Cijenjeni domaćini, poštovani, gosti, dame i gospodo,
Čast mi je i zadovoljstvo da imam priliku otvoriti konferenciju Energetski zaokret put prema klimatskoj neutralnosti, dekarbonizacija i pravedna tranzicija…
Moram reći da konferencija izgleda impozantno…
Razočarat ću Vedrana i organizatore, kao i sve vas koji ste se ponadali da ću biti kratak…
Ovo je prilika i iskoristit ću ovu govornicu da 15 dana prije druge godišnjice od imenovanja Vlade prezentiram jedan dio onoga šta smo radili i šta želimo raditi…
Spomenut ću neke od mjera koje je poduzela Vlada Federacije, kako bismo ovaj dio Bosne i Hercegovine učinili stabilnim okruženjem za investicije, podizanje standarda, te stabilizaciju socijalnih prilika, što su sve važni preduslovi za dalji razvoj.
Danas, kada govorimo o Federaciji Bosne i Hercegovine, prvi podatak koji valja istaknuti u vrijeme globalne finansijske nestabilnosti i nepoznanica koje se vežu uz poslovne i finansijske tokove, jeste stepen zaduženja.
Neću se čak ni osvrtati na laži koje su od početnih priča zaduživanja koje federaciju vodi u dužničko ropstvo do optužbi kako sprečavamo razvoj jer se ne zadužujemo…
Da budem precizan radi se o jednom važnom kriteriju utvrđenja ovisnosti odnosno neovisnosti jedne teritorije o međunarodnim finansijskim tokovima, kao i važnom razvojnom kapacitetu u smislu potencijala osigranja kreditorskih sredstava za ključne, strateške investicijske projekte, od kojih se veliki omjer odnosi na investicije u oblasti energetike.
( Dug Bosne i Hercegovine, koji iznosi 25,4 posto BDP-a u odnosu na prosječnu zaduženost u Evropskoj uniji koja je 88,2 posto BDP-a, a pogotovu najzaduženije države Evropske unije poput Grčke sa 158,2 posto BDP-a, preko Italije, Francuske, Belgije ili Španjolske koje su sve preko 100 % BDP zadužene izgleda minorno).
(Tako izgleda čak i u odnosu na zemlje u okruženju, Crnu Goru sa 61,32 posto BDP-a, Hrvatsku 59 posto, te Srbiju 44,3 posto)
Ni dug RS od 38 % BDP nije pretjerano velik, pa ipak ostaje činjenica da je sa 18,6 posto duga u odnosu na bruto društveni proizvod Federacija Bosne i Hercegovine najmanje zadužen ekonomski prostor ne samo u regiji nego i šire.
Prije dvije godine, ova vlada je preuzela dug Federacije u iznosu od 24,3 posto BDP-a i smanjili smo ga za nešto manje od 6 indeksnih podna, odnosno u odnosu na ukupan dug, smanjili smo ga za nekih 25% odnosno za 1/4.
Dakle, Federacija Bosne i Hercegovine je finansijski stabilna, sigurna i razvija se. Ovo je ocjena vodećih svjetskih institucija za procjenu kreditnog rejtinga koje su dodijelile Federaciji Bosne i Hercegovine kreditni rejting B3, sa stabilnim izgledima, odnosno potvrdile stabilne izglede Federacije BiH uz ocjenu B+/B.
Naravno, postoje i brojni izazovi u pogledu održanja finansijske stabilnosti unapređenja uslova za investicije.
Trenutno imamo situaciju da u Federaciji BiH na 1,2 uposlenika dolazi jedan penzioner, što je teško održiv omjer. Ovo je posljedica masovnog odlaska radno sposobnog stanovništva u zadnjih deset godina.
Poređenja radi, u bivšoj državi smo na 3 uposlenika imali jednog penzionera. Penzionerska populacija je nakon podizanja minimalne plate ostala kao trenutno najugroženija i jeste u vrhu prioriteta Vlade.
Sve to nas dodatno motiviše da što obuhvatnije i što odgovornije provedemo najveću finansijsku reformu u Federaciji BiH ikada.
Pripremamo opsežnu, sveobuhvatnu fiskalizaciju sistema, već postepeno uvodimo smanjenje doprinosa na plate, a minimalnu platu smo povećali sa 523 KM koliko je iznosila kad smo došli na nešto podnošljivijih, dostojanstvenijih 1.000 KM.
Zakon o fiskalnoj reformi ne donosimo olako i bez detaljnih priprema, kao što niti jedna naša mjera nije bila neplanska ili stihijska.
U prošloj godini smo poslodavcima omogućili da radnicima isplate neoporezivi dodatak preko 5.000 KM, po radniku, ukupno nešto manje od 3 milijarde KM, što je faktički omogućavalo isplatu minimalne plate radnicima veće od 1000 KM.
Nažalost, mali broj poslodavaca je iskoristio ovu pruženu ruku vlade, te je u,periodu zadnje 3 godine dobit preduzeća rasla 40%, a minimalna plata u isto vrijeme jedva 14%.
To je period izražene inflacije i očitog izostanka solidarnosti sa radnicima, kao kategorijom najugroženijom inflacijskim tokovima.
Uredba koju smo donijeli o minimalnoj plati pripremljena je i utemeljena na konkretnim pokazateljima, koje smo prezentovali i javnosti.
Svi finansijski tokovi, kao i podaci Federalne porezne uprave, pokazuju da smo bili u pravu, da je tržište rada stabilno, te da su efekti na održivost poduzeća minimalni.
Na tržištu rada ne bilježimo nikakve dramatične trendove, u poređenju sa istim periodom prošle godine neznatno veći broj zaposlenih, a nakon pada u odnosu na 31.12. prošle godine danas imamo pokazatelje oporavka odnosni sa nešto više od 540.000 zaposlenih, porast za 15 dana na nešto više od 543.000.
Porezna uprava Federacije radi najintenzivnije provjere zloupotreba i kršenje prava radnika, vjerovatno od osnivanja ove institucije.
Daleko od toga da smo poduzetnike prepustili same sebi jer smo u budžetu osigurali 100 miliona za refundaciju doprinosa…
Usvojili smo Zakon o poticanju razvoja male privrede, Zakon o poduzetničkoj infrastrukturi u Federaciji Bosne i Hercegovine, Strategiju razvoja male privrede FBiH 2022.-2027, te je Zakon o društvenom poduzetništvu u formi nacrta usvojen u Parlamentu Federacije BiH i trenutno je u toku javna rasprava.
U 2024. godini, za malu privredu je iz federalnog budžeta izdvojeno rekordnih 26,2 miliona KM, što predstavlja povećanje od 3,5 puta u odnosu na budžet prethodne vlade.
Sredstva su utrošena za značajne poticaje za mala i srednja preduzeća, te po prvi put za podršku razvoju IT sektora, jedne od ključnih i najbrže rastućih privrednih grana savremenih ekonomija.
Vlada je subvencionirala i kamate za 2022. i 2023. za sektor proizvodnje i IT sektor. Programom poticaja za 2025. godinu su obuhvaćeni svi projekti iz 2024. godine i uveden je novi projekat „Razvoj start-up ekosistema“.
Na osnovu Programa poticaja, Ministarstvo je pripremilo, a Vlada Federacije BiH je usvojila 3 Odluke o usvajanju programa utrošku sredstava tekućih transfera, odnosno 3 Programa utroška za 2025. godinu ukupne vrijednost 28.000.000 KM.
U PD je usvojen, a 22. ovog mjeseca će biti i na DN zakon kojim smo od 01.7. smanjili doprinose za 5,5% odnosno u masi 13,5%
Za poduzetnike smo osigurali sufinasiranje troškova kamata na kredite koje imaju kod Razvojne banke Federacije.
Za naše građane u inostranstvu, po prvi put su raspisani javni pozivi kojim se osigurana podrška za njihovo investiranje u Bosnu i Hercegovinu, otvaranje radnih mjesta, pa i njihov povratak u domovinu.
Osigurali smo najveći budžet ministarstva poljoprivrede ikada.
Usvojili smo zakonske izmjene kojim se studentima omogućuje da rade i privređuju legalno.
Osigurali smo jednokratnu podršku od 1.000 KM za sve porodilje i desetke miliona po prvi put za obavezne natalitetne i populacijske politike.
Sa ciljem osiguranja najboljeg mogućeg privrednog, zakonodavnog i institucionalnog okruženja za rad i privređivanje, te potpune pravičnosti i zakonitosti, stavljen je u funkciju i set antikorupcijskih zakona, uspostavljena su posebna odjeljenja Vrhovnog suda i Tužilaštva, koji 30.4. počinju sa operativnim radom, nakon 11 godina čekanja i opstrukcija da se ova tijela formiraju.
Brinemo i o zdravlju naših ljudi. Fond solidarnosti više nije fiktivna nada i tlapnja naših zdravstveno najugroženijih sugrađana, naprotiv, po prvi put imamo značajan budžet na ovoj stavci, sredstva koja su na raspolaganju kao garant zdravstenog zbrinjavanja svih naših ljudi, a naročito onih najugroženijih.
Usvojili smo Zakon o civilnim žrtvama rata na što smo posebno ponosni sa moralnog i političkog aspekta.
Osim omogućenja rasta invalidnina i osiguranja desetina miliona KM za ovu namjenu, prva smo vlada u svijetu koja je za djecu koja su rođena iz jednog čina nasilja i zla, silovanja, osigurala prava i poštovanje koje oni zaslužuju.
Po prvi put, majke povratnice su dobile porodiljske naknade, a studenti i đaci povratnici finansijsku podršku za školovanje, kao i povratnici poduzetnici i uposleni povratnici u privatnom sektoru.
Svaka vlada, a čini mi se naročito one koje predvodim ja, ima svoje izazove sa nepredviđenim okolnostima. Nakon historijskih poplava 2014, godine, u ovom mandatu ponovo smo suočeni s poplavama i nažalost tragičnim događajima, posebno u Donjoj Jablanici, gdje je ljudska tragedija zasjenila svaku materijalnu štetu.
Vlada Federacije je i u ovom slučaju bila od prvog sata uključena stavila svoje resurse i pozvala kompanije s kojima radimo da se stave na raspolaganje.
Elektroenergetska mreža je sanirana u kratkom roku, kao i telekomunikacije i osnovna putna infrastruktura. Imali smo problem sa željezničkim saobraćajem, ali je na kraju uz podršku prijatelja i pruga sanirana.
Neću ovdje govoriti o konkretnim projektima poput direktne finansijske pomoći stanovništvu koje je ostalo bez svojih domova, za svaku porodicu osigurali finansijsku pomoć u visini od osam do 15 hiljada KM za tekuće troškove, do trajnog rješavanja njihovog stambenog pitanja, osiguravanju sredstava za izgradnju novih stambenih objekata. projektnu dokumentaciju i stručnu podršku za igradnju dva višestambena objekta, po jedan u Konjicu i Jablanici, donirali smo lokalnim vlastima projektnu dokumentaciju za one stambene objekte, s obzirom da smo informisani da sredstva vlade za individualne objekte neće biti nužna, nego da su osigurana iz drugih sredstava, u fazi realizacije je prvi javni poziv za obnovu infrastrukture, na koji apliciraju jedinice lokalne samouprave pogođene poplavama, a nakon toga će od planiranih 50 miliona u budžetu biti realizovani opsežni programi sanacije i podrške stanovništvu.
Također smo putem Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta osigurali interventnu podršku pogođenim privrednicima.
Ovo su samo neki od koraka i mjera koje smo poduzeli, uz pripremu zakonskih rješenja, poput trajnog zakonskog rješavanja pitanja prenosa imovine za objekte izgrađene za porodice koje u prirodnim nepogodama ostanu bez svojih domova, koje je već spremno i koje će uskoro biti upućena u parlamentarnu proceduru.
Također smo u fazi pripreme odluka kojim ćemo značajno povećati stepen operativnosti i skratiti vrijeme reakcije ključnih javnih preduzeća u slučajevima novih prirodnih nesreća za koje, nažalost, više ne možemo govoriti ako će se dešavati, nego kada se budu dešavale, jer je očito da se radi o sve učestalijem problemu.
Nastavljamo sa intenzivnim investicijama u javne radove i izgradnju putne infrastrukture…
Nastavak izgradnje autoceste na koridoru vC i mreže brzih cesta je u vrhu prioriteta ove Vlade i resornog ministarstva…
Usvojili smo:
– ODLUKU
O USVAJANJU PROGRAMA UTROŠKA SREDSTAVA „KAPITALNI TRANSFERI
JAVNIM PODUZEĆIMA– TRANSFER ZA IZGRADNJU AUTOCESTA. BRZIH CESTA.
MAGISTRALNIH I DRUGIH CESTA“ UTVRĐENOG PRORAČUNOM FEDERACIJE
BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2025. GODINU FEDERALNOM MINISTARSTVU
PROMETA I KOMUNIKACIJA
– ODLUKU
O USVAJANJU PROGRAMA UTROSKA DRUGOG DIJELA SREDSTAVA
„KAPITALNI TRANSFERI JAVNIM PREDUZECIMA – ZA PUTNU
INFRASTRUKTURU” UTVRDENOG BUDZETOM FEDERACIJE BOSNE I
HERCEGOVINE ZA 2025. GODINU FEDERALNOM MINISTARSTVU PROMETA I
KOMUNIKACIJA
Dionice
Autoput Tuzla – Brčko – Orašje, te brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša, Mostar – Široki – granica Hrvatske, nastavak Lašva – Vitez – USK generišu investicije od 3 milijarde KM…
Kad je u pitanju Tuzlanski kanton:
U kapitalnim projektima, a koji se financiraju iz budžeta FBiH u zadnje tri godine bilo je zastupljeno više projekata iz Tuzlanskog kantona.
Za izgradnju autoceste Orašje-Tuzla odobreno je ukupno nešto manje od 40 milijuna KM, međutim utrošeno je svega nešto više od 6 milijuna KM.
U 5. mjesecu 2022. godine ugovorena je izrada glavnog projekta autoceste Tuzla-Maoča u duljini oko 30km, a glavni projekt još nije završen.
Zaključno sa 31.12.2024. godine realizirano je svega 3% eksproprijacije zemljišta na ovom projektu.
Za izgradnju nove ceste Tuzla-Sarajevo, dionica Šićki Brod-Đurđevik u zadnje tri godine odobreno je ukupno oko 41 milijun KM iz proračuna Federacije BiH, međutim utrošeno je svega oko 9 milijuna KM.
Prema informacijama od JP Ceste FBiH, još nije izdato Odobrenje za građenje, jer nije u potpunosti završena eksproprijacija zemljišta na ovoj dionici.
Također, u 2024. odobrena su sredstva i za tri projekta u TK, a koji se implementiraju putem JP Ceste FBiH, i to: kružni tok Mlake, kružni tok Hidani i „Južna saobraćajnica“, dionica „Ši selo-Slavinovići“. Međutim, zbog ne ishođenja dozvola na lokalnoj i kantonalnoj razini nije utrošeno ništa od odobrenih sredstava.
Novim investicijskim programom JP Ceste FBiH planirana su značajna sredstva za TK, od svih kantona u FBiH Tuzlanski kanton ima financijski najveći udio u ovom programu. Udio TK je 22,06%. Radi se o iznosu od preko 50 milijuna KM za magistralne ceste u TK.
Kad je u pitanju JP Autoceste oni su također prisutni u TK:
– za eksproprijacija zemljišta pravac autocesta Orašje-Tuzla predviđeni iznos u 2025 ukupno 7,5 miliona KM
– Za projektovanje idejna rješenja i idejni projekti Doboj Istok-Gračanica-Šicki Brod-Dubrave-Kalesija predviđeni iznos 2,93 miliona KM.
– Izrada idejnog i glavnog projekta sa revizijom kroz Distrikt Brčko 600.000 KM.
– Za izgradnju autoceste Orašje-Tuzla, LOT 4B i 5 Maoča-Tuzla predviđeni iznos u 2025 godini iznosi 11 miliona KM.
Pošto smo u TK želio sam istaći ove brojeve kako bi pokazali da Vlada Fedracije vodi računa o svim svojim dijelovima…
Dođosmo i do oblasti zbog koje smo ovdje, rudarstva i energetike, tu također nismo zatekli sjajno stanje. Imali smo nekadašnje gigante namjenske industrije na izdisaju.
Stanje koje je u Elektroprivredi BiH zatekla nova uprava bilo je katastrofalno.
Zatečen je dug od 140 miliona KM u kompaniji koja bi po svim parametrima morala biti profitabilna.
Održavanje infrastrukture je bilo sramotno, nepostojeće. Samo fotografije zapuštenih pogona su dovoljne da se zapitate šta su ljudi radili, ako išta.
Usprkos svemu i dalje imamo cijenu električne energije među najnižim u Evropi.
Također, 430.000 građana nije obuhvaćeno bilo kakvim poskupljenjem.
Za 50 posto građana čiji su računi od 50 do 80 KM povećanje se kretalo od 0,04 feninga do maksimalno 30 feninga dnevno.
Najugroženije kategorije stanovništva susubvencionirane su i dalje. Pored lošeg upravljanja, jedan od razloga gubitaka je i niska produktivnost rudnika, koja je dodatno rasla učestalim protestima i štrajkovima rudara.
Zato smo sa rudarima zaključili novi kolektivni ugovor kojim smo im osigurali dostojna primanja, a građanima Federacije, nadamo se, stabilan dotok rude nužne za održivost i razvoj elektroenergetskog sektora.
Također, usvojili smo set energetskih zakona, kao jedan od prvih velikih projekata naše Vlade, kojim idemo ukorak s vremenom i dio opterećenja i težišta prebacujemo na obnovljive izvore energije.
Na taj način dodatno stabilizujemo mrežu, osiguranjem prihoda iz različitih izvora.
Stanje u Elektroprivredi je samo indikator jednog šireg problema. Danas smo ovdje, (ne slučajno), u Tuzlanskom Kantonu – u Tuzli – u jednom od najvećih energetskih regiona na Balkanu, i ne samo da s namjerom da razgovaramo o problemima, već i da jasno i glasno kažemo: vrijeme čekanja je prošlo.
Vrijeme „spavanja“ i nedonošenja nikakvih odluka je iscurilo. Danas stojimo pred najvećim izazovom u historiji naše energetike. Vrijeme je za suočavanje sa istinom i vrijeme je za pokazivanje snažne volje i odlučnosti da promjenimo trenutno stanje i negativne trendove u našoj energetici.
Energetski sektor u kojem smo nekada bili ponosni izvoznici, danas se suočava s krizom koja zahtijeva kratkoročne hitne, odlučne i dugoročne sistemske mjere.
- Da bi to uradili moramo znati koliko je uopće teško stanje u energertskom sektoru i zašto moramo hitno djelovati?
Bosna i Hercegovina ima ogroman energetski potencijal. Naše rijeke, naši ugljeni resursi, naši stručnjaci – sve je to moglo biti temelj prosperiteta. Ali, umjesto toga, danas smo u situaciji gdje je je:
Proizvodnja električne energije u znatnom padu – ne samo zbog nedostatka resursa, već zbog decenija neplaniranja, neefikasnosti i kratkoročnih političkih odluka.
Proizvodnja električne energije pala je za 23% u posljednje 4 godine
Termoelektrane rade ispod kapaciteta – neki blokovi su toliko zastarjeli, i uz višegodišnje loše i nedovoljno održavanje danas su postali teret, a ne resurs.
Termoblokovi kada su pogonu u prosjeku rade ispod 70% kapaciteta
Imamo drastičan pad proizvodnje uglja u rudnicima. Rudnici uglja su u ozbiljnoj krizi. Osim tehnološke zastarjelosti, jedan od uzroka je i nepromišljeno preuzimanje svih rudnika od strane EP BiH., (odjednom i bez jasne strategije), što je dovelo do toga da su nam danas i rudnici i Elektroprivrede u krizi.
Termoelektranama u Federaciji nedostaje 1.500.000 tona uglja na godišnjoj razini
- Ukupni gubitci rudarskog sektora u 7 rudnika koncerna zaključno sa 2024. godinom iznose 1.191.540.000,00 KM
Ovisimo o hidrologiji više nego ikada – što nas čini izuzetno ovisnim i ranjivim na klimatske promjene. Povremeno postajemo neto uvoznik struje – a to je nešto što nikako i nikada nismo smjeli dopustiti.
- Šta smo do sada uradili?
Vlada Federacije BiH je, svjesna ozbiljnosti situacije, već poduzela prve korake:
Tematska sjednica Vlade 13. marta 2025. godine je prvi slučaj u posljednjih 30 godina da se Vlada u cijelosti posvetila energetici. To nije bila formalnost – to je bio prvi signal da stvari više nećemo ignorirati.
Zatvaranje RMU Zenica je bila bolna i teška, ali nužna odluka, koja pokazuje da više nećemo finansirati gubitke rudnika iz budžeta i time ugrožavati rad ostalih korisnika Budžeta.
Usvajanjem ključnih energetskih zakona na početku rada ove Vlade – pravni okvir za reformu je postavljen. Potrebno je da se donesu podzakonska akta i koliko sam informisan to je u završnoj fazi.
Konačno je nakon više od 10 godina čekanja usaglašen i važan zakon na nivou Države, Zakon o regulatoru električne energije, prenosu i tržitu električne energije, i uskoro očekujemo njegovo stavljanje na dnevni red Vijeća ministara BiH.
Projekti obnovljivih izvora energije su već pokrenuti. U saradnji sa Elektroprivredama, inicirali smo već neke i pokrećemo nove projekte solarne i vjetroenergije, Poklečani, Vlašić, Banovići, Divkovići, itd.
Kredit Svjetske banke za pravednu tranziciju od 72 miliona eura je prva injekcija za pravednu energetsku tranziciju u kojoj niko ne smije ostati nezbrinut, u kojoj svi trebaju prepoznati šansu, a ne prijetnju.
Strateške studije u saradnji sa UNDP-om su važan analitički alat za poduzimanje ispravnih koraka. U toku je izrada 11 strateških studija o energetici, rudnim mineralnim sirovinama, jer želimo da svaka odluka bude zasnovana na dokazima, a ne na improvizaciji.
Ali, ovo su samo prvi koraci.
Ne možemo više gubiti vrijeme. Mjere koje planiramo poduzeti u vremenu pred nama su:
Hitne intervencije i sanacija najkritičnijih postrojenja za proizvodnju električne energije, što je zadatak koji moramo ispuniti do kraja 2027. godine.
Moramo izvršiti i plinsku tranziciju uz postepeni prelazak na obnovljive izvore energije i tu imamo jasne zadatke do 2030. godine.
Poslije 2030. godine moramo provesto puni prelazak energetike na održivi model
Hitne intervencije podrazumjevaju:
rješavanje problema posljedično nastalih kao rezultat mogućnosti uvođenja CBAM i ETS-a za kompanije izvozne oirjentacije s proizvodima na koje bitno utiče porijeklo električne energije
Treba nam hitna revitalizacija ključnih termo blokova – ne možemo dopustiti da nam se elektrane gase zbog neodržavanja.
Održavanje i pogonska spremnost moraju biti na višem nivou, a vremensku raspoloživost moramo podići na nivo da su postrojenja raspoloživa kada nam energija treba, a ne kada smo mi spremni da proizvodimo.
Podizanje proizvodnje u rudnicima i optimizacija rudnika uglja je obaveza. Djelatnosti koje dovode do gubitaka u poslovanju, moraju se restrukturirati ili zatvoriti, uz socijalnu zaštitu radnika. Rudnici moraju podići fizički obim proizvodnje za dodatnih 1.5 do 2.0 miliona tona uglja.
Pojačana kontrola i kadrovska obnova energetskog sektora je nužna za efikasno provođenje mjera u svim našim kompanijama uz veću prisutnost i angažman Vlade.
Srednjoročno moramo provesti diverzifikaciju izvora energije
Obnovljivi izvori (solarni, vjetar, hidro i biomasa) su cilj, odnosno 50% energije iz obnovljivih izbora u udjelu Elektroprivrede Bih do 2030. godine.
Plinska tranzicija je proces koji smo zakonskim rješenjima već započeli. Dovođenje plina iz više izvora je prioritet kako bismo smanjili ovisnost o uglju. Južna, sjeverna i zapadna konekcija s Hrvatskom moraju biti strateško opredjeljenje i u pogledu plina, Federacija u narednih 10 godina mora biti isprepletena plinovodima.
Bez modernizacije hidroelektrana nema stabilne hodrioenergetske mreže, da bi imali mogućnost da u potpunosti iskoristimo puni hidro potencijal s kojim Federacija raspolaže. Pumpna hidroelektrana „Čapljina“ sa svim svojim performansama sa kojima raspolaže (kao jedna od malobrojnih elektrane te snage u Evropi) se mora u potpunosti staviti u funkciju elektroenergetskog sistema Bosne i Hercegovine.
Mnogo obaveza stoji pred energetskim sektorom u Federaciji koje proizilaze iz Pariskog sporazuma i Sofijske dekleracije i koje se obavezno moraju realizovati kao preduslov našeg članstva u EU.
Prije svega naše zakonodavstvo u ovoj oblasti mora biti usaglašeno sa propisima EU. Ide sporo, ali ipak ide naprijed.
Elektroprivrede se moraju restruktuirati i u skladu s direktivama EU diversificirati svoje djelatnosti. Privatizacija neprofitabilnih rudnika uz stroge ekološke i socijalne uslove je korak na koji se moramo opredijeliti
Moramo naći načina da povećamo energetsku efikasnost i osigurati sredstva za utopljavanje stambenih objekata, odnosno zgrada, čime ćemo smanjiti potrošnju i pritisak na postojeću mrežu.
Uključivanje u panevropske energetske inicijative je obaveza svakog odgovorne savremene energetske politike.
Moramo postati članovi ključnih asocijacija kako ne bi bili izolovani i isključeni iz tokova.
Dugoročno moramo ciljati na potpunu dekarbonizacija do 2050. godine u skladu sa Pariskim sporazumom. Razvoj zelene ekonomije sa mora prepoznati i institucionalno podržavati kao pokretač razvoja i kreiranja novih radnih mjesta.
Energetski nezavisna Bosna i Hercegovina, kako više nikada ne bi ovisili o uvozu, strateški je cilj, jer samo zemlje koje neovisno upravljaju svojim resursima i ne ovise o drugim da je opskrbljuju su istinski samostalne države.
Ova Vlada ima plan. Imamo volju za reformama, ali nemamo kapacitete da svereforme iznesemo sami i nećemo se ustručavati da tražimo međunarodnu podršku za ovaj važan iskorak. Imamo obavezu da našoj djeci ostavimo bolji energetski sistem i sigurniju energetsku budućnost. Mi krizu ne posmatramo, mi krizom upravljamo i iz nje ćemo izaći jači, koliko god truda, znoja i muke u taj posao trebali uložiti.
Portal sdp.ba je prilagođen svim uređajima.