Karbonska taksa kao novi namet privredi BiH od 2026. godine. Katastrofa ili prilika? Šta su bila očekivanja, šta obaveze, a šta smo dosad uradili? Slijedi li novi val poskupljenja za građane BiH?
Lakić: Ono što pogodi privredu, pogodit će i građane
Ministar energije, rudarstva i industrije FBiH, Vedran Lakić na samom početku objasnio je važnost stupanja na snagu karbon takse, te spremnost Bosne i Hercegovine na taj korak koji nas očekuje od 1. januara 2026. godine. Naglasio je ministar i odgovornost koja je na zastupnicima da se usvoji Zakon o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije u BiH, ističući kako neće izgubiti nadu da će se zakon na kraju usvojiti.
„Ukoliko se ne promijenimo, ovo je početak jednog vrlo teškog procesa za našu industriju u BiH. Mislim da mi u BiH još uvijek nismo svjesni, jer vidim da povlačimo poteze koji nisu dobri. Praktično, ovo znači da će svi naši izvoznici koji koriste energiju – da kažem prljavu energiju ili proizvode električnu energiju iz neobnovljivih izvora energije – morati plaćati taksu. Sav taj novac će poslije da ide u Evropsku uniju, a imali smo priliku, imamo još uvijek, nadam se, da taj novac ostaje u BiH i da sa tim novcem investiramo ponovo u energetsku efikasnost, u energetski sistem BiH i sve benefite svega toga na neki način koristimo unutar BiH“, rekao je ministar Lakić.
Nadalje, ministar je pojasnio kako je neophodno situaciju posmatrati, ne kao zahtjeve EU koji su ‘radi EU’, nego kao zahtjeve koji ‘čine BiH boljom’. Privreda se nije dovoljno probudila i pobunila, navodi ministar, govoreći kako je neophodno postupiti onako kako pravila Evropske unije nalažu.
Ono što ‘pogodi privredu, pogodit će direktno i građane’, kaže ministar Lakić, te dodaje kako ‘smo si dali zapravo da politizujemo energetski sistem jedne države – što je apsurd’, zaključio je on.
Buljubašić: EU nam želi pomoći, ali moramo sami poduzeti nove korake
„Nažalost, omjer je 80-20 u korist proizvodnje električne energije iz termopotencijala, kada govorimo o Elektroprivredi BiH, u ovim lošim ideološkim uslovima. Taj omjer nažalost zna biti i lošiji“, započeo je generalni direktor Elektroprivrede BiH, Sanel Buljubašić.
Na udaru su proizvođači električne energije, željezo, čelik, đubrivo, cementare, navodi direktor Buljubašić.
„Kada govorimo s aspekta elektroprivrede, mi smo već krajem 2023. godine počeli zvoniti i uzbunjivati na primjenu CBAM od 2026. godine. Prvo što smo uradili kao Elektroprivreda BiH jeste da smo zajedno sa svim elektroprivredama iz šest zemalja zapadnog Balkana potpisali jedno zajedničko pismo prema Energetskoj zajednici. Zamolili smo da se na neki način prolongira uvođenje CBAM-a za BiH i ostale zemlje, zato što mi nismo spremni da na takav način prihvatimo uvođenje CBAM-a iz jednog prostog razloga što će to biti trenutno jako veliko opterećenje na proizvođače električne energije odnosno na sve one proizvode koji su vezani za električnu energiju koja se proizvodi u termoelektranama“, rekao je Buljubašić.
Evropska unija želi pomoći, ali su potrebni koraci s naše strane, pojašnjava Buljubašić:
„Ako želimo da budemo, a mislim da je BiH opredijeljena da budemo dio Energetske zajednice, da moramo imati ista pravila kakva imaju građani EU. Znači mi ne možemo biti u nekom povlaštenom položaju, odnosno na EU i na takav način. Oni žele da nam pomognu, ali uistinu mi moramo praviti određene korake i radnje kako bismo dobili odgovarajuću pomoć iz EU“, zaključio je.
Portal sdp.ba je prilagođen svim uređajima.