I dok je cijeli svijet pretplaćen na najveću pošast savremenog doba, pandemiju korona virusa, a Bosna i Hercegovina dospjela u medijski epicentar po broju novozaraženih na milion stanovnika krajiški gradić Ključ sa oko 10.000 stanovnika živi svoje sretne trenutke punih šest mjeseci kao korona free zona. Ni prvi otkriveni slučaj pozitivnog na COVID-19 posljednjeg dana jula, doduše, “uvezen” iz susjednog Bosanskog Petrovca nije narušio infektivnu “zdravstvenu idilu” i posvećenost Ključana da sačuvaju svoj prostor i ljude od bolesti koja je još uvijek medicinska nepoznanica.
Ključ je kraljevski grad. U njemu je bila posljednja prestonica bosanskog kralja Stjepana Tomaševića 1463. godine, prije toga župa banova Hrvatinića, prije njih rimska utvrda, a u osmanski vakat sandžak i pašaluk, nahija, kapetanija i kadiluk. Na današnjem ključkom Starom gradu koji je nacionalni spomenik BiH, Bošnjaci su pružili otpor 1878. godine Austro-Ugarskoj monarhiji. Danas, nakon posljednjeg rata i velikih bošnjačkih žrtava (više od 700 ubijenih civila) Ključ je jug Unsko-sanskog kantona na magistralnom putu M5 prema srednjoj Bosni i Sarajevu, a ime je dobio, kažu, zahvaljujući svom geostrateškom i dominirajućem položaju nad okolinom. Zbog magistrale koja presijeca gradić na pola i u jeku epidemije u Ključ stižu i migranti iz pravca srednje Bosne, srećom bez dužeg zadržavanja. Naravno, bogate povijesne naslage i istorijski artefakti kraljevskog Ključa su jedno, a bitka protiv korona virusa nešto sasvim drugo. Ključani kroz otpor nevidljivom neprijatelju pokazuju svoj karakter i vrednosne životne stavove.
Načelnik općine Nedžad Zukanović (SDP) ističe kako je najava epidemije i pandemije korona virusa u Ključu shvaćena najozbiljnije i odmah se reagiralo određenim mjerama. Prvi sastanci općinskih službi i medicinskih radnika i dogovori oko aktivnosti održani su u februaru u vrijeme kada se, primjerice, u susjednoj Srbiji, tvrdilo da se radi o najsmiješnijem virusu, a u susjednoj Banoj Luci još nije bilo nijednog klastera.
“Nismo čekali i odmah smo po preporukama iz Dom zdravlja, odnosno Higijensko-epidemiološke službe, izvršili dezinfekciju cijelog grada i općine. Mislim da smo bili prvi u BiH, nabavili smo dezinfekciona sredstva i krenuli u akciju. Nije bilo ulice, uličice, trgovine, haustora stambenih zgrada da nije dezinficiran. Dezinfekciju vršimo i sada, sredstava za dezinfekciju uvijek imamo u rezervi”, priča Zukanović. Iako je zadovoljan, na neki način i ponosan što se opasna infektivna bolest drži pod kontrolom, Zukanović oprezno, da ne urekne dosadašnje rezultate, ističe kako Ključ, ipak, nije velika demografska cjelina. U njemu trenutno živi između 8.000 i 10.000 stanovnika, ali unatoč tome, čini se da je ključka enklava ipak zahvalan slučaj za analizu kako dobro osmišljen plan rada lokalne vlasti na čelu sa kriznim štabom uz informiranje javnosti i praćenje provođenja zaštitnih mjera daje rezultate.
“Ovo je svakodnevna, 24-satna briga, jer mi smo grad na magistralnom putu, naši građani, jedan broj njih, radi u Banjoj Luci, u državnim insitucijama kao što su Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) i Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA), npr., svakodnevni su kontakti sa susjednom općinom Ribnik, imamo i dijasporu iz Švedske, Norveške, Holandije, Njemake, Švicarske koja dolazi, ne u onom broju kao u normalno vrijeme, naprosto, ako želimo sebi dobro, moramo se ponašati odgovorno”, nastavlja ključki načelnik. U općinskom organu uprave, javnim preduzećima i ustanovama, kako kaže, nema ulaska u zatvorene prostore bez korištenja zaštitnih maski i to važi kako za portira tako i za prvog čovjeka općine. Zukanović ističe kako ima i onih koji malo ležernije prihvataju epidemiju korona virusa.
A kada imamo korona free zonu, onda treba biti iskren pa reći da i pored svih naših zaštitnih mjera kojih se konsekventno držimo, uz sav oprez do kojeg držimo, postoji i taj faktor sreće, jer vidimo kakva je situacija u svijetu. I ja odlazim na službeni put, imam susrete sa drugim licima širom BiH, ali nastojim se ponašati odgovorno”, zaključuje načelnik Nedžad Zukanović.
Al-jazeera Balkans