Ne smijemo dozvoliti da tema problema nasilja u školama padne u zaborav

Na sastanku Interresornog stručnog tima za izradu Okvirnog plana prevencije i sprečavanja nasilja u odgojno-obrazovnim ustanovama u Federaciji BiH, koji je danas održan u Mostaru, istaknuto je kako je jako važno da ovaj društveni problem ne padne u zaborav.

– Mislim da je jako važno da ova tema ne padne u zaborav nego baš naprotiv, da se vidi da zaista aktivno radimo i svi zajedno sudjelujemo u pronalasku najadekvatnijeg rješenja za ovaj društveni problem nasilja koji ne jenjava – kazala je federalna ministrica obrazovanja i nauke Jasna Duraković.

Dodala je kako je  zadovoljna što su uspjeli okupiti 15 različitih institucija iz sedam kantona.

– To su predstavnici koji su predloženi od strane tih kantona, kantonalnih vlada, iz ministarstava zdravstva, socijalnog rada i politike, također obrazovanja, kulture, sporta, MUP-a, dakle sveobuhvatan okvir i vrlo stručni ljudi različitih profesija koji su danas bili prisutni na ovom sastanku. Ova saradnja svjedoči ozbiljnom angažmanu svih sudionika u radu na prevenciji nasilja, prije svega, u odgojno-obrazovnim ustanovama – kazala je Duraković.

Naglasila je kako je Ministarstvo u proteklom periodu pažljivo radilo na identifikaciji niza uzroka koji mogu pridonijeti nastanku nasilja u školama.

– Ti uzroci obuhvataju različite aspekte društva s obzirom da je ovo široki društveni problem, a društvo i porodice zahtijevaju holistički pristup, koordinaciju i preventivne mjere. Interresorni tim na današnjem sastanku donio je set konkretnih prijedloga i identificirali smo nekoliko tačaka koje mogu dovesti do nasilnog ponašanja kod mladih u školskim okruženjima – kazala je ministrica.

Navodi kako su socijalni i ekonomski razlozi prva stvar.

– Svima nam je jasno zbog čega imamo taj problem, druga stvar je porodično stanje, treće su problemi neadekvatnog tretmana mentalnog zdravlja, zatim problemi učenja i ponašanja u obrazovnim institucijama. Peta stvar koju smo identificirali su kulturni i faktori tradicionalnog odnosa i diskursa u društvu. Šesta tačka je prevencija i edukacija, sedma socijalna izolacija i bullying, osma sigurnost u školama, deveta odnos medija i medijski sadržaj. Federalno ministarstvo ove identificirane faktore ponudilo je kao osnovni temelj za otvaranje interresornih sinergija i zamolili smo sve sudionike da do idućeg sastanka, koji će biti u novembru, dostave svoje prijedloge koji su proizvod današnjih diskusija i onoga što se već u pojedinim kantonima provodi kao vrlo efektne i efikasne strategije koje su u osnovi već implementirane u izvjesnoj mjeri – kazala je Duraković.

Dodaje kako će ovo ministarstvo svu svoju pažnju, trud i rad usmjeriti na izradu priručnika.

– Taj priručnik bavit će se, među ostalim, i pitanjem medijske pismenosti, dakle kako komuniciramo s djecom, koliko informacija dobijamo, kako ih procesuiramo, kako se to odražava na ukupno stanje djece i mladih, kakva je komunikacija između nastavnika i učenika u školama i tako dalje. To je nešto što će Ministarstvo obrazovanja i nauke FBiH pokušati isfinansirati do kraja i već početkom iduće školske godine pokušati implementirati u okviru našeg obrazovnog sistema u svim osnovnim i srednjim školama u Federaciji. Cilj nam je da taj priručnik bude sveobuhvatan okvir koji će poslužiti podjednako za sve škole u FBiH – istaknula je ministrica.