Protekle četri godine građani općine Kalesije neće pamtiti po dobrom. Bilo je određenih pozitivnih pomaka, prije svega u privredi međutim to nije bio rezultat promjene ambijenta za život i rad nego isključivo rezultat sposobnosti pojedinaca, njihove hrabrosti i upornosti. Prema svim statističkim podacima zvaničnih institucija Kalesija je i dalje među najnerazvijenijim općinama u TK, a samim tim i u F BiH bez vizije budućeg razvoja koja bi promijenila negativne trendove.
„Izgubljene“ 4 godine
Najveću odgovornost za takvo stanje snosi općinska vlast u Kalesiji koja nije učinila gotovo ništa da promijeni poslovni ambijent, da stvori uslove za novo zapošljavanje. Na tome se nije ni radilo, ističe naš sagovornik, predsjednik kluba vijećnika SDP-a u OV Kalesija, najveće opozicione stranke dr. Muhamed Osmanović dodajući da su posljedice izuzetno negativne.
– „Bilo bi nepošteno reći da se u Kalesiji nije ništa radilo proteklih godina. Neke su se stvari dešavale ali ja, kao lider opozicije u vijeću nisam zadovoljan onim što je postignuto, upravo na polju privrede i zapošljavanja ljudi. Svi ekonomski pokazatelji, mjerljivi statistički od zvaničnih institucija govore da je Općina Kalesija na samom dnu, kako u TK tako i u FBiH. Na dnu smo po broju zaposlenih, svega oko 3700 zaposlenih dok smo u vrhu po broju nezaposlenih, 8000 i nešto. Broj privrednih društava na 1000 stanovnika također je najmanji na području TK, a samim tim i FbiH, itd.. Mi smo kao opozicija, kroz Općinsko vijeće pokušavali nekim stimulativnim mjerama, zalažući se za izdvajanje više sredstava za privredu i zapošljavanje da to pokrenemo sa mrtve tačke međutim, nismo naišli na razumijevanje. Uglavnom je to išlo za odrađivanje pripravničkog staža, tako da nismo bili od velike pomoći privrednim društvima. Također, dodjela samog građevinskog zemljišta išla je po političkoj liniji pa sad imamo u industrijskoj zoni Kalesija Gornja neka zemjišta sa „mrtvim“ objektima koji nikada nisu privedeni namjeni, iako su svi rokovi prošli.
Zbog tih, ali i drugih stvari Kalesija je izgubila priključak za razvijenim općinama. Nismo iskoristili izuzetno povoljan položaj Kalesije za investiranje, posebno ako u obzir uzmemo funkciju Međunarodnog aerodroma Tuzla. Predlagali smo izmjenu regulacionog plana, da se otvore nove industrijske zone u zapadnom dijelu općine, prema području Donjih i Gornjih Vukovija što bi sigurno privuklo investitre ali nismo dobili podršku. Protekle četri godine, Općinsko Vijeće nije bilo na visini zadatka, pogotovo u 2015. godini kada smo imali i prijevremene izbore za načelnika, taj period i sam nerad izabranog načelnika poslije te sva druga dešavanja u vijeću išla su u pravcu da je Kalesija zadnje dvije godine, u potpunosti izgubila u privrednom razvoju.“
Zaokret prema privredi i privrednicima
Umjesto da stvara ambijent za privredni razvoj općina je često bila najveća prepreka za nove investicije i nova radna mjesta. Na sve su to ukazivali, osim opozicije i sami privrednici međutim efekta nije bilo.
– „Ako uzmemo u obzir, da samo u jednoj općinskoj službi imamo preko 2000 neriješenih predmeta u pogledu dodjele građevinskih i urbanističkih dozvola, da se pojedine dozvole čekaju i po više godina onda je to već dokaz da općina nije uradila puno na otvaranju novih radnih mjesta. Dalje, ne poštuje se ni sam Zakon koji predviđa da se sredstva od građevinskih renti i dozvola usmjeravaju u industrijske zone. Ljudima se dodjeljuje poljoprivredno zemljište i dok se izvrši pretvorba u građevinsko čovjek praktično potroši novac za otvaranje biznisa, odnosno pokretanje proizvodnje. Sve smo to kritikovali, ukazivali na to da se veći dio općinskog budžeta mora usmjeravati u privredu, da u općini mora biti kancelarija za privrednike gdje će iznijeti svoj program i svoj problem i da onda uposlenik općine dobije zadatak da taj problem riješi. Međutim, aktuelna vlast nije imala sluha za to, bili su im daleko važnija i interesantnija upošljavanja u javne ustanove i preduzeća. Postigli su samo to da su nam i ona postala teret, da se sve veća sredstva iz Budžeta izdvajaju za nihovo sufinansiranje jer imamo apsolutno ekonomski neopravdan broj uposlenih. U narednom periodu je neophodan potpuni zaokret u radu kompletne općine Kalesija, bez obzira na stranačku pripadnost mora se ići u smjeru privrede, privrednika Kalesije. Ideja ima, sa ljudima iz privrede s kojima se susrećem svakodnevno vidim želju i brojne mogućnosti ali jednostavno nema klime u općinskoj zgradi da se tim ljudima pomogne i zato smo tu gdje jesmo, na samom dnu.“
Građani moraju preuzeti odgovornost
Nitko sa strane neće doći u Kalesiju da rješavamo probleme sa kojima se suočava, najveći je egzodus stanovništva, posebno mladih, ističe dr. Osmanović. Kada građani budu birali uskoro novi saziv vijeća to je nešto o čemu moraju najviše voditi računa.
– „Evidentno je da je kompletan protekli period protekao u znaku nastojanja načelnika, koji su svi bili iz SDA da naprave većinu po cijenu svega tako da su ljudi iz manjih političkih stranaka napuštali stranke i činili tu većinu zarad svojih nekih ličnih interesa. To je omogućavalo općinskoj vlasti da radi ono šta oni hoće i šta misle da je u tom razdoblju za Kalesiju najbolje ne slušajući glas, ni opozicije a pogotovu glas građana. Mislim da su u Kalesiji, poslije dešavanja u zadnje dvije godine u vijeću, dešavanja po kojima je Kalesija postala prepoznatljiva na teritoriji BiH u negativnom smislu ljudi napokon shvatili da ovako više ne ide, na izbornim listama imamo i neke nove ljude i za očekivati je da u narednom periodu proradi razum kod ljudi, da jednostavno shvatimo da mi živimo u Kalesiji i da trebamo da radimo u interesu građana. Ako uzmemo u obzir samo podatak sa poslednjeg popisa stanovništva, da Kalesija ima 32 000 stanovnika i da trenutno u Kalesiji sigurno nema 5000-6000 ljudi koji su otišli vani, da svaki dan omladina ide iz Kalesije, mislim da je to alarm koji treba kod svih onih koji prođu u novi saziv vijeća da „upali“ lampicu, da svi zajedno radimo na poboljšanju ekonomskih uslova života i da otvaramo nova radna mjesta.“
Građani više nemaju iluzija, kako žive i tko je odgovoran za takvo stanje međutim problem je, kaže dr. Osmanović što se dešava da „prodaju“ jeftino svoje glasove ne vodeći računa o svojoj i budućnosti svoje djece.
– „Kao opozicija, mi jedan dio svoje kampanje usmjeravamo u pravcu da građanima ukažemo na naš izborni program. Mislim da smo mi jedina politička opcija koja ima konkretan politički program za općinu Kalesiju usvojen od strane struktura partije i prezentiran građanima koji su dali svoje primjedbe. S tim programom izlazimo na izbore, nudeći određene pomake i nadam se podršci svih onih snaga koje razmišljaju na način da Kalesiji želimo bolje, prije svega više radnih mjesta. Evidentno je i da je dugogodišnja vladavina SDA dovela do toga da imaju svoje ljude u javnim ustanovama i preduzećima, da je to ogromna armija koja ne da svoje pozicije i sa te strane se uključuju u kampanju i uposlenici općine, kao državni službenici iako ne bi smjeli to da rade. Naravno da se pribjegne i toj, da kažemo kupovini glasova za pakete, za novac…“
Sa malo dobre volje sve se može promijeniti na bolje
S obzirom na resurse koje posjeduje, ljudske i prirodne Kalesija se uz samo malo dobre volje i više odgovornosti može preporoditi u realtivno kratko vremenskom periodu. Potrebno je samo da dobije vlast koja će se baviti problemima građana, koja će raditi u njihovom interesu.
– „Naš program, napravljen od strane stručnih ljudi ima sedam bitnih elemenata koji su konkretni, provodivi i vrlo brzo mogu dati značajne efekte. Prvi je svakako privreda i zapošljavanje, zatim socijalni status građana, kultura, sport, infrastruktura, zaštita okoliša i na kraju sigurnost građana. Što se tiče same privrede i zapošljavanja program predviđa da se u ovom periodu iz Budžeta općine izdvoji ukupno oko 2 miliona KM za projekte zapošljavanja i samozapošljavanja, i to na način da se u privredu plasira milion KM i u poljoprivredu, također milion KM. Zamisao programa je da ćemo u jednoj od industrijskih zona izgraditi pravi inkubacioni centar, po uzoru na druge općine gdje ćemo mladim ljudima sa idejama napraviti infrastrukturu, prostor i omogućiti da pokrene svoj biznis. Svi bi oni bili stimulisani od strane općine sa po 2 000 KM, da mogu sebi platiti doprinose. Potpisivat će se Ugovori na dvije godine, za te dvije godine oni će razviti svoj biznis, zaposliti nove ljude, postati konkurentni na tržištu te osloboditi mjesto u inkubacionom centra a umjesto njih dolazit će novi.
Također, ono što nedostaje jeste ekonomski savjet općine sastavljen od kalesijskih privrednika i mladih ljudi koji imaju ideju za biznis, kako bi pokrenuli i objedinili sve ono što možemo da uradimo na polju proizvodne industrije. Mi u Kalesiji imamo niz jakih firmi, poznatih i izvan BiH, uspješnih izvoznika koji za realizaciju svojih poslovnih planova nemaju podršku općine, njih se sjete, kao i građana samo pred izbore.
Bitan segment programa je poljoprivreda gdje planiramo uložiti milion KM iz Budžeta na način da ćemo stimulisati otvaranje obrta, također sa nekih, od 2000 do 3000 KM kako bi ljudi mogli plaćati sebi doprinose i da na taj način što više ljudi „skinemo“ sa Biroa.
Formirat ćemo jednu jaku zemljoradničku zadrugu, sa nestranačkim i stručnim ljudima koji će imati zadatak da nađu plasman poljoprivrednih proizvoda izvan općine Kalesija. Po svim strateškim dokumentima, i Kantona i F BiH Kalesija je proglašena kao poljoprivredna općina, međutim mi nedovoljno koristimo državno poljoprivredno zemljište tako da nema razvoja poljoprivrede u kojoj bi se trebao zaposliti veći broj ljudi.
To su dva, do u detalje razrađena segmenta na koji način ćemo plasirati sredstva iz Budžeta i očekujemo da na taj način otvorimo između 800 i 900 radnih mjesta. Također, ako uzmemo u obzir i poticaje sa viših nivoa vlasti koji idu u pogledu zapošljavanja očekujemo da bi na kraju narednog 4-godišnjeg mandata taj broj zaposlenih mogao biti između 1200 – 1300 novih radnih mjesta. To je program koji mi, kao SDP nudimo, naravno da će se dešavati i neki drugi procesi, potpomognuti od strane općine tako da bi taj broj mogao biti još i veći.“
Kada je u pitanju infrastruktura programom je predviđeno da se u prvoj godini mandata vijeća, uz podršku viših nivoa vlasti ili kroz kreditno zaduženje riješi problem vodosnabdijevanja. Također je predviđeno aktiviranje pregovora sa Vladom Slovenije vezano za projekt odvodnje otpadnih voda.
– „Aktualna vlast je ovaj Projekat ispustila iz ruku, i mi moramo napraviti novi, jak tim ljudi koji će „iznijeti“ projekat vrijedan 30 – 40 miliona KM, pokušati da nađemo donacije iz Evropskih fondova. Imam uvjeravanja od ljudi koji su radili sa vladom Slovenije da su oni još uvijek spremni da taj projekat podrže i mi ćemo dati sve od sebe da taj projekat vratimo u Kalesiju. Na polju infrastrukture značajna pažnja se mora posvetiti uređenju riječnih tokova koji plave poljoprivredna imanja. Do sada je tu nešto malo urađeno ali bez projekta, za mene je to više bilo pranje novca nego što je bila svesrdna pomoć poljoprivrednim proizvođačima. S obzirom na klimatska dešavanja mora se uraditi i projekat navodnjavanja Sprečkog polja da bi smanjili štete koje donose sušne godine.“
Unapređenje zdravstvene zaštite, koja je isto na niskom nivo također je sastavni dio Programa.
-„Posebno gdje mogu dati doprinos jeste u proširenju objekata zdravstvene zaštite s obzirom da je općina osnivač Doma zdravlja i da je dužna da gradi objekte zdravstvene zaštite. U tom dijelu mora se uraditi nova ambulanta u MZ Tojšići, trenutna ne zadovoljava potrebe građana, ni kapacitetom, ni interijerom, ni eksterijerom. Nova ambulanta bi imala prostor za 4 tima porodične medicine, za specijalističku i zubnu ordinaciju. Mora se uraditi dodatno prostorija za porodičnu medicinu u Donjim Vukovijama i Gornjim Raincima, gdje trenutno postoji po jedan tim a standardi govore da trebaju biti dva te nove ambulante u Petrovicama Gornjim i Kikačima. To se sve može uraditi uz pomoć općine, doma zdravlja i nadležnog kantonalnog ministarstva u periodu od dvije godine a kako bi ljudi imali dostupnu zdravstvenu zaštitu.
To su neki ključni infrastrukturni problemi koji tište općinu Kalesiju a uz koje ide otvaranje novih industrijskih zona u Donjim i Gornjim Vukovijama, Miljanovcima te proširenje industrijskih zona Kalesija Grad i Kalesija Gornja gdje općina mora izdvajati sredstva da bi te industrijske zone privela namjeni kako bi ljudi odmah mogli investirati u proizvodne kapacitete.“
Kako je sve veći broj ljudi koji ne mogu da žive od svojih primanja, ne mogu ostvariti pravo na zdravstvenu zaštitu, nabaviti neophodne lijekove mi kao općina moramo napraviti jedan Fond iz kojeg bi pomagali tim ljudima i podigli na viši nivo sistem socijalne zaštite.
– „Zaštita okoliša je također nešto o čemu se mora voditi računa, izgradnjom deponije Crni vrh steći će se uslovi da uklonimo sve divlje deponije koje imamo a kroz uključivanje što većeg broja ljudi u sistem organizovanog odvoza krutog otpada možemo izbjeći povećanje cijene tih usluga.
Naravno projekat u pogledu socijalne zaštite, sve veći je broj ljudi koji ne mogu praktično da žive nemaju nikakvih primanja i općina mora napraviti jedan fond kako bi tim ljhudim omogućila da imaju sredstva da imaju ličnu zdravstvenu zaštiti, za lijekove tako da ćemo i na taj način pokušati pomoći našim građanima.
I ono što je posebno značajno jeste da moramo voditi više računa o sigurnosti građana. Saradnja sa svim državnim organima koji se brinu o sigurnosti mora biti bolja a ono što planiramo, s obzirom da je povećan broj kriminaliteta u svim mjesnim zajednicama, jeste da barem u glavnim ulicama postavimo nadzorne kamere.“
Diskriminacija i podjele su prisutne u svim segmentima, pa čak i u sportu i kulturi koji opstaju zahvaljujući entuzijastima.
– „Ja sam od 1994. godine sportski radnik koji je aktivno uključen, prije svega u rad FK „Bosna“ ali i ostalih tako da znam problem sporta u Kalesiji. Žalosno je da je Kalesija imala nekad prvaka BiH u ženskoj odbojci, klub „Polo“ koji se ugasio, da smo imali mušku odbojku u Premijer ligi, u finalu kupu, a da je i taj klub pred gašenjem. Nastojat ću da povećamo godišnju tranšu za sport za 15000 KM u odnosu na dosadašnju. Nastojat ću da do kraja mandata taj iznos bude 250 000 KM. Sportski radnici se moraju dogovoriti, definisati strategiju razvoja sporta, koji su to sportovi u Kalesiji koje treba dodatno podržavati, koji su nivoi u kojima klubovi mogu da igraju jer ostao nam je samo sport koji okuplja mlade ljude jer su i oni izdjeljeni između političkih partija. Pogrešno ih usmjeravamo praktično od samog njihovog sazrijevanja i ostao je još jedino sport kao nada da možemo te mlade ljude skloniti sa negativnog puta. Kalesija je od 1992. godine imala dosta uspješnih sportista i mi ćemo nastojati u tom pogledu da svim sportskim klubovima omogućimo što boje uslove za rad, infrastrukturu, a posebno ćemo cijeniti poduzetnike koji ulažu u sport, a ima ih i svi su dobro došli bez obzira na stranačku pripadnost.
Cilj nam je završiti i sportsku dvoranu, mada ja od samog pokretanja izgradnje nisam bio zadovoljan sa lokacijom i sa njenim gabaritima, jer jedna takva sportska dvorana čija će vrijednost doći na kraju i na 7 miliona KM nije bila prijeko potrebna Kalesiji. Mogla se praviti daleko manja, za nekih 2 – 2,5 miliona i bila bi do sada završena, ovako imamo problem svi mi koji se bavimo sportom da to završimo a ostaje i upitno njezino funkcionisanje jer će se morati nasloniti na Budžet općine, a to je dodatnih 200 000 – 250000 KM za održavanje.
Na polju kulture je isto, kao i u svim drugim segmentima prisutna je jedna vrsta diskrimnacije prema KUD-ovima koji se dijele i svojataju, na crvene, zelene, žute, ja zaista želim to promijeniti, da sva budu kalesijska i da svi imaju isti tretman jer okupljaju veliki broj naših mladih ljudi i djece i čuvaju našu tradiciju i kulturno blago.“
Efikasna općinska uprava koja će biti servis građana jedan je od zacrtanih ciljeva, to se isto može vrlo brzo realizovati uvođenjem ISO standarda, ističe dr. Osmanović.
– „Mi smo pokušavali u proteklim godinama da općina Kalesija, po uzoru na druge ide u pravcu ISO standardizacije, koja jasno propisuje šta podrazumijeva efikasno funkcionisanje organa uprave i to je sastavni dio našeg programa. Želimo uvesti međunarodne standarde u organe uprave, da nitko više uposlenike općine ne dijeli po stranačkoj podobnosti nego na sposobne i, da tako kažem manje sposobne. Općina zaista mora biti servis građana, u svakom pogledu i ja se nadam da ćemo uspjeti u tome u narednom periodu jer je i pritisak javnosti takav da se te stvari moraju mijenjati, danas a ne sutra. U tom pogledu ja sam ubijeđen da ćemo funkcionisanje organa uprave podići na jedan viši nivo, da će ljudi koji koriste usluge općine a i sami uposlenici shvatitii da je tako bolje i jednostavnije, a ne da se na pojedine predmete čeka po nekoliko godina ili da u pojedinim službama imamo hiljade neriješenih predmeta.“
Razgovarao: Milenko Čajić
Portal sdp.ba je prilagođen svim uređajima.