Forum seniora SDP BiH smatra da su penzioneri neprimjerenom politikom federalne Vlade na čelu sa premijerom Novalićem, dovedeni u stanje daleko ispod ljudskog dostojanstva, nehumano, sramno i nedopustivo, koje ih je dovelo pred zid : ili gladovanje, Ili smrzavanje i život u mraku.
Stoga, Forum seniora smatra da federalna Vlade na čelu sa premijerom Novalićem, mora preuzeti odgovornost za fatalne posljedice koje njena politika prema penzionerima može proizvesti.
Naime, iako su penzioneri od stupanja na snagu tzv.reformskog Zakona o PIO/MIO, ukazivali na njegove nedostatke, nepravedna rješenja i potrebu potpunijeg regulisanja i težak materijalni položaj zbog visokih troškova života i lijekova, federalna Vlada se potpuno oglušila i na period pandemije virusa Corona, odgovorila zamrzavanjem usklađivanja penzija i marže na cijene prehrambenih proizvoda.
Surovo djelovanje tržišnih zakona ponude i tražnje u vrijeme pandemije, proizvelo je ubrzani rast cijena potrošačke korpe, čije posljedice su najviše osjetile socijalno osjetljive kategorije stanovnika, a posebno penzioneri. Politika federalne Vlade nije polučila skoro nikakve efekte na ublažavanje posljedica rasta cijena roba sadržanih u potrošačkoj korpi i lijekova.
Poslije strpljivog dvogodišnjeg čekanja na usklađivanje I višemjesečnih obećanja da će penzije, od maja/svibnja 2022. godine, biti značajno povećane, matematike premijera federalne Vlade Fadila Novalića, Federalnog Zavoda PIO/MIO i Agencije za statistiku, dovele su penzionere pred zid: ili gladovanje ili smrzavanje.
Iako je premijer Fadil Novalić prije nekoliko mjeseci najavio redovno usklađivanje penzija od oko 8,1 posto i 6 posto za vanredno, donesenom odlukom Federalnog zavoda PIO/MIO je u dosluhu sa resornim ministarstvom i premijerom, utvrđen procenat od 7,3 posto za redovno usklađivanje, počev od 1. januara ove godine, pozivajući se statističke podatke o indeksu rasta BDP i indeksu rasta potrošačkih cijena u predhodnoj godini i to ukupnih troškova života, a ne rastu troškova hrane i lijekova za koje penzioneri primarno troše najveći dio svojih penzija.
Kako je u saopštenju istaknuto, rast BDP-a u 2021. godini iznosio je 12,5 posto, dok je u istom periodu indeks potrošačkih cijena porastao za 2,1 posto. Primjenjujući zakonom definisanu formulu usklađivanja penzija, prema kojoj pedeset posto iznosa dva navedena parametra u zbroju daju iznos usklađivanja, dolazi se do postotka od 7,3 posto za sve penzije, s izuzetkom najviših i ostvarenih u 2022.godini.
Primjenom procenta za redovno usklađivanje od 7,3 posto, najniža penzija od 382 KM, za 197.000 penzionera, je povećana za oko 28 KM, što iznosi 410 KM. Zagarantovana penzija od 478 KM je povećana za 35 KM, što iznosi 513 KM.
Odluka federalne Vlade FBiH o vanrednom usklađivanju penzija za 3,5 posto, se temelji na procjeni da je stopa rasta realnog BDP u prethodnoj 2021.godini veća od 3 posto i da nema akumuliranog deficita budžeta Federacije. Odluka će se primjenjivati od isplate penzija za mjesec juni 2022. godine, izuzev najviših penzija ostvarenih po zakonu.
Resorni ministar je sa ushićenjem objavio da će sa redovnim i vanrednim usklađivanjem, penzionerima u Federaciji BiH u 2022 godini, penzije biti ukupno povećane za približno 11 posto, da će najniža penzija iznositi 424.00 KM, a zagarantovana penzija će „doći“ na 531 KM.
Bez imalo stida i osjećaja odgovornosti za kreiranje nepravedne politike prema penzionerima i odsustva socijalne osjetljivosti za posljedice provođenja iste, resorni ministar je populistički i demagoški poručio „da se na ovaj način brine o najugroženijim kategorijama i traže najbolja rješenja.
Oni su prioritet Ministarstva rada i socijalne politike, jer mi koristimo ono što su oni stvarali i na tome je zasnovan princip međugeneracijske solidarnosti. Oni su stvarali što mi koristimo, a ono što mi stvorimo koristit će naredne generacije. Naša je zadaća da sačuvamo fond za buduće penzionere.”
Populističkim mjerama, demagoškim izjavama i hvalom o rekordnim prihodima od direktnih i indirektnih poreza ostvarenih u 2021.godini, koji nisu rezultat reformi, federalna Vlada je svjesno bježala da se suoči sa povećanjima cijena osnovnih životnih namirnica, koja su, prema izračunu ekonomskih stručnjaka, u odnosu na period prije pandemije, veća za nekih 30 do 50 posto, da je sve manja kupovna moć građana, da životni standard pada, da je potrošačka korpa sve skuplja i da je sve više korisnika javnih kuhinja, posebno penzionera sa najnižom penzijom.
I pored činjenice da građani većinu kućnog budžeta troše na hranu, da penzioneri već odavno, „po preporuci“ premijera Novalića, osnovne životne namirnice kupuju na komad ili za trećinu manju količinu potrebne količine prehrambenih proizvoda, federalna Vlada je tvrdoglavo i bezobrazno, za usklađivanje penzije sa rastom troškova života, ostala pri metodologiji izračuna indeksa potrošačkih cijena kakva se kreirila za uslove bez pandemije i poremećaja na globalnom tržištu, a koji indeks rasta potrošačkih cijena za 2021.godinu iznosio 2,1 posto.
U nastojanju da po svaku cijenu produži vlast, pričajući demogaške priče o „najuspješnijoj“ godini, federalna Vlada je zatvorila oči na udar visoke stope inflacije na nominalno skromno povećane penzije, kao i pred najavljenim povećanjima cijene električne energije, nafte i gasa, čime su praktično penzioneri dovedeni pred zid: ili će od penzije kupovati grame hrane za preživljavanje i lijekove, ili će gladovati da se nebi smrzavali i živjeli u mraku, što će se posebno očitovati naredne zime.
Forum seniora smatra da je stanje u koje su penzioneri dovedeni daleko ispod ljudskog dostojanstva, nehumano, sramno i nedopustivo..Za fatalne posljedice stanja u koje su penzioneri dovedeni, a posebno oni sa najnižom penzijom, federalna Vlada na čelu sa premijerom Novalićem, mora preuzeti odgovornost.