Jučer se na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu povodom 200. godišnjice rođenja filozofa i znanstvenika Karla Marxa održala konferencija pod nazivom „200 godina poslije: Preispitivanje ideja Karla Marksa“, a dio čijeg drugog panela su, kao govornice/i, bile/i uvažene/i: prof.dr.Nermina Mujagić (Univerzitet u Sarajevu, Fakultet političkih nauka), dr.sc.Jasmina Husanović (Univerzitet u Tuzli, Filozofski fakultet), prof.dr.Đorđe Pavičević (Univerzitet u Beogradu, Fakultet političkih nauka), dok je samim panelom moderirao Jasmin Hasanović (Univerzitet u Sarajevu, Fakultet političkih nauka).
Upravo tom prilikom na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu obreli su e i predstavnici Foruma mladih SDP Kantona Sarajevo Mirza Krajina (potpredsjednik) i Leonardo Pavičić (potpredsjednik Foruma mladih SDP Novi Grad). Zamolili smo ih da nam sumiraju svoja iskustva, odnosno zaključke, sa konferencije, te vam ih u sklopu ovog teksta i predstavljamo.
Naše društvo, odnosno naša društva ako posmatramo širi kontekst, danas se nalazi/e između totalitarizma i slobode, između društva potencijalno ogromne nepravde, tedruštva jednakih šansi i prilika ka kojem mi kao socijaldemokratkinje i socijaldemokrate težimo.
Nekada je za socijaliste liberalni kapitalizam, kao i cjelokupni liberalni sistem bio prihvatljiv samo onda i ukoliko kao takav ne predstavlja status quo. Vrijeme kroz koje su prošla društva i cjelokupan svijet su mnogo toga izmijenila, pa tako danas sve češće imamo situacije u kojima ljudi, prije svega radnici, robuju sitnom kapitalu, a nije rijetkost ni to da krupni kapitalisti postaju robovi krupnog kapitala, jer sami tokovi novca predstavljaju svojevrsni perpetuum mobile.
Jedan od zaključaka govornika konferencije je bio i da je jedinstvo radničke klase danas etnicizirano i to je ono što nas u SDP BiH posebno žalosti, jer naš je stav da je radnik svugdje isti, bez obzira na svoj etnos, odnosno na svoju naciju, religiju, boju kože, spolno opredjeljenje itd. U većini slučajeva on je samo dio, danas nažalost, potlačene i u velikom broju slučajeva izrabljivane klase.
Glavno pitanje koje se postavljalo glasilo je: da li je Karl Marx i dalje savremen, odnosno da li su njegove ideje i danas aktuelne ? Posljednjih dvije stotine godina koliko je zapravo prošlo od Marxovog rođenja svijet jeste napredovao, to je neminovno, ali u svakoj od tih godina, bez obzira koliko se ta činjenica pokušavala potisnuti, Karl Marx je ostao savremen, te su njegove ideje i danas aktuelne. Razlozi zašto je to tako su svima nama dobro poznati.
Na mladim ljudima budućnosti ostaje da istu grade, a da se ne ustezaju da pri tome svoje nadahuće nalaze i u teorijama Karla marxa, jer ukoliko nam ukinu pravo na prošlost, u ovom slučaju na osvrtanje na pozitivne i progresivne ideje koje su, igrom slučaja, iznikle prije dva stoljeća samim tim nam otimaju i budućnost.