Nema nama sreće ako je RS teška sirotinja, a FBiH malo manje siromašna

 U šali ga zovu prvi maneken SDP-a BiH, no on odgovara da politika nije natjecanje u ljepoti niti da se ‘boduje’ umjetnički dojam. Jedino mjerilo je, kao i u sportu, krajnji rezultat. Damir Hadžić otvoreno priznaje da je SDP posljednjih godina pravio pogreške, ali mišljenja je da ‘samo onaj tko ništa ne radi može biti siguran da neće napraviti pogrešku’.

– Mi smo ljudi koji imaju ogromnu želju u kratkom vremenu ispraviti brojne pogreške i nepravde koje su se akumulirale u proteklih 20-ak godina, a to je vrlo teško učiniti u dvije-tri godine mandata, napominje Hadžić u intervjuu za Dnevni list.
Između ostalog, Hadžić se osvrnuo i na probleme u Vijeću ministara oko popunjavanja brojnih direktorskih pozicija, ‘pitanje’ Čovićevog zeta, kao i na predstojeće izbore u kojima SDP vidi kao krajnjeg pobjednika.
– Moj je dojam da je puno više ljudi koji su spremni podržati SDP-ovog u odnosu na one koji bi glasovali za SDA-ovog Bakira, zaključuje 38-godišnji ministar.

Pitanje je vremena kada će se na dnevnom redu Vijeća ministara naći imenovanja vodećih ljudi brojnih agencija, što je u posljednjih mjesec dana tri puta odgađano. Jedna agencija je pod posebnim povećalom javnosti. Riječ je o BHANSA-i na čije čelo će, barem je takav prijedlog, doći Davorin Primorac, zet Dragana Čovića. Već smo ranije čuli od odgovornih osoba da je zet lidera HDZ-a BiH najbolji hrvatski kadar za tu poziciju. Je li to doista tako ili je u pitanju klasični nepotizam, s obzirom da je doista teško zaobići činjenicu da je Primorac predložen od predsjedatelja Vjekoslava Bevande i u javnosti se stvara dojam da je u pitanju klasični ‘stranačko-obiteljski klan’?
– Javnosti je poznat moj odnos prema politici Dragana Čovića, tako da nemam potrebu ponovno objašnjavati da ga smatram odgovornim za političku destabilizaciju u BiH koja je rezultat blokada koje je provodio i nerealnih zahtjeva koje je postavljao. Da je Dragan Čović od mene tražio bilo što, uključujući i imenovanje o kojem govorite, do toga sigurno ne bi došlo. Dakle, od mene to nije traženo. O kandidatu kojeg spominjete, naravno čuvši o kome se radi, raspitao sam se i od brojnih sugovornika čuo da se radi o mladom, obrazovanom, kvalificiranom i vrlo sposobnom čovjeku koji ima potporu i unutar BHANSA-e. To je za mene jedini kriterij bez obzira o kome se radi.

Postoji li politički dogovor za imenovanja u ostalim agencijama poput IDEA-e i RAK-a i zbog čega se toliko čeka? Tko i zbog čega koči imenovanja i tko što uvjetuje?
– Mediji su kreirali sliku o SDP-u kao stranci kojoj su vrlo važna imenovanja na direktorske pozicije. U ovom mandatu SDP na razini institucija BiH nije imenovao niti jednog direktora. Po prvi put ovo kažem, a vas molim da provjerite i ispravite me ako sam u krivu. Postavljam pitanje kako netko ‘kome je toliko stalo do pozicija’ u čitavom mandatu nije imenovao niti jednu osobu na čelno mjesto neke institucije. S druge strane imate stranke koje osporavaju državu, a koje se polomiše oko imenovanja svojih ljudi na državne funkcije.
To u jednu ruku možemo promatrati kao ohrabrenje jer pokazuje da oni zapravo vjeruju u državu BiH i njezine institucije. I na koncu, imate stranke kao što je SDA koji neprestano ponavlja da je oporba, a ima na desetke direktora i rukovodećih službenika u institucijama BiH. Ovo je najslikovitiji odgovor na vaše pitanje. Dakle, procese koče oni koji razmišljaju isključivo o zauzimanju pozicija, a ne o tome na koji način će ljudi na tim pozicijama učiniti institucije kojima rukovode boljim i produktivnijim.

Kandidat ste za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH. Što očekujete od izbora?
– Moja očekivanja se bitno ne razlikuju od očekivanja prosječnog Bosanca i Hercegovca. Želim vidjeti kampanju u kojoj će biti moguće natjecati se u tome što je tko uradio u proteklom razdoblju, koliko je dobro to što je uradio i što ima namjeru uraditi u vremenu koje slijedi. Ne želim da se ova kampanja kao i mnoge prethodne pretvori u natjecanje u tome tko će koga više uvrijediti.
Ipak, svjestan sam da mnogi, u nedostatku osobnih i stranačkih rezultata, posežu za prljavom kampanjom i pokušavaju je usmjeriti daleko od konkretnih tema. A što se rezultata tiče, nemam ni promil sumnje da će SDP i nakon ovih izbora biti ključni politički čimbenik te da će kroz strukturu izabranih kandidata potvrditi svoju multietničnost. Za ovu zemlju je važno kakav će rezultat napraviti SDP jer sam siguran da što je jači SDP, jača je i Bosna i Hercegovina.

Dosta anketa, ali i analitičara, prognozira neuspjeh SDP-a na predstojećim izborima s obzirom da ste (stranka) u protekle četiri godine mnogo puta okarakterizirani kao kočničari napretka zemlje (između ostalih stranaka). Vaš komentar?
–  Prije nekoliko dana imao sam dva zanimljiva susreta. Prvi je bio s predstavnikom agencije koja radi ankete. Čovjek mi je prilično otvoreno dao do znanja da je moguće da se, ukoliko odlučimo platiti njihove usluge, u javnosti pojave rezultati ankete kakve bismo mi željeli. Slučajno ili ne, isti dan imao sam priliku razgovarati s jednim  ‘političkim analitičarom’ koji je pokazao spremnost otvoreno govoriti o stvarnom SDP-ovom rejtingu, a ne ovim krivotvorenim podacima koji se pokušavaju podvaliti javnosti, ali je i on tražio određeni benifit za sebe. Nisam ni u jednom od ta dva razgovora pristao na ponudu, odnosno prijedlog. Možda je ovo najslikovitiji odgovor na Vaše pitanje i dokaz da je, nažalost, danas sve na prodaju, od tzv. neovisnih političkih analitičara do rezultata anketa.
A što se tiče kočničara napretka, ako pitate za one koji su zaustavili crtanje novih granica unutar BiH i pokrenuli velike infrastrukturne radove, onda nemam problem da nas se i tako etiketira.

SDP je formirao Vladu FBiH, stanje u Federaciji nije baš bajno, na državnoj razini isto se vode stalne bitke, a nakon prošlih izbora imali smo priče o stvaranju ‘Zapadne Njemačke’. Mislite li da ste kao stranka možda naivno ulazili i raskidali određene stranačke saveze i žalite li za nekim potezima koje ste povlačili od posljednjih izbora naovamo?
– Bilo bi zaista glupo idealizirati stvari i tvrditi da SDP nije imao pogrešaka u ovom mandatu. Naravno da smo pravili pogreške i mi otvoreno govorimo o njima i nastojimo ih ispraviti. Pa samo onaj tko ništa ne radi može biti siguran da neće napraviti pogrešku. Mi nismo takvi, mi smo ljudi koji imaju ogromnu želju u kratkom vremenu ispraviti brojne pogreške i nepravde koje su se akumulirale u proteklih 20-ak godina, a to je vrlo teško učiniti u dvije-tri godine mandata.
Ipak, sretan sam što smo započeli mnoge reformske procese koje više nitko i ništa ne može zaustaviti. Nitko, pa ni naši politički protivnici i mediji koje kontroliraju, ne može poništiti činjenicu da dok su drugi pričali o izgradnji autoceste, mi smo je zaista gradili, dok su drugi govorili o energetskom potencijalu države, mi smo razgovarali s investitorima i stvorili uvjete da se krene u izgradnju Bloka 7 TE Tuzla i da se gradi vjetropark ‘Podveležje’. Dok su se drugi busali u prsa svojim patriotizmom, a dopuštali da našim nebom upravljaju susjedne države i od našeg neba ubiru dobit, mi smo radili i konačno došli do trenutka kada možemo reći da je BiH vratila suverenitet nad svojim nebom i da je ono samo naše.
Kada spominjete metaforu o Zapadnoj Njemačkoj, smatram da se i danas Federacija BiH u odnosu na RS može promatrati kao Zapadna Njemačka, a u godinama koje slijede to će tek doći do izražaja. Jedini problem Federacije je golema administracija koja, osim što je skupa, svojom kompleksnošću i isprepletenim nadležnostima bitno usporava razvoj. Međutim, neupitna industrijska potentnost FBiH, dokaz tome su i  posljednji statistički podaci, u odnosu na RS govori u prilog teze o Zapadnoj Njemačkoj. Ali da budem precizan do kraja, nema nama sreće ako je RS teška sirotinja, a FBiH malo manje siromašna. Mi smo toliko mali i toliko ovisimo jedni o drugima da nam svima mora biti interes ujedinjenje i ostvarenje zajedničkog uspjeha.

Gubi li SDP istinski socijaldemokratski karakter? Znali smo čuti i takve komentare političkih analitičara?
– Danas svatko sebe naziva političkim analitičarom i uzima sebi za pravo davati ocjene o stvarima koje vrlo površno poznaje, a često i o onima koje uopće ne pozna. Ali razumijem da ljudi na taj način shvaćaju demokraciju. Za razliku od velikog broja drugih stranaka u kojima se ljudi okupljaju zbog trenutačnog interesa, zbog aktualnog stranačkog lidera ili iz nekog drugog razloga koji nema veze s ideologijom, mi u SDP-u se okupljamo oko socijaldemokratske ideje, odgovorne politike i čestite ideologije.
Podsjetit ću vas, mi smo stranka osnovana prije 105 godina i prošli smo mnogo toga. Ljudi prolaze, progresivna ideja i ispravna ideologija ostaju. I da ne bude da vam nisam dao izravan i precizan odgovor, ponovit ću po tko zna koji put da je SDP jedina ozbiljna multietnička i jedina istinska socijaldemokratska stranka u Bosni i Hercegovini. To je mnogima trn u oku. Pokušavaju nas destabilizirati na razne načine. Svima njima poručujem da od toga nema ništa i da će SDP kao i puno puta do sada ostati jedinstven.

Kandidiranje Bakira Hadžiomerovića za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH je ipak, mora se priznati, iznenađenje. Nekima pozitivno, nekima i negativno. Jedan dio javnosti ga etiketira kao Lagumdžijinog novinara, posebno zbog ’60 minuta’, a drugi u njemu vide osvježenje na političkoj sceni. Na čemu SDP temelji ambicije u konkurenciji s Radončićem, Izetbegovićem, Cerićem, Suljagićem…?
– Bakir Hadžiomerović je mlad i čestit čovjek, dokazani borac protiv nepravde i netko tko je pokazao svoju hrabrost uhvatiti se u koštac, pa i sukobiti se, s onima koji se u tom trenutku čine puno jačim od njega. Točno je da je njegova kandidatura izazvala puno reakcija i drago nam je zbog toga. Kod nas su takvi ljudi, kreću se između krajnosti, ili nekoga ekstremno vole ili nekoga ekstremno ne simpatiziraju.
Moj je dojam da je puno više ljudi koji su spremni podržati SDP-ovog u odnosu na one koji bi glasovali za SDA-ovog Bakira. Jasno je da će se između ova dva kandidata voditi glavna borba za mjesto u Predsjedništvu. Teza da je Bakir Hadžiomerović godinama SDP-ov čovjek pada u vodu onog trenutka kada analizirate njegov novinarski opus i kada vidite da je često znao kritizirati i SDP i ljude iz SDP-a. Između ostalog, zbog njegove objektivnosti smatramo da je on odličan kandidat za člana Predsjedništva BiH.

Ljudi u BiH su vidno isfrustrirani zbog svega što im se događa. Nezaposlenost je ogromna, država ide u ‘rikverc’, posljednje poplave samo su dodatno rastužile zemlju. Kako BiH može ići naprijed s ovakvim političkim elitama? Ljudima se, doslovce, smuči kada ugledaju Dodika, Čovića, Izetbegovića, Lagumdžiju, Radončića…
– Poruka o tome kako se ljudi osjećaju i što su njihove potrebe je u veljači ove godine došla do svakoga tko želi slušati. Mi smo slušali ljude, uvažili zahtjeve i očekivanja i trudimo se maksimalno raditi u tom pravcu. Koliko je važno ispuniti očekivanja ili riješiti probleme, toliko je važno razgovarati s ljudima, s jedne strane čuti što ljudi misle, a s druge detaljno ih informirati o onome što ih zanima. Mi to intenzivno radimo.
U javnosti je kreirana slika o politici i političarima kao o nečemu najcrnjem što postoji uz obveznu tezu da su svi isti. To zaista nije tako. Svako generaliziranje je vrlo opasno. Politika nije natjecanje u ljepoti ili u tome tko će ostaviti najbolji umjetnički dojam. Politike, stranke, pa i političare pojedinačno treba cijeniti isključivo po rezultatima rada i osobnom kapacitetu za obavljanje nekog posla.

Imate li ambicije u budućnosti preuzeti vođenje SDP-a? Spominjali ste se kao najizgledniji nasljednik Zlatka Lagumdžije?
– Od kada je predsjednik SDP-a, Zlatko Lagumdžija, javno priopćio da na idućem stranačkom Kongresu neće biti kandidat za čelnog čovjeka SDP-a, krenule su razne spekulacije o tome tko bi mogao biti njegov nasljednik. Točno je da se moje ime spominjalo, kao što je točno da su se spominjala i brojna druga imena. I našim političkim protivnicima, a i javnosti je jasno da smo mi u SDP-u tim ljudi koji su prioritetno koncentrirani na rješavanje aktualnih problema. Tema Kongresa i budućih kadrovskih rješenja će uslijediti kada za to dođe vrijeme, a o tome će odluku donijeti isključivo ljudi u SDP-u na Kongresu stranke.

Nedavno ste u jednom intervjuu izjavili da će BiH imati završenu autocestu do 2020. godine. Ne može se poreći da se u protekle četiri godine radilo puno više nego ranije. Stojite li i dalje kod izrečenih rokova?
– U posljednje tri godine na teritoriju Federacije BiH dogodila se intenzivna izgradnja autoceste A1, što će rezultirati puštanjem u promet jedne trećine koridora Vc – prvih 100 kilometara autoceste. Puštanjem u promet tunela ‘1. mart’ i dionice Zenica jug-Lašva, dobili smo autocestu na relaciji Sarajevo – Zenica u punom profilu u dužini od 52 kilometra. Krajem rujna ove godine profil će biti uvećan za 20 kilometara kada se u promet pusti dionica od Vlakova do Tarčina. Ove godine smo povezali južni dio koridora Vc s europskom mrežom cesta. Riječ je o desetak kilometara dugoj dionici od granice s Hrvatskom do Međugorja, što je opet dio pravca prema Počitelju odnosno Mostaru. Na sjeveru se također gradi desetak kilometara autoceste na pravcu između Odžaka do Svilaja, čiji je sastavni dio i novi međunarodni granični prijelaz prema Hrvatskoj. Dionica duga 10 kilometara, od petlje Međugorje do međunarodnog graničnog prijelaza Bijača, bit će puštena u promet 16. rujna tekuće godine.
Na području Federacije BiH, novi investicijski ciklus je izgradnja 80 kilometara autoceste. U Republici Srpskoj u tijeku je izgradnja dionice Banja Luka – Doboj i njeno spajanje na Petlju Johovac.
Autocesta na koridoru Vc koja povezuje Budimpeštu i Ploče na dijelu koji prolazi kroz Bosnu i Hercegovinu bit će završena 2020. godine ukoliko se njena gradnja nastavi intenzitetom zadanim u ove tri posljednje godine. Gradnja 30-ak kilometara autoceste godišnje za nas je realna i održiva.
Ne zaboravimo i izgradnju trase Jadransko-jonske ceste kroz BiH koja je od strateške važnosti za našu zemlju. Njezinom gradnjom BiH povezat će se s Albanijom i Crnom Gorom. Dio Jadransko-jonske autoceste na južnom Jadranu gradit će se kao nastavak A1 ceste o čemu su nedavno razgovarali premijeri BiH, Hrvatske, Crne Gore i Albanije. Naš cilj je graditi ceste, otvarati nova radna mjesta i jačati naše gospodarstvo. U konačnici, ova trasa kroz BiH omogućit će, kao i gradnja koridora Vc, bolju cestovnu povezanost naše države s ostatkom Europe.

Pogibija Borisa Trajkovskog

Istraga o pogibiji makedonskog predsjednika Borisa Trajkovskog je završena i uskoro se očekuje objava rezultata. Možete li javnosti otkriti što je istraga pokazala? U Makedoniji se godinama provlači teza da je u pitanju klasični atentat. Vaš komentar?
– U skladu s aneksom 13 ICAO-a kojim je definiran način vođenja nesreća zrakoplova i uredbom EU-a br. 996/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenog 2010. godine o istragama i sprječavanju nesreća u civilnom zrakoplovstvu, istražno povjerenstvo svoje izvješće dužno je dostaviti prvo nadležnom tužitelju i vladama Makedonije i BiH. Nakon usvajanja izvješća, isto će biti objavljeno na web stranici MPV-a BiH kao nadležnog ministarstva. Ono što mogu reći je da je istraga završena i da će povjerenstvo svoje izvješće prezentirati Vijeću ministara BiH do kraja rujna tekuće godine.