Nema koalicije sa SDA, posvećeni smo građanskom bloku

Predsjedništvo Socijaldemokratske partije BiH na današnjoj sjednici je podržalo najavljeno održavanje zajedničke sjednice Glavnih odbora SDP BiH i Demokratske fronte 9. septembra.

Ovaj događaj je dokaz zajedničke opredijeljenosti na formiranju građanskog bloka, kao protuteže nacionalistima koji su, za nešto više od dvije godine svog mandata, u potpunosti obustavili i urušili sve projekte od javnog značaja.

Predsjedništvo je potvrdilo stav da SDP neće učestvovati ni u kakvom koalicijskom aranžmanu sa SDA u Republici Srpskoj, niti bilo gdje drugo, kao što to neće činiti u slučaju formiranja bilo kakvih drugih etničkih, a ne bosanskohercegovačkih blokova.

Dok se Vlada FBiH i premijer Novalić hvale suficitom u budžetu, prigodno „zaboravljaju“ da nisu uračunali 75 posto neotplaćenih kreditnih obaveza iz tekuće godine. Novalić i SDA zaboravljaju omladinu koju je njihova nesposobnost natjerala na masovni zbijeg u zemlje zapada. Zaboravljaju očito siromašne, gladne borce i penzionere koji strepe za svoja minimalna primanja. Umjesto da se brinu zbog neizgradnje autoputa, SDA-u je presudno pitanje kako se zove koja čaršijska ulica.

SDA, koja je najodgovornija za političko jačanje i afirmaciju Čovićeve retrogradne politike podjela države na ostavštini zločina, posljednja je stranka koja može dijeliti lekcije o zločinačkom pothvatu. Očito se u SDA-u nadaju da će i građani zaboraviti njihovu podršku otvaranju Čovićevog neustavnog „herceg-bosanskog“ ureda u Mostaru, podršku segregiranju škola, izbacivanju nehrvata iz uprave Aluminija, Izetbegovićevo pozivanje na izbor „autentičnih“ Hrvata u Dom naroda FBiH i druge brojne SDA-ove činove afirmacije paradržave Herceg-Bosne.

Konačno, stranka koja u Sarajevu nadjeva imena školama prema simpatizerima ustaškog režima nema nikakvog prava da dijeli lekcije o veličanju zločina. Jedina satisfakcija u bolesnom igrokazu veličanja zločinačke paradržave Herceg-Bosne i navodne SDA-ove suprotstavljenosti, leži u činjenici da je danas u blizini Dubrovnika Dragan Čović ipak morao otvoriti granični prijelaz države, koja se i u najdaljim južnim dijelovima i dalje zove Bosna i Hercegovina.