Niko nije prodao Ustavni sud BiH, to je zadnja odbrana državnosti naše zemlje

Albin Muslić, zastupnik SDP-a BiH u državnom Parlamentu, govori o izgubljenim milionima iz Plana rasta, evropskom putu BiH i rekonstrukciji vlasti

Posljednje sedmice bile su vrlo turbulentne, jer smo ostali bez 70 miliona eura iz Plana rasta za Zapadni Balkan. Kakvu smo sliku poslali Evropi nakon što nam je poklonjeno otvaranje pregovora o pristupanju Uniji, a kakvu građanima u našoj zemlji?

– Poslali smo vrlo lošu poruku Evropskoj uniji, koja nas je spremno odlučila primiti u članstvo, u dogledno vrijeme, nakon što otvorimo i ispregovaramo sva poglavlja. Međutim, zbog jednog specifičnog načina odlučivanja u Bosni i Hercegovini, pokazalo se da kanton ili dva mogu blokirati evropski put BiH. I to je apsolutno loše i mislim da će najveću štetu trpjeti građani BiH, a sa druge strane, geopolitički gledano, bojim se da će i EU sada malo i drugačije posmatrati BiH.

Loša poruka

To nam nije trebalo nakon kandidatskog statusa i zelenog svjetla za otvaranje pregovora. Umjesto da razgovaramo o otvaranju pojedinih poglavlja i raspravljamo o usklađivanju našeg zakonodavstva sa zakonodavstvom EU, došli smo u situaciju da mi očekujemo da se Unija prilagodi nama. To se neće desiti. Bojim se da je to ozbiljno loša poruka koja je upućena EU.

Šta se zapravo krije iza priče da je trojka prodala Ustavni sud BiH i je li SDA iskoristila mehanizam koordinacije, na čemu su u prethodnom mandatu insistirale upravo članice trojke – da se svaki nivo vlasti pita o tome šta šaljemo u Bruxelles?

Onaj ko ne radi kako treba ili radi na način da stvara dodatne podjele, rasprave, tenzije u BiH, ne može imati našu podršku, bez obzira na to što smo u nekom trenutku glasali za njega

– Apsolutno niko nije prodao Ustavni sud. Mi smo kao trojka toliko puta artikulisali i javno iznosili stavove vezane za Ustavni sud i za poziciju Ustavnog suda u našem ustavnopravnom poretku. On je čuvar Ustava BiH. Smatramo da je to zadnja odbrana državnosti BiH u ovim složenim društveno-političkim okolnostima. Tako da su to izjave date isključivo za sticanje dnevnih, jeftinih političkih poena, koji zapravo nemaju nikakvog smisla.

Mnogo je bilo međusobnih optužbi, ali niko ne nudi odgovor na pitanje šta dalje. Imate li Vi prijedlog?

– Moramo se konačno u BiH dogovoriti i složiti oko ključnih pitanja. Put Bosne i Hercegovine ka EU je neupitan. Svima nama to treba. Ne možemo biti građani drugog reda u smislu putovanja, obrazovanja, benefita koje nam EU donosi. Evo, pogledajmo Republiku Hrvatsku i koliko milijardi eura je ostvarila u tim pristupnim trenucima, kao i onima odmah nakon pristupanja EU.

To bi i nama zasigurno donijelo stabilnost u smislu finansiranja i konačno infrastrukturnog jačanja Bosne i Hercegovine. Danas, kada smo pustili taj prvi grant od 70 miliona eura iz Plana rasta, poslali smo lošu sliku o BiH i taj naš složeni način odlučivanja je nešto što EU neće trpjeti. Svi politički akteri, bez obzira na to da li su pozicija ili opozicija, o ključnim pitanjima se moraju dogovoriti i na tim pitanjima raditi. Jer, ako se ne možemo oko ovog konkretnog jednog problema dogovoriti, kako ćemo otvoriti više od 30 poglavlja? Kako ćemo uskladiti na desetine zakona sa pravnom stečevinom EU?

Dakle, to znači da ćemo na svakom tom zakonu imati slične blokade. Nema ulaska u EU dok ne ispregovaramo sva poglavlja, dok ih ne zatvorimo i dok ne uradimo pristupni ugovor. To su faze koje u državama koje imaju jednostavniji ustavnopravni poredak izazivaju ozbiljne probleme prilikom usklađivanja zakonodavstva. Države čuvaju svoje zakonodavstvo, žele da ga što manje usklađuju sa evropskom pravnom stečevinom, ali ipak to urade. Evropska unija se ne bavi entitetima, kantonima, općinama, nego gleda državu da li je ili nije ispunjen neki od uslova koji su postavljeni. Mi često mislimo da se EU treba prilagoditi nama. Ne, to je pogrešno. Mi se trebamo prilagoditi pravnoj stečevini EU ako želimo biti članicom.

Lider HDZ-a Dragan Čović kaže da će posljednja tri mjeseca ove godine biti vrlo intenzivna za vlast u BiH. Koliko je realno očekivati bilo kakav dogovor i zaokret?

U povoljnim geopolitičkim okolnostima i želji EU da primi BiH u članstvo neki politički akteri su pronašli prostor u kojem nastoje poboljšati svoje pozicije u državi

– Nakon svih pozitivnih mjeseci za nas, usvajanja ovih zakona koje je pred nas postavila Evropska komisija i opet tog momenta otvaranja pregovora kao jednog generacijskog čina, došli smo u situaciju da imamo blokade. Jako je teško prognozirati šta se može desiti u ta tri mjeseca nakon lokalnih izbora. Ključni problem je u našem ustavnopravnom sistemu. Naš Ustav daje mogućnost da se vrlo elegantno unutar Parlamenta BiH blokira usvajanje određenog zakona. Ako ga mi ne usvojimo u istom tekstu u dva doma, zakon nije usvojen. A to opet političkim akterima koji participiraju u vlasti daje toliko mogućnosti da blokiraju određene stvari. Niko u Bosni i Hercegovini danas ne može sa sigurnošću tvrditi da će se nešto desiti. Ali, ako me pitate kao zastupnika u državnom Parlamentu, želim da vjerujem da će biti dovoljno spremnosti i razuma u BiH da iskoristimo ovu generacijsku šansu, bez obzira i na ovo što smo poslali kao negativni signal ka EU, da će razum nadvladati ove podjele, rasprave, nekakve suprotne stavove, da će ih nekako zamijeniti volja i entuzijazam da BiH privučemo ka EU, da građani BiH osjete benefite Unije.

Proteklih sedmica iz opozicionih stranaka RS-a najavljivali su rekonstrukciju Vijeća ministara BiH. Hoće li stranke trojke to podržati,budući da je PDP ipak ostao uz ministra Nešića?

– Upravo ste u vašem pitanju dali i određeni odgovor, jer mi smo imali na zadnjoj sjednici Parlamenta pitanje rekonstrukcije Vijeća ministara, gdje su upravo poslanici iz opozicije RS-a bili ti koji su odlučili da do rekonstrukcije ne dođe.

Biranje traje

Šta se može desiti u perspektivi, teško je u ovim složenim društveno-političkim okvirima u BiH predviđati ili dati nekakvu izjavu iza koje će doista biti neki aktivitet. Svi politički akteri imaju poslovničku mogućnost da zahtijevaju određene promjene. Da li će to proći u Parlamentu? Mislim da čak i oni koji predlažu nisu sigurni da mogu to provesti do kraja.

Šta očekujete na lokalnim izborima, a šta na onim unutarpartijskim koji bi trebali uslijediti nakon oktobra?

– Očekujem na lokalnim izborima da će SDP ostvariti značajniji rezultat i da ćemo povećati broj najprije načelnika i gradonačelnika, ali i vijećnika. A što se tiče unutarpartijskih aktivnosti, mi smo uvijek u određenim procesima izbora, biranja. Demokratska smo stranka, članstvo je uključeno u sve te procese, tako da u ovom trenutku ne očekujem ništa spektakularno osim da ćemo u skladu sa Statutom imati partijske organe na kojima ćemo odlučiti dalje o funkcioniranju SDP-a BiH. Činjenica je da smo iz jednog opozicionog dijela političkog spektra BiH otišli u poziciju i na vrlo značajnim smo pozicijama. E sad, naš rezultat, naš rad treba da trasira i dalje rukovodstvo unutar SDP-a BiH.