Gradnja autoceste kroz Federaciju mu ne može ići brže zbog, kako ste izjavili, dinamike zaduživanja. Koliko JP Autoceste FBiH imaju prostora za zaduživanje?
Imamo još prostora da se zadužujemo, govorim o zaduženju JP Autoceste. Samoodrživi smo, i tih 20-25 kilometara godišnje je nešto što JP Autoceste mogu sebi priuštiti, a da vraća kredit bez pomoći države. Prošle godine naša dobit je bila oko 77 miliona KM, tim iznosom mi možemo servisirati postojeće i uzeti nove kredite, a puštanjem novih dionica u funkciju povećavat će se i prihod od naplate cestarine, tako da će to donositi dodatne novce i mogućnost zaduživanja. Danas naplaćujemo cestarinu na 47 kilometara, s krajem godine biće još toliko i to će značiti dodatnih 20-ak miliona KM za Autoceste.
Prihod od cestarine
Ovaj model omogućava nam da budemo održiva firma. Ako uvedemo model koncesije, javno-privatnog partnerstva (JPP) ili dodatnu pomoć iz budžeta, kao što to imaju druge zemlje, onda gradnja može ići brže. Međutim, imamo i problem resursa – kamenoloma, materijala, ljudstva itd, tako daje to nešto što je ograničavajuće. Imamo primjer Hrvatske, koja je možda i najbrže u Evropi gradila autoputeve, ali poslije toga njihove kompanije su se našle u strašnim problemima kada j e taj posao stao. Preko 85 posto sredstava koje mi investiramo rade naše firme sa domaćim materijalima, a ostalo strane kompanije, uključujući i specifičnu opremu za tunele koja se svakako uvozi.
Koliki je godišnji iznos rata za kredite?
Krediti koji su uzeti 2008,255 miliona eura koje smo zatekli, počeli su dospijevati ujesen 2013. Ove godine imamo oko 35 miliona maraka glavnice da otplatimo po tim projektima. Nažalost, nismo j oš uspjeli da završimo te projekte. Ali za dionice koje sada radimo, koje su pred kraj izgradnje, tek sada povlačimo kreditna sredstva i teknam počinje teći grace period. Za kompletnu dionicu Vlakovo – Tarčin sredstva smo obezbijedili 2012, a 2013. povukli ta sredstva i ona nam dolaze na otplatu 2018. (pet godina grace), a cestu ćemo završiti u 2014. Za to vrijeme od pet godina akumulirat ćemo određeni iznos prihoda koji će omogućitidalje investicije.
Vi ste prvi direktor neke javne kompanije koji je za svog prethodnika rekao da je uradio dobar posao. Koliko je značila ta dobra podloga za nastavak aktivnosti?
Moj prethodnik (Erdal Trhulj, op.a) je napravio dobru podlogu u smislu kredita, akciza, izrade nekih projekata itd. Sad i mi hoćemo da obezbijeđimo da Autoceste nakon ove uprave imaju spreman investicioni ciklus za najmanje dvije godine kako bi se radilo u kontinuitetu bez obzira na politiku. Ovo je projekat svih nas i trebamo pokušati ostaviti državne projekte, koliko god možemo, van političkih tokova Trenutno pripremamo izgradnju dionice od Zenice prema Žepču, te dionicu Počitelj – Zvirovići. Za to smo pripremili 500 miliona KM, koliko smo i mi zatekli.
Izborna je godina, od Vas se očekuje da dobrim radom budete promotor stranke koja Vas je postavila, a s druge strane, ostale stranke će Vam tražiti dlaku u jajetu. Kako ćete se postaviti?
Mi u Autocestama ćemo pokuati da ostanemo apolitični i da projekat autoceste ostane projekat projekat BiH, imun na političke efekte.Mada, u zadnjoj godini imamo dosta stvari koje ne idu u prilog tome, mi smo, nije nikakva tajna, pod raznim istragamakoje su manje lili više opravdane, koje nam prije svega oduzimaju dosta vremena. Evo sada imamo pet stvari koje se provjeravaju po nalogu Tužilaštva to je dobro.
Kojih je to pet slučajeva koji se istražuju?
Istražni organi bukvalno svaki projekat na autocesti provjeravaju, sve je pod nekom vrstom nadzora od raznih nivoa. S obzirom na to da se radi o velikom projektu, to je dobro. Primjer je izbor turskog izvođača radova Cengiza za dionicu Vlakovo – Lepenica, za kojeg je član Predsjedništva BiH Željko Komšić tražio provjeru. To nam j e dodatni pozitivan pritisak da sve što radimo, radimo potpuno transparentno. Prigovor za izbor Cengiza je kod Evropske investicijske banke bio pokrenut na dva nivoa žalbenih postupaka, u oba slučaja dobili smo odgovor da smo dobro postupilii tu potvrdu ćemo poslati i našim istražnim organima.
Po ovoj dinamici gradnje, autoputem od Save do mora vozit ćemo se 2022. godine. Da li je to realan plan?
Zato ćemo uvesti modele sa koncesijama da to pokušamo ubrzati. Ako budemo gradili iz vlastitih sredstava, po kalkulaciji tako ispada, a ako uspijemo naći koncesionara za ovih 40 kilometara od Doboja do Zepča, smanjit ćemo taj rok. Objavili smo namjeru o raspisivanju tendera za koncesiju i dostavili investitorima.
BiH nije prezadužena
Imaćemo prezentaciju projekta u Londonu i vjerovatno još nekim gradovima. Sad imamo 20 kompanija s kojima sarađujemo. ali nismo mi jedini koji rade taj model, Hrvatska daje pod koncesiju izgrađenu autocestu, Srbija i Makedonija pokušavaju naći investitore, tako da imamo puno konkurenata i ono što mi ponudimo, mora biti atraktivno.
Šta ponuditi a da ne bude atraktivnije od konkurencije?
Usvojen je Zakon o gradnji autoputa na koridoru 5c, prije dvije godine izmijenjen Zakon o eksproprijaciji, što omogućava značajno unapređenje brzine gradnje, a to je povoljno za investitore. S druge strane, novih 100 kilometara autoceste nama povećava promet, atraktivnije je za turiste koji putuju prema Jadranu. Također, BiH još nije prezadužena, odnos duga i BDP-a je među najnižim u Evropi i po tim makroekonom- skim pokazateljima mi smo vrlo atraktivni za kreditore i strane investitore. Međutim, negativna je politička situacija, koliko god mi htjeli ostati van politike, to se ipak održava na naše odnose sa stranim
Portal sdp.ba je prilagođen svim uređajima.