Mi smo, dakle, Vlada na čijem sam čelu bio ja, donijeli uredbu kojom se reguliše način rada, način izbora i odgovornost. U toj Vladi je sjedila SDA. Uredba je došla iz resora i od ministra koji je iz SDA. I usvojena je. Mi smo tako funkcionisali sve vrijeme. Šta je sad problem SDA s tom uredbom?
Ide Prvi maj. Ove ga godine dočekujemo u tegobnoj atmosferi, trećeg terorističkog napada u ovoj zemlji. Kako se borimo protiv terorizma?
– Svi smo se nadali da ćemo se ovih dana okrenuti ispunjavanju uslova iz Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, a dogodio nam se Zvornik. To je bez sumnje napad na državu Bosnu i Hercegovinu, na institucije BiH. Ovo je pucanj u suživot. Iskreno se nadam da ćemo izvući određene pouke. Mislim da treba pohvaliti saradnju svih državnih institucija na rasvjetljavanju ovog čina, SIPA, OSA, nadležnih tužilaštava, Tužilaštva BiH i institucija RS-a. To, ipak, pokazuje da postoji sistem koji treba unaprijediti za borbu protiv terorizma. Naravno, mora svima biti jasno da ovaj akt niko ne smije koristiti ni u kakve politikantske i političke svrhe iako je u startu bilo i tih pokušaja.
(Ne)uspješno pravosuđe
Ali, svakako treba istaći istup načelnika Opštine Zvornik. On je konstantno – za razliku od nekih zvaničnika, koji su u startu imali ekstremne izjave, pa su se kasnije, ipak presabrali – bio primjer funkcionera odgovornog prema građanima, neko ko je spuštao tenzije, pozivao na razum i isticao da se akt pojedinca nikako ne treba karakterisati kao atak bilo kojeg naroda. U ovom slučaju je jasno o kome se radi. Neophodno je da svi zajedno radimo na organizovanju efikasnog sistema i da se zajedno suprotstavimo aktima onih ljudi kojih na svim stranama sigurno ima, a koji ni na koji način ne žele dobro Bosni i Hercegovini.
Mi očito imamo problem sa pravosuđem. Mevlida Jašarevića smo svi vidjeli kako napada Ambasadu SAD-a a i priznao je, pa mu se ponovo sudilo. Čauševiću, optuženom za eksploziju u Bugojnu u kojoj je također ubijen policajac, a više je ranjenih, vodi se novi proces. Ako pravosuđe ima zadatak da svojim djelovanjem obeshrabri potencijalne počinitelje krivičnih djela, kakvu poruku šalje naše?
– Možda ja nisam adekvatan sagovornik, ali… Predstavnici međunarodne zajednice ovdje kažu da je najuspješnija provedena reforma – reforma u oblasti pravosuđa.
Nemojte tako: to kažu Evropljani koji se ne vole sjetiti da je najbolje provedena reforma odbrane.
– Pa i ja hoću da kažem da se ne slažem s tom tezom o uspješno reformisanom pravosuđu. Na osnovu rezultata to je evidentno. Priče o tome kako je Visoko sudsko i tužilačko vijeće puno odgovornije i nezavisnije u imenovanju kadrova u pravosuđu od bilo kojeg drugog organa u ovoj državi, također su se pokazale netačnim. Tamo sjede neki ljudi koji sami sebe delegiraju, odnosno imenuju na određene funkcije. Tamo sjede neki advokati koji, glasajući za imenovanje tužilaca i sudija, sutra njima idu kao stranke u postupku. Praksa pokazuje da ne daju prave rezultate. Svakako treba razmisliti kako i na koji način to riješiti. Jedan od ponuđenih modela, a bilo je priče prethodnih godina da parlamenti biraju tužioce sa liste VSTV-a, naišao je na nevjerovatan otpor VSTV-a i predstavnika međunarodne zajednice. To je zaustavljeno i blokirano, iako primjeri u zemljama u okruženju govore da se tako radi. Sabor u Republici Hrvatskoj imenuje tužioce, Skupština u Republici Srbiji imenuje tužioce i sudije i oni podnose izvještaje, i nije baš svejedno kad obrazlažete ljudima koji su izabrani od građana zašto ste imali 10, 15 ili 20 prijava, koje su onda odbačene ili odbijene.
Šta očekujete od nove Vlade?
– Mi se želimo ponašati na način demokratskih zemalja: sto dana da se vlada pokaže. Mi ćemo je pratiti, nećemo odmah kritikovati i napadati. Dali smo svoj doprinos da se konstituiše ova vlast. Nisam se libio reći da po mom mišljenju ovakav odnos u Vladi nije u interesu građana BiH, ali jeste izborna volja građana BiH. Sad se baziram samo na Federaciju: Demokratska fronta je nekako konstruktivna greška kad su u pitanju SDA i HDZ. Njihova dobra namjera da pokušaju promijeniti odnose, očito se na prvom koraku pokazala kao nemoguća misija. Ja bih iskreno želio da Vlada u onim nekim osnovnim proklamovanim principima ekonomskih reformi uspije, i čak smo veoma jasno naglasili da sve ono što dođe u Parlament, što budemo ocijenili kao interes građana Federacije, podržat ćemo bez obzira na to što smo opozicija i bit ćemo opozicija kakvu mi nismo imali dok smo bili vlast. Mi smo čak i tada imali situaciju da su oni sa kojima smo bili u vlasti, bili opozicija i blokirali projekte.
Priznat ćete da i SDP poprilično nosi teret krivice za tu situaciju.
– Uopšte ne prenosim teret odgovornosti na bilo koga drugog. Mogu se s vama složiti da neke stvari nismo trebali napraviti, znajući – ako ništa – kako je komplikovan ustavnopravni sistem i da je jako teško u Federaciji promijeniti Vladu, ukoliko nema podrške predsjednika i potpredsjednika Federacije. Međutim, to su sigurno greške koje smo platili na ovim izborima. Možda mi je i zato jako teško reći šta očekujem od ove Vlade. Ja sam samo prije mjesec govorio da im je ozbiljna namjera i da će krenuti naprijed, mada sam izražavao rezervu prema tome kako su podijeljena ministarstva. Ni tada mi nije bilo baš jasno koji su razlozi zbog kojih je SDA tako servilna u odnosu prema zahtjevima HDZ-a. Danas vidim da se ni namjere ne pokazuju ozbiljnim. Nemam nijednog trenutka rezervu – ni dok smo mi bili u Vladi, ni za sve prethodne vlade – uvijek je politika imala uticaja i uvijek su bila politička imenovanja u javnim preduzećima. Nemam nikakve sumnje da će i sad biti. Ali, hajde da govorimo o aktuelnom problemu zbog kojeg se ne može sazvati federalna Vlada. Mi smo, dakle, Vlada na čijem sam čelu bio ja, donijeli uredbu kojom se reguliše način rada, način izbora i odgovornost. U toj Vladi je sjedila SDA. Uredba je došla iz resora i od ministra koji je iz SDA. I usvojena na Vladi. Mi smo tako funkcionisali sve vrijeme. Šta je sad problem SDA s tom uredbom?
Lokomotiva razvoja
Problema nema, osim što SDA želi da ispuni želju HDZ-u. Da budemo potpuno jasni, zbog toga imam rezervu da će i dobre namjere koje su proklamovane ova Vlada moći realizovati. Dat ću još jedan primjer: alarmantnu vijest kojom se malo ko bavi. U utorak je bila emisija trezorskih zapisa. Dakle, na stranu što je ministrica u svom intervjuu rekla za trezorske zapise da su najskuplji i da su velike kamate, što baš ne pokazuje njenu kompetentnost jer trezorski zapisi idu na tri, šest, devet mjeseci, godinu i kamatna stopa je kod naše, sada prethodne vlade bila u prosjeku oko 0,5 posto na godišnjem nivou. To je jeftinija kamata od MMF-a. Vratimo se trezorskim zapisima: ponuda je bila 40 miliona, a prodali su samo 19, što znači da je Federacija ostala uskraćena za 21 milion sredstava koja osiguravaju likvidnost. To je prvi put od kada ide emisija trezorskih zapisa da finansijski sektor ne vjeruje Vladi. Mi smo redovno imali veću potražnju od ponude.
Može li uzrok biti jako loše stanje u privredi koja je na koljenima?
– To je poseban dio priče. Ovdje govorimo o finansijskom sektoru, o bankama koje daju svoje ponude za kupovinu. Banke su jako osjetljive na političku nestabilnost, nesigurnost i odgovornost Vlade. Mi smo odnos banaka prema kupovini trezorskih zapisa gradili na finansijskoj disciplini koju smo napravili na činjenici da nikad dana nismo zakasnili sa isplatom tih trezorskih zapisa i ljudi su nam vjerovali. I imali smo daleko najnižu kamatu u regionu, ako ne i u Evropi. Privreda je danas gdje moramo napraviti najkvalitetnije moguće pomake i rezove. Mi smo – uz sve političke trzavice – ipak uspijevali jedan po jedan požar kanalisati i gasiti. I napraviti neke značajne iskorake u pojedinim oblastima privrednih aktivnosti. Lokomotiva koja je održavala taj privredni sektor na nekom nivou, lokomotiva razvoja bile su investicije u izgradnju putne infrastrukture i investicije u rudnike. Nekako se olako se ušlo u priču – mi više nećemo imati para i nećemo praviti autoput. I nekako mi se odveć olako prelazi preko činjenice da je ista Uprava za indirektno oporezivanje odjednom shvatila da treba uvesti autoceste u sistem PDV-a. Ne želim dijeliti BiH ni na koji način, ali mislim da u situaciji kada imamo u Federaciji daleko veće prihode, daleko više izgrađenih kilometara autoceste, značajno se omogućava odliv sredstava u drugi entitet. Objektivno, ovdje nema opravdanja pozivanju na to kako su autoceste u Federaciji dobile konkurenciju, jer se sad naplaćuje putarina, odnosno cestarina i na dijelovima ceste u RS-u. Kakva konkurencija, o čemu pričamo?
Privreda i radnici su neodvojiv dio priče o Prvom maju. SDP će?
– Ovih dana se vodi intenzivna aktivnost Saveza samostalnih sindikata po svim kantonima. Dozvolite mi da objasnim. Još prije dvije godine mi smo zaokružili Zakon o radu i ponudili ga Socijalno-ekonomskom vijeću i otprilike imali problem samo sa jedom odredbom. Imali smo suglasnost i MMF-a i Svjetske banke za tekst Zakona u kojem nema ovih radikalnih zahtjeva o kojima sad pričamo – ukidanje ugovora na neodređeno vrijeme, ukidanje kolektivnih ugovora. Odredba koja je bila sporna u tom Zakonu je do kada će važiti postojeći kolektivni ugovori. Udruženje poslodavaca i poslodavci su tražili da ukoliko se u roku od godine od dana donošenja novog Zakona o radu ne potpiše novi Kolektivni ugovor, postojeći prestaje da važi. Sindikat je tražio obratno: ukoliko se u roku od godine ne potpiše novi Kolektivni ugovor, postojeći nastavlja da važi. Kao i sve u ovoj državi – niko nikome ne vjeruje. Mi smo tada ponudili jedno koje je opterećenje za Vladu, ali smo bili spremni na to da bismo dobili zakon. Ja sam objašnjavao, na osnovu komunikacija i sa Svjetskom bankom i sa MMF-om, da će svaki novi uslov koji oni budu davali na Zakon o radu biti radikalniji po prava radnika i nepovoljniji. To se sada vidi.
Izbori u SDP-u
Zato sam predložio da Vlada bude ta koja će pratiti implementaciju Zakona o radu i koja će pratiti aktivnosti oko potpisivanja novog kolektivnog ugovora, te da Vlada bude ta koja će – ukoliko se u roku od godine ne potpiše novi Kolektivni ugovor – reći ko je odgovoran i na bazi toga ili produžiti važenje postojećeg ili ukinuti prethodni. To nije povoljno za Vladu, ali smo bili spremni to preuzeti.
Stranački su sabori ovih dana prošli u znaku izbora starih/novih predsjednika. Kako teku pripreme za izbore u SDP-u?
– Imali smo sjednicu Glavnog odbora koji je na fonu zaključaka vanrednog Kongresa donio određena pravila i pravilnike kako će se birati predsjednici opštinskih, gradskih, regionalnih organizacija. Predsjedništvo bi na narednoj sjednici trebalo da raspiše izbore, oni treba da budu krajem maja. Mi smo bili u žiži interesovanja, pa se pravila priča hoće li biti tradicionalno glasanje na listićima i sa glasačkim kutijama, ili će biti elektronsko pošto ovih dana dijelimo elektronske članske kartice. Opredijeli smo se vrlo jasno za tradicionalno glasanje. Ponosan sam na činjenicu da ćemo izbore provesti na principu jedan član – jedan glas, da će svi članovi organizacije, koji to žele, imati mogućnost da svojim glasom izaberu predsjednika. Zaista to doživljavam kao festival demokratije. To je novo na ovim prostorima i u regiji i biće i porođajnih muka, ali ćemo učiniti sve da budu fer i demokratski izbori u SDP-u i da dođemo do predsjednika opštinskih, gradskih, kantonalnih organizacija iza kojih stoji najveći broj članova SDP-a. Nakon toga ide konstituisanje organa na svim nivoima i u septembru izbori za predsjednika.
Gdje će predsjednik SDP-a za 1. maj?
– Ja imam neku svoju raju sa kojom se tradicionalno družim za 1. maj, iako sam u mandatu zbog obaveza preskakao uranke. Sad neću, biću na uranku ili u svom Konjicu ili na Boračkom jezeru…
Ponosan sam na činjenicu da ćemo izbore provesti na principu jedan član – jedan glas
NEMOGUĆA MISIJA
Demokratska fronta je nekako konstruktivna greška kad su u pitanju SDA i HDZ. Njihova dobra namjera da pokušaju promijeniti odnose očito se na prvom koraku pokazala kao nemoguća misija
Podjela plijena
– Ima nešto što bih volio da smo uspjeli riješiti. Možda će mi biti lakše kao predstavniku opozicije da budem inicijator i da pokušamo, a valjda će se sastati nekad i ovaj federalni Parlament jer mi se čini da bismo mogli da slavimo jednu neslavnu godišnjicu kako federalni Parlament nije usvojio nijedan, dakle, kada se sastanemo, da mi kao opozicija ponudimo donošenje deklaracije ili rezolucije kojom ćemo se obavezati i usmjeriti svoje aktivnosti na donošenje zakona o uvezivanju radnog staža. To mi je ostalo kao najveće nezadovoljstvo što nismo uspjeli uraditi, mada objektivno nismo imali političke klime i podrške. Vlada je preko 300 zakona kroz Vladu donijela i poslala u Parlament, a više od 100 je zapelo i blokirano u Parlamentu, upravo od onih koji danas jesu većina u Vladi Federacije, SDA i HDZ-a. Neke su zakone i povukli, ali ne vidim baš entuzijazam da se njima bave, osim ove priče kojom se intenzivno bave oko podijele plijena. Ne znam kako drugačije nazvati ako kažete da neka preduzeća pripadaju nekome zato što je tamo njegov narod? Zaista mislim da takav pristup HDZ-a nije dobar i da pristup SDA kojoj to odgovara također nije dobar.
Portal sdp.ba je prilagođen svim uređajima.