspolaganje Odjeljenju za izvršenje kazne maloljetničkog zatvora u skladu sa međunarodnim standardima ističe da je izvršeno izmještanje punoljetnih osuđenih osoba iz zgrade gdje borave maloljetnici.

‘Prostorije su preuređene za smještaj 30 maloljetnika, a brojno stanje se kreće od 10-14 na godišnjem nivou. Na taj način je ispunjena obaveza koja je ranije navođena kao primjedba i preporuka tokom posjeta od strane domaćih i međunarodnih institucija koja se bave pitanjem maloljetnika’, pojasnio je Mikulić.
I izgradnja Odjeljenja odgojno-popravnog doma u Orašju je završena. Kapacitet Odjeljenja je 58 mjesta.

‘U toku je prijem osoblja, nakon čega će biti izvršen premještaj maloljetnika iz Odjeljenja Odgojno–popravnog doma pri KPZ Tuzla u nove prostorije u Orašju. Svi uposleni će proći obuku kao što je i predviđeno novim Zakonom’, navodi Mikulić.

Odgovarajući na upit o upotrebi fizičke sile uposlenika nad maloljetnicima u zatvorima kaže da se „ona vrlo rijetko primjenjuje, odnosno samo u izvanrednim okolnostima“.

‘Službeno osoblje u radu sa maloljetnicima ne nosi oružje niti gumene palice, a eventualna upotreba fizičke sile je dozvoljena samo u posebnim okolnostima. Nakon svake upotrebe sredstava prinude, Zavod je obavezan dostaviti izvještaj, nakon čega se daje suglasnost od strane Ministarstva da li je upotreba bila opravdana ili ne’, istakao je Mikulić.

Govoreći o procesu izvršavanja kazni kućnog zatvora sa elektronskim nadzorom, koji je započeo 2012. godine, ocijenio je da je projekt elektronskog nadzora u Federaciji BiH implementirao bez većih problema u praksi sudova i ustanova za izvršenje kaznenih sankcija, odnosno kazneno – popravnih zavoda.

‘Tokom 2013. godine u kućnom zatvoru sa elektronskim nadzorom, prema broju izdatih tehničkih naloga, nalazilo se 238 osuđenih osoba, a u 2014. godine samo jedna osuđena osoba jer su istekli ranije zaključeni ugovori za pružanje usluga elektronskog nadzora. U 2012. godini taj broj je bio 237 osuđenih osoba’, rekao je Mikulić.

Izvršenje kazne u kućnom zatvoru, navodi, imalo je za posljedicu rasterećenje zatvorskih kapaciteta, te racionalnije korištenje ljudskih resursa.

– Također, povećana je ažurnost sudova kada je u pitanju upućivanje na izvršenje kazni zatvora koje su izrečene u trajanju do godinu dana, a na koje se odnosi najveći procenat izrečenih kazni. S obzirom da je projekt trenutno u zastoju iz razloga na koje Ministarstvo ne može uticati, već se osjeća pritisak na zatvorske kapacitete – rekao je Mikulić.

Na upit šta su novine Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Federacije BiH, koji je trenutno u parlamentarnoj proceduri, kaže da „Prijedlog sadrži niz kvalitetnih zakonskih rješenja, kojima se daje odgovor društva na sve učestalije negativne društvene pojave“.

‘Sadrži rješenja kojima se konačno staje u kraj huliganskim ponašanjima na sportskim takmičenjima koji za posljedicu imaju ugrožavanje sigurnosti i imovine građana. Također sadrži rješenja kojima se propisuju nova krivična djela i to: „Neisplaćivanje plaće“ i „Zlostavljanje na poslu“ (mobing)‘, rekao je Mikulić.

Podcrtao je i to da se pooštrava kaznena politika za već propisana krivična djela iz oblasti ugrožavanja sigurnosti i imovine građana, čime se povećavaju kazne za navedena djela.

S obzirom da je u toku javna rasprava o Nacrtu zakona o obaveznom osiguranju u prometu federalni ministar pravde u nastavku intervjua za Fenu ukazao je na propuste, koje je pokazao važeći zakon u smislu zaštite žrtava u saobraćaju i njihovog položaja.

‘U sedmogodišnjoj primjeni, praksa je konstantno ukazivala na niz manjkavosti Zakona koje su se najviše odnosile na zaštitu žrtava u saobraćaju /oštećenika/ i njihovog položaja, nejasno i neprecizno utvrđenih ovlasti Zaštitnog fonda, posebno u dijelu koji se tiče zaštite prava žrtava u slučaju stečaja društva za osiguranje, propisivanjem određenih djela kaznenim a da nije proveden postupak izmjene i dopune KZ FBIH, neprihvaćanjem i ne uvođenjem u ovaj zakon pravnih stečevina EU’, istakao je Mikulić.

Najbolji pokazatelj kakav je kvalitet ovog zakona je i činjenica da je ova izuzetno kompleksna oblast bila uređena sa svega 29 člana uključujući i kaznene, prijelazne i završne odredbe.

‘Novim zakonom se na sistemski način sveobuhvatno pokušava dati kvalitetno zakonsko rješenje u ovoj oblasti, te se prevazilazi dosadašnji pristup da se u zakonskom uređenju ove oblasti koriste štura i manjkava rješenja’, kazao je Mikulić.

Nakon okončanja finalnih aktivnosti u cilju izrade konačnog teksta ovog nacrta zakona, koje su u toku, nada se da će Vlada Federacije BiH utvrditi prijedlog ovog zakona, te ga uputiti u parlamentarnu proceduru u narednih 30 dana.

U Federaciji BiH je potrebno, što je moguće prije, otpočeti razgovore i postići dogovor o načinu izvršavanja zajedničkih nadležnosti federalnih i kantonalnih vlasti.

Odgovarajući na pitanje Fene da li je u ovoj godini moguće očekivati donošenje jedinstvenog zakona o tužilaštvima u Federaciji naglašava da „nije realno očekivati pokretanje zakonodavne procedure za donošenje navedenog zakona, iz razloga što je Federalno ministarstvo pravde u prethodnom periodu poduzelo niz aktivnosti u cilju pribavljanja saglasnosti kantona za prenos ovlasti na Federaciju BiH, što nije naišlo na pozitivan odgovor“.

‘Naime, Ministarstvo je pored pozitivnih dobilo i negativne odgovore kantona, čime nisu ispunjeni ustavni preduvjeti za donošenje ovog zakona, a potrebno je pribaviti pozitivno mišljenje svih 10 kantona u Federaciji BiH’, kaže Mikulić.

Tokom dosadašnjeg mandata, Mikulić je napisao oko 70 zakona. Među njima je Zakon o stvarnim pravima, kao i Zakon kojim je provedena sveukupna reforma zemljišne administracije u pogledu jedinstvenog propisa kojim se uređuje pitanje vlasništva kao njegovog ograničenja te pitanje hipoteka. 

Ovaj Zakon je stavio van snage veliki broj propisa koji je uređivao ovu oblast, te je ova materija uređena jedinstvenim zakonom.

Pored toga Mikulić je zaslužan za Zakon o dopuni Zakona o eksproprijaciji kojim su stvoreni preduslovi za izgradnju koridora Vc, kao i za set antikorupcionih zakona koje je predložila Vlada Federacije BiH, a posebno Zakon o suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala u FBiH, Zakona o oduzimanju imovine stečene krivičnim djelom i prekršajem, Zakon o prekršajima, kao i izmjene i dopune Krivičnog zakona Federacije BiH.

‘Do kraja mandata u resoru Federalnog ministarstva pravde, planiraju se okončati u maksimalnoj mogućoj mjeri aktivnosti u domenu izrade prijedloga zakona, njihovo upućivanje u daljnju parlamentarnu proceduru, izrada niza podzakonskih propisa kao i nastavak jačanja kapaciteta pravosudnih i institucija za izvršenje krivičnih sankcija u Federaciji BiH’, rekao je na kraju intervjua Zoran Mikulić ministar pravde Federacije BiH.