Kladim se da će SDP ponovno biti najjača stranka na izborima

Potpredsjednik Federacije BiH i predsjednik Glavnog odbora SDP-a BiH Svetozar Pudarić govori o aktualnoj situaciji u zemlji, prosvjedima i nemirima, opravdanom buntu građana i političkim kuhinjama koje su “otele” te planu SDP-a i očekivanjima za izbore.

Pudarić ističe kako je SDP na strani građana i kako zajedno s građanima žele biti oporba postojećem stanju. Rade na tome, ali im se, kaže, podmeću klipovi. Pudarić kritizira nerad pravosuđa navodeći kako razumije građane koji se pitaju zašto nitko za kriminal i pljačku ne odgovara.

Govoreći o mijenjanju partnera i rekonstrukcijama vlasti koje je SDP pokretao, Pudarić kaže da SDP jednostavno želio raditi i mijenjati stvari na bolje, suprotstaviti se korupciji i neučinkovitom sustavu. Što se tiče izbora, predsjednik Glavnog odbora SDP-a kladio bi se da će SDP opet biti najjača stranka.

Prije točno godinu dana na istom mjestu smo razgovarali i na pitanje do kada će ova vlast opstati kazali ste: “Dok nas narod ne potjera motkama”, a narod se i dogodio prije mjesec i pol dana. Kakvi su Vaši komentari na posljednje nemire i nerede u Federaciji BiH, bilo je svega i svakakvih tumačenja?
– Ne postoji jednoznačna odrednica koja bi mogla karakterizirati sve ono što se događalo u proteklih mjesec i pol dana. Krik ljudi koji su na svojoj vlastitoj koži osjetili nepravdu, koji se osjećaju obespravljeni i zanemareni, njihovi iskreni zahtjevi za promjenu stanja su nešto što određuje i opredjeljuje političko djelovanje SDP-a. Mi smo stranka čiji je cilj društvo socijalne pravde, koja traži povjerenje u okruženju koje je sve, samoo ne pravedno i pošteno. I ti građani i mi želimo promijeniti postojeće stanje, želimo biti oporba postojećem stanju, mijenjati ga. Svako tko se miri s ovim stanjem ili tko ga produbljuje je onaj tko je protiv normalnog, prosperitetnog i stabilnog društva.
Ali kad bismo rekli da su ovi prosvjedi samo to, to bi bila pogreška. Ovi prosvjedi, osim iskaza dubokog nezadovoljstva, želje za pravdom, za prilikom da se živi kao čovjek su poslužili kao mamac za one koji su u ovom vidjeli priliku da na različite načine ostvare bilo politički ili društveni profit. Neke političke stranke su u jednom trenutku kidnapirale i preuzele prosvjede i dovele do nasilja. Svoju ulogu je imao jedan dio nevladinog sektora koji živi kao parazit i nametnik na javnom sektoru.

Spekuliralo se i o tome da svoju ulogu u prosvjedima imaju SBB Fahrudina Radončića, DF Željka Komšića, ali i SDP? Iz čije kuhinje je sve došlo?
– SDP nije ni organizirao, ni poticao, ni zloporabljivao prosvjede. Na kraju kad pogledate onaj primarni zahtjev svih prosvjednika, on je bio izravno uperen na smjenu vlasti u onim županijama u kojim je SDP bio vodeća snaga u vladama. Da mi sami sebi šest mjeseci pred izbore rušimo vlast je nelogično i to onu vlast koja pokazuje da se u BiH stvari može raditi drukčije i odgovornije i da ne mora propasti ni mirovinski sustav, da gospodarstvo ne mora biti uništeno da se može smanjiti dug, plaćati obveze. Sam predsjednik DF-a je nedavno izjavio da su se ljudi iz različitih razina rukovodstva DF-a uključili u prosvjede te da je u razgovoru s njima kazao da, ako žele, to mogu raditi privatno. Činjenica je da su ljudi koji se vezuju za djelovanje DF-a identificirani kao sudionici i predvodnici nekih prosvjeda. Činjenica jest i da su čak i izabrani dužnosnici SBB-a viđeni na prosvjedima i to kao aktivni sudionici, pa čak se može steći dojam da rukovode dijelom prosvjednika. Ja ne tvrdim da je to bilo organizirano od tih stranaka, ali činjenicu su takve. Paljevine u Sarajevu i Mostaru nisu spontana okupljanja ljudi, niti su Molotovljevi kokteli nikli iz zemlje.

Imamo i teze da su ti prosvjedi bili usmjereni na rušenje ustavnog poretka, mogućnost izbijanja međunacionalnih sukoba itd. Stoje li, po Vama, te teze?
– To tvrde oni koji ni na koji način nisu dotaknuti s ovim. To je opet pokušaj političkog probitka. To je isto kao da gledate boks meč koji se odigrava negdje drugo i kažete da ugrožavaju vas, što čini SNSD. Također, nigdje nismo čuli da bilo tko govori o ratu, rušenju ustavnog poretka u smislu kako to tvrdi HDZ kad kaže da je ovo scenarij koji treba dovesti do ukidanja županija ili, kako tvrde iz SNSD-a, ukidanju Republike Srpske. Prijetnja za opstojnost Republike Srpske je jedina priča oko koje Milorad Dodik može podići svoje biračko tijelo. Međutim, ja vjerujem da je to priča koja je došla u fazu da tom Perici više nitko ne vjeruje da je došla prijetnja. Ja ni od jedne političke opcije nisam čuo da želi dovesti u pitanje položaj RS-a, Federacije, ni županija, dok se ne steknu  društveni uvjeti za bilo kakvu vrstu promjena. Niti išta postoji oduvijek niti će išta postojati u nedogled. Ljudi će mijenjati oblike društva i države u kojima žive prema sebi, sve ostalo je poziv na nasilje, SDP niti je ikad pozivao niti će pozivati na nasilje. Ne vjerujem da u ovoj zemlji postoji ijedna politička snaga koja može okupiti dovoljan broj ljudi koji je podržavaju da zastupa bilo kakvo nasilje.

Najnovija kriza ponovno je približila SDP i SDA. Je li to nužda, kratkoročno ili, pak, dugoročno partnerstvo?
– Kada je u pitanju odnos SDP-a i SDA, taj politički odnos je jednako udaljen kao što je bio i prije iskazanog nasilja na prosvjedima. Izvukli smo različite zaključke i različite poruke iz ovoga što tinja zadnjih mjesec i pol dana. Ono što je nas približilo jest realna opasnost koja je u valu nasilja prijetila prerasti u buru nasilja. Mi smo žestoko suprotstavljeni nasilju kao obliku političkog djelovanja. Kad smo se suočili s njim, nije bilo izbora, svatko normalan bi napravio što smo mi i SDA i izabrao stranu mira i pristao na suradnju u mjeri u kojoj će to vratiti društvo u normalne tokove prihvativši lekciju i poziv koji smo dobili od građana.

Koje ste to lekcije prihvatili i jesu li ponovno mogući masovni prosvjedi, budući da ih neki predviđaju u idućim mjesecima?
– Poruka koju smo mi izvukli jest da se ne možete ponašati na način da ono što radite smatrate da narod zna što vi radite. Sve što smo radili u ove tri godine, teško ili nikako smo komunicirali s građanima, građani nisu dobivali dovoljno jasne i argumentirane informacije o tome što je to s čime se ova vlast suočava, što je zatekla, u kakvim uvjetima djeluje i što radi korak po korak. Svaki će vam građanima reći da ne očekuje da će se nešto dogoditi preko noći. Postoji još jedan problem, a to je što i vi i ja i svi ljudi koji su izišli na ulici imaju upitnik iznad glave, a to je zašto onaj tko je ukrao nije u zatvoru, zašto onaj tko je na tuđoj muci stekao nije u zatvoru, zašto su sve optužnice koje su podizane popadale, zbog čega nam pravosuđe ne funkcionira.
Ljudi nisu znali da je od Vlade FBiH podneseno 105 prijava kojima je obuhvaćeno 430 ljudi na osnovi nalaza Financijske policije, a koje Tužiteljstvo nije uzelo u rad. Da je netko od njih priveden, uhićen, da je pokrenut postupak, sigurno je da građani ne bi osjećali ovoliku nepravdu. Mi smo sve to utvrdili, prijavili, to je dostavljeno trećem stupu vlasti koji nije pomaknuo prstom da bilo što uradi. U cijelom tom pravosudnom lancu politika ne može ni imenovati niti unaprijediti ni unazaditi ni zaprijetiti.

Zašto ne radite reformu pravosuđa?
– Reforma pravosuđa je “čedo” međunarodne zajednice. Cijeli ovaj konstrukt s VSTV-om, s imenovanjima i funkcioniranjem sudova i tužiteljstava, pa i s posebnim statusom kada su u pitanju plaće i naknade je eksperiment nad zamorcima nad Bosancima i Hercegovcima; da bi pokrenuli izmjene onoga što ne pripada našem pravnom sustavu koji nikad nismo imali na ovim prostorima i koji se pokazao nefunkcionalnim, a svaki zahtjev za promjenom se doživljava kao pritisak politike na neovisno pravosuđe.

SDP nije uspio progurati ni set antikorupcijskih zakona, što je s tim?
– Imate jednu ekipu ljudi koja radi, a imate deset ekipa ljudi koji smišljaju kako podmetnuti koji klip.

Što to znači, da SDP radi, a ostali podmeću?
– Nisam rekao da samo SDP radi. Mi u Vladi FBiH znam da radimo. Čak i naši ministri koji su na čelu ustavno nepostojećih ministarstava su uspjeli vlastitom aktivnošću i uspostavljanjem dijaloga između federalne i županijskih razina vlasti uspostaviti takav vid komunikacije i suradnje kojima su brojne stvari promijenjene, napravljene uštede.  Nije riješeno jedno od najbolnijih pitanja, a to je segregacija u obrazovanju, ali je učinjen veliki napredak u onome što smo imali.

SDP je u posljednje tri godine više puta mijenjao partnere i pravio rekonstrukcije. Jesu li to bile pogreške?
– Svi kažu bezbroj puta. Mi smo potpisali platformu i tada su četiri stranke rekli što će raditi u četiri godine mandata. U onom trenu kad je dobar dio dogovorenih reformi počeo bivati usporavan od SDA nije se moglo dalje. Naše opredjeljenje je bilo da se stanje treba mijenjati, stanje koje je nepravedno, neučinkovito i korumpirano. SDA je pošao od toga da se mora mijenjati, ali što je sporije moguće i mijenjat ćemo samo ono na što budemo prisiljeni i to kad budemo prisiljeni.
To je počelo stvarati razlike i to je porodilo jednu nebuloznu kampanju da SDP osvaja neke pozicije u javnoj upravi i to u onim poduzećima koja su označena kao korumpirana. Pa nisu poduzeća korumpirana, već ljudi koji su tamo. Zato se moraju mijenjati. SDA se opirao promjenama do trenutka kad ih je potpuno zaustavio, kad je pomislio da je za nas pitanje državnog proračuna neka vrsta političke igre, pa bi se  trebali malo poigravati, svatko dobije svoje, zadrži svoje birače i nastavimo isto. Međutim, mi smo ozbiljni i tražili smo proračun koji će omogućiti državnim institucijama da funkcioniraju, a ne da bude poligon za politička prepucavanja. Kad je SDA tu povukao ručnu kočnicu, mi smo objavili da su oni napustili i izdali principe.

Nakon toga nije valjao ni Fahrudin Radončić, pokrenuta je, a dijelom i izglasana njegova smjena, a bez SBB-a nema parlamentarne većine. Kako ćemo bez parlamentarne većine na državnoj razini? Može li se tako do izbora?
– Ako imamo parlamentarnu većinu koja bude kočila provođenje reformi ili usvajanje pravne stečevine Europske unije, postavlja se pitanje smisla postojanja parlamentarne većine. Vrlo često se SNSD u državnom Parlamentu pojavljivao kao zagovornik usporavanja puta BiH u euroatlantske integracije kako bi s druge strane paralelnim aktivnostima, pa čak u nekim slučajevima i neustavnim, pokazao da kao entitet sam može brže k EU-u. To je njihovo političko opredjeljenje. I pitanje je koliko je ta i takva parlamentarna većina učinkovita i koliko ima smisla. Postojanje parlamentarne većine u suštini neće promijeniti odnos snaga u državnom Parlamentu.

Hoćete li tražiti novog partnera na državnoj razini?
– To nije pitanje SDP-a, već stranaka koje čine parlamentarnu većinu kojoj sada nedostaje određeni broj zastupnika da bi tvrdila da je većina. U federalnom Parlamentu imate slučaj da se parlamentarna većina formira od zakonskog projekta do zakonskog projekta. Meni se čini da će tako biti i na državnoj razini. Međutim, neću spekulirati kako će se odrediti Vijeće ministara. Ovo pitane treba uputiti gospodinu Bevandi.
Mi ćemo poštujući ustavne odredbe aktivno sudjelovati u traženju parlamentarne većine koja će dovesti do toga da bude imenovan ministar sigurnosti. Očekujem da bi i SNSD možda mogao predložiti nekog Bošnjaka iz Federacije ili HDZ. Zbog čega ministar Bošnjak može doći samo iz SBB-a, SDP-a ili SDA.

To je druga teška i opširna tema koju sada nećemo otvarati.
– Nije to druga teška tema, to je najvažnija tema koja razlikuje nas od njih. U SNSD-u se podrazumijeva da u Vladi u RS-u, stranke sa sjedištem u FBiH mogu imenovati Hrvate i Bošnjake, ali ne daj Bože Srbe. Na isti način se ponašaju i druge stranke. Mislio sam da HDZ kreće jednim zdravim putem izborom gospođe Zore Dujmović u Skupštini HNŽ-a. Očekujem da će za iduće izbore HDZ imati i Bošnjake na svojim listama.

Kad smo kod izbora, za SDP na idućim izborima mnogi predviđaju najcrnji scenarij. Kakva su Vaša očekivanja?
– Mi smo i kao Vlada i kao SDP izvukli određene poruke. Svim našim članovima i organizacijama je podijeljena pisana informacija o tome što je u pojedinim oblastima urađeno, ne opisno, već kvantificirano i kvalificirano, sa zadatkom da to prenesu ljudima. Očito da kod nas medije i javnost više zanimaju afere nego teme kojima se bavila federalna Vlada u protekle tri i pol godine. Nema vijesti da se vlast bavila ekonomskim i socijalnim problemima.
Mi u SDP-u još uvijek evoluiramo naša istraživanja i rezultate aktivnosti koje provodimo na terenu. Oni trebaju rezultirati manifestom u kojem će biti izražen zajednički zahtjev za promjenama do 2020.

Gospodine Pudariću, ljudi ne moraju čuti što Vlada radi da bi znali kako radi, jer osjete na svojoj koži lošu situaciju, sami znaju da nemaju posao, socijalnu pomoć, zdravstveno osiguranje, više mirovine itd.
– To su pitanja za koja smo se 2010. borili za povjerenje građana. Mi smo u prvoj godini Vlade FBiH išli na otvaranje novih radnih mjesta, ali smo postali svjesni da nije naš cilj da se javna sredstva stave u funkciju gospodarskog razvoja nemoguć. Tih sredstava nije bilo, a prijetila je užasna opasnost od zatvaranja postojećih radnih mjesta. Mi smo naš projekt morali preusmjeriti na borbu za čuvanje postojećih radnih mjesta kako bismo stvorili mogućnost da se stvori proces novog zapošljavanja.
U ladicama smo samo zatekli dugove, ugovore koji su bili štetni po državu, a da bismo ih raskinuli, trebali smo platiti, da menadžeri koji su radili malverzacije odlaze s otpremninama od pola milijuna maraka.

Niste mi odgovorili o očekivanjima i crnom scenariju za SDP?
– Mi očekujemo da ćemo biti stranka bez koje će biti teško ili nemoguće formirati funkcionalnu vlast u BiH, u FBiH, ali i u Republici Srpskoj.
Ja bi se sad kladio na to da ćemo biti najjača pojedinačna stranka. Predviđa se da je SDA u naletu. Ja, nažalost ili na sreću, ne vidim u čemu se sastoji taj nalet, osim što se u javnosti stvara takav dojam, razlike i nesuglasice unutar ove stranke su i dalje izražene, a oni i dalje nemaju ništa novo ponuditi.

Hoće li SDP na ovim izborima imati kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH?
– Ostavite da tu odluku donese Glavni odbor kada raspravimo i definiramo našu strategiju za izbore, da se odredimo i za ostale liste i nositelje te otvorimo razgovore o ljudima koji će sudjelovati u izvršnoj vlasti u idućem razdoblju. Da ćemo imati kandidata za člana Predsjedništva, budite sigurni. Hoće li to biti Hrvat, Bošnjak ili Srbin, dva kandidata ili jedan, ostaje za vidjeti.