Kriminal CIK-a graniči sa državnim udarom, previše je!

Pri raspodjeli mandata po kantonima u Domu naroda Parlamenta FBiH kao osnova se mora uzeti popis stanovništva iz 1991. godine.

Poručio je ovo u izjavi za Vijesti.ba delegat iz reda ostalih u Parlamentu FBiH Aner Žuljević (SDP BiH) uoči današnje sjednice Centralne izborne komisije (CIK) BiH na kojoj će se, prema našim saznanjima, odlučivati o tome da li će se prihvatiti nacrt odluke, prema kojoj bi se presuda “Božo Ljubić“ riješila na način da se pri raspodjeli mandata po kantonima u Domu naroda FBiH kao osnova uzme popis stanovništva iz 2013.

Žulević je naglasio da CIK BiH ne može provesti presudu Ustavnog suda.

“CIK može u skladu sa Izbornim zakonom, donijeti odluku o rapodjeli mandata delegata za Dom naroda Parlamenta FBiH uz poštivanje ustava kako BiH, tako i FBiH. To znači da osnov mora biti popis iz 1991. godine”, istakao je Žuljević.

Sve drugo, potcrtao je, neustavno je i biće predmet ocjene ustavnosti pred nadležnim sudom.

“Moguće je da se članovi CIK-a suče i sa krivičnom odgovornošću jer bi time svjesno prekoračili granice svojih ovlaštenja i ušli u zonu zloupotrebe položaja. Neka se ne zanose time da imaju imunitet prema Izbornom zakonu, jer taj imunitet ne pokriva ovakav kriminal koji graniči sa državnim udarom. Ako je i od ovakvog CIK-a, previše je!”, kategoričan je Žučjević.
Kod popunjavanja Doma naroda FBiH, navodno, u opticaju su dvije varijante. Jedna je da se raspodjela mandata vrši uz princip da će iz svakog kantona biti delegiran najmanje jedan Bošnjak, Hrvat i Srbin, ukoliko je izabran u kantonalnu skupštinu, dok druga varijanta taj princip izostavlja.

Opredjeljivanjem za drugu varijantu, CIK bi, tvrdi Žuljević, prekršio Ustav FBiH, tumačenja OHR kao jedinog mjerodavnog za tumačenje odredbi Ustava.
Ponovio je, počinili bi krivično djelo.

“Uz sve to, uveli bi zemlju u dodatni haos, pa neka izvole i preuzmu odgovornost za tako nešto. Nadam se da će većina članova CIK-a shvatiti da oni nisu tamo da bi provodili volju političkih pokrovitelja, već da bi osigurali provođenje zakona kada su u pitanju izbori. Na koncu, neka budu svjesni da će posljedice snositi oni direktno, a ne njihovi politički mentori”, upozorio je Žuljević.

On je podsjetio da CIK BiH ima zakonsku mogućnost da odredi broj mandata za Dom naroda Parlamemta FBiH, ali uz poštivanje Ustava i zakona.
To znači korištenje popisa 1991. godine, te uvažavanje odredbe o tome da iz svakog kantona može biti delegiran jedan pripadnik svakog konstitutivnog naroda ako je takav izabran u skupštinu kantona.

Ta odredba Ustava FBiH, dodao je, postoji od 1994.godine i njen cilj je nepriznavanje rezultata etničkog čišćenja i ratnih zločina.

“Dakle, ne radi se samo o ustavnom pitanju i ustavnoj obavezi, već civilizacijskom pitanju. Ako CIK želi ostati upamćen u istoriji kao neko ko je legalizirao rezultate politike koja je odgovorna za desetine hiljada ubijenih i stotine hiljada prognanih, onda će opravdano dobiti to nečasno mjesto u istoriji”, zaključio je Žuljević u razgovoru za Vijeti.ba.