Ne postoji opravdanje za nasilje

Federalni ministar unutrašnjih poslova Predrag Kurteš na današnjoj vanrednoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH istakao je da apsolutno podržava pravo građana da protestima iskažu nezadovoljstvo, navodeći da "nasilje ne može i ne smije imati opravdani motiv".

Pri tome se, kako kaže, želio osvrnuti na „dva izuzetno važna pitanja“, koja smatra da moraju biti raspravljena i riješena u najkraćem objektivno mogućem vremenu uz puni konsenzus kako političkih subjekata, tako i najšire javnosti u Federaciji BiH. 

– U vrijeme održavanja protesta posebno onih od 7. februara ispoljen je nedopustivo visoki stepen nasilja koje je karakterizirala izuzetna agresivnost jednog broja demonstranata u odnosu na policiju, kao i institucije koje su bile meta napada – ističe Kurteš koji je podnio poslanicima informaciju o sigurnosnom stanju u Federaciji BiH, s posebnim osvrtom na proteste građana od 5. do 20. februara.

Mišljenja je da demonstracije nisu bile spontane, nego planski pripremljene, usmjerene i vođene, s obzirom na sinhronizovanost napada u više gradova u smislu njihovog otpočinjanja, načina vođenja, kao i odabira meta te korištenje ranijih pripremljenih sredstava za napad na policiju. 

To, po njegovim riječima, mora biti predmet pažnje i stručne analize koja treba rezultirati činjenicama koje će istražne organe usmjeriti, kako prema izvršiocima, tako i organizatorima, koji moraju biti identifikovani, pronađeni i sankcionirani. 

– Ovaj dio posla je u nadležnosti tužilačkih i policijskih organa i koliko je meni poznato oni na tome rade vrlo predano i već su došli do određenih rezultata. Kontekst koji želim da otvorim jest pokušaj da se upravo ovom nasilnom aspektu demonstracija, dadne legitimitet i opravdanje, uz istovremeni zahtjev za uvođenje kontrole ili nadzora nad provođenjem istražnih radnji u odnosu na one koji su tokom protesta počinili vrlo ozbiljna krivična djela – kazao je Kurteš. 

Navodeći da se opravdanje za nasilje traži javno i najčešće se ističe očaj i nezadovoljstvo onih koji su ga činili naglašava da se legitimitet, svega što je učinjeno pokušava pribaviti tvrdnjom da je brutalni napad na organe reda i paljenje institucija bio jedini način da se protesti učine vidljivim i postignu svoj cilj. 

-Ovo je vrlo vješto sročena, ali prozirna i veoma opasna zamjena teza koja ne smije proći i postati princip. Ne postoji opravdanje za nasilje. Nasilje ne može i ne smije imati opravdan motiv, niti postoji cilj koji može legitimirati nasilje – poručio je u svom govoru federalni ministar unutrašnjih poslova BiH. 

Zbog toga, Kurteš smatra da ne može biti kompromisa, te očekuje da svaka politička opcija i politički subjekt, mediji i novinari, sadašnji i budući demonstranti, kao i svi građani to prihvate kao „crtu ispod koje se ne može i ne smije ići, jer sve ispod te crte je anarhija, kojom se devastira pravni poredak i uvodi haos. 

Pripadnici policijskih snaga su, mišljenja je, bili spremni tokom protesta rizikovati svoj život da bi ispunili zadatak. 

Kao drugo važno pitanje, Kurteš je ukazao na ono za što smatra da je u ovom, kao i nekoliko prethodnih događaja „limitiralo policiju da svoj zadatak ispune još bolje, efikasnije i s manje posljedica“. 

-Organizaciona struktura policijskih snaga BiH, posebno u Federaciji BiH nije funkcionalna i ne odgovara evropskim standardima policijskog organizovanja. Ovakva kakva je ona limitira policijske kapacitete, utiče na efikasnost u djelovanju i povećava rizik, posebno u kriznim situacijama- zaključio je Kurteš. 

Jedan od ključnih razloga za ovakvo stanje vidi u neuspjehu reforme policijskih snaga na nivou BiH, koja je propala prije nekoliko godina, navodeći da „njena propast na državnom nivou ne bi trebala da bude i nije razlog za ovako lošu strukturu policijskih snaga u Federaciji BiH. 

Istakao je da civilne kontrole nad radom policije, praktično i nema , što je nedopustivo i što se mora promijeniti, dodajući da „rukovodioci 11 policijskih agencija odgovaraju svojim nezavisnim odborima“ i da među njima „nema subordinacije“. 

-Šta nije uredu i šta treba mijenjati, može i mora definisati isključivo civilna, prije svih zakonodavna vlast, koja kroz svoje organe, prema važećim zakonima to su nezavisni odbori, vrši civilnu kontrolu nad onim što policija čini, posebno onim što se zove rezultat tog činjenja – kazao je Kurteš 

Na kraju svog govora na vanrednoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta BiH, Kurteš je predložio da „Federalni parlament zaduži svoje komisije za sigurnost da što prije u saradnji sa strukom, naprave analizu u kojoj će detektovati sve slabosti važeće policijske strukture s prijedlozima za njihovo prevazilaženje". 

Nakon toga bi se, kroz parlamentarnu proceduru definirala rješenja i modeli implementacije u Ustav Federacije BiH, kao i zakone koji regulišu oblast unutrašnjih poslova u Federaciji BiH. 

Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova je pripremilo i Vladi Federacije dostavilo prijedloge mogućih rješenja za situacije kakve su bile 7. februara ove godine. 

Federalni ministar unutrašnjih poslova Predrag Kurteš također je izrazio zadovoljstvo i ponos u odnosu na reakciju Specijalne jedinice Federalne uprave policije, čiji pripadnici su profesionalnom intervencijom osujetili pokušaj spaljivanja simbola državnosti BiH, zgrade Predsjedništva BiH.