Kreatori rata ne mogu biti kreatori mira

Ministar poduzetništva i obrta Federacije BiH Vojin Mijatović (SDP) u intervjuu za grčke novine “ΕΦΗΜΕΡΙΔΑ ΤΩΝ ΣΥΝΤΑΚΤΩΝ – efsyn” osvrnuo se to šta su prioriteti Vlade FBiH,  odnose Grčke i naše zemlje, integracija BiH u EU…

Intervju prenosimo u cijelosti.

Prioriteti Vlade FBiH

Šta su prvi prioriteti Vlade FBiH, posebno u ovom kritičkom periodu za Evropu i Balkan?

– Bosna i Hercegovina je jedna od najsiromašnijih zemalja u Evropi sa standardom ispod 50 posto evropskog prosjeka. Prema tome, budući rad Vlade FBiH će biti usmjeren ka opštoj političkoj, ekonomskoj i sveukupnoj stabilnosti ne samo entiteta, nego države u cjelini.

Na osnovu toga, moramo kao važan faktor domicilnog i unutrašnjeg političkog poretka stvoriti ambijent sigurne zemlje u svakom smislu. Kroz programski dokument smo locirali ključne probleme, te striktno definisali ciljeve i zadatke rada nove vlade.

Zaustavljenje inflacije, odlazak stanovništva su, između mnogih, primarni prioriteti, uz već gore navedenu pozitivnu društvenu klimu ovog prostora.

Bosna i Hercegovina se već decenijama nalazi u krizi kao recidivu proteklog rata. Političke opcije koje su još uvijek na balkanskoj političkoj sceni su kreatori iste, te im je sukob u Ukrajini samo dobrodošao u širenju spektra nestabilnosti i podjela.

Nova Vlada FBiH može i mora biti primjer nečeg novog i afirmatinog na putu ka euroatlantskim integracijama.

Integracija u Evropsku uniju

Poznato je da je glavna pitanja Zapadnog Balkana ostaju otvorena, kao što je perspektiva njihove integracije u Evropsku uniju. Da li ste optimista da će se nešto promijeniti? Postoji li mogućnost da se ubrza proces integracije koji je, čini se godinama zaglibio?

– Kreatori rata ne mogu biti kreatori mira, a na našim prostorima su te destruktivne opcije još uvijek i te kako jake. I svako približavanje integracijama u Evropsku uniju je do sada čak i nelatentno sabotirano. Jednostavno rečeno, politička elita koja se ekstremno obogatila u ratnom i postratnom periodu na svim stranama se koordinisano suprostavljala svi normativima Evropske unije, a naročito vladavini prava i zakonodavstvu pravne države.

Kada taj politički roster nestane sa političkog terena, glavna pitanja Zapadnog Balkana će se početi rješavati. I naravno da sam optimista da točkove iz tog gliba možemo izvesti na savremenu evropsku saobraćajnicu.

 

Da li ste zabrinuti da nakon tektonskih geopolitičkih prestrojavanja do kojih je došlo napadom Rusije u Ukrajini i ohrabrenja koje je izazvala separtističkim pokretima svuda, može doći u pitanje Dejtonski ugovor koji zapravo i dalje reguliše političke funkcije u vašoj zemlji?

– Agresija Rusije na Ukrajinu je znatno pojačala intenciju vodećih političkih opcija i pojedinaca u BiH koje i ne krije svoj narativ i aktivnost prema disoluciji države kao krajnjem cilju. Iste te strukture konstantno povezuju i prave spojene posude rješavanja kosovskog problema sa statusom Bosne i Hercegovine.

Iako smatram da je Dejtonski sporazum davno prevaziđena forma, mislim da nema trenutno opasnosti za upitnost tog akta. Ne treba zanemariti činjenicu da plemenska polarizacija i etnička homogenost na svojim arealima mnogima odgovaraju u Bosni i Hercegovini, a upravo im to dejtonsko uređenje i te kako to omogućava.

Novi ljudi, nove politike, nova atmosfera i pristupi otvorenim pitanjima su jedini put od dejtonske ka briselskoj Bosni i Hercegovini.

Odnosi Grčke i BiH

Da li je portfolio kojim upravljate direktno povezan sa potrebom za potrebom za pronalaženje stranih direktnih investicija i uspostavljanjem kulture ekstroverzije u finansijskom sektoru? Grčka je oduvijek bila strateški ekonomski “igrač” na Balkanu. Hoćete li promovisati i dalji razvoj grčko- bosanskih ekonomskih odnosa?

– Nemamo puno vremena da utvrdimo pravo činjenično stanje koje nam ostavlja prethodna Vlada FBiH, pa samim tim nam je presjek situacije još nejasan, a i trenutni raspoloživi portfolio. Ali, bez obzira na to, neupitna je potreba za stranim investicijama. Značajni vlastiti resursi i kapaciteti su tu, te imamo šta ponuditi potencijalnim investitorima.

U okviru Programa rada Vlade FBiH smo stavili akcenat na uklanjanje trenutnih administrativnih barijera, a u okviru toga je kultura ekstroverzije i transparentnosti pristupa svim informacijama ključan segment.

Odnosi Grčke i Bosne i Hercegovine su prijateljski i bez otvorenih pitanja.

Smatram da je tu veliki potencijal za saradnju, te je mnogo iznad trenutne konekcije koji pretežno obuhvata samo neke oblasti turizma.

Svakako ću, osim kao resorni ministar, i kao potpredsjednik Vlade FBiH intenzivirati grčko- bosansko prijateljstvo i saradnju u svakom smislu.