Jasmin Imamović

Jasmin Imamović je političar, pravnik i književnik. Na poslovima pravnika, od 1980. godine radio u Upravi za imovinsko-pravne poslove, krajem osamdesetih bio pomoćnik međuopćinskog javnog pravobranioca, do krja devedestih bio sekretar Općine Tuzla. Sve vrijeme objavljivao je radove i knjige iz oblasti prava u stručnim i naučnim časopisima, kao što su “Pravna misao”, “ZIPS” i “Geodetski glasnik”, Sarajevo i “Pravni život”, Beograd. Do 1992. godine objavio je i tri knjige vezane za utvrđivanje i evidenciju stvarnih prava na nekretninama, u koautorstvu sa Begićem (dvije knjige) i Begićem i Lukićem (jednu knjigu).

Od 1991. do 2001. godine, obavljao je dužnost sekretara Općine Tuzla. Na mjesto sekretara Općine Tuzla imenovan je kao nestranački kandidat i istaknuti pravni stručnjak. Na toj dužnosti ga zatiče prijeratna opasnost i rat. Kao sekretar Općine Tuzla, Imamović se posvećuje jednakoj zaštiti prava svih građana, bez obzira na njihovu nacionalnu,vjersku i svaku drugu pripadnost. Skupština opštine Tuzla je, odmah poslije rata, Imamovića nagradila najvišim gradskim priznanjem, Plaketom sa zlatnim grbom, upravo za zasluge u otporu agresiji i jednakoj zaštiti prava svih građana Tuzle. Od 1995. godine aktivan je i u politici, kada postaje generalnim sekretarom Unije bosanskohercegovačkih socijaldemokrata. Na ovoj dužnosti bio je do kongresa ujedinjenja pomenute partije sa Socijaldemokratskom partijom BiH, 2000. godine, od kada je obavljao dužnosti u Glavnom odboru, Predsjedništvu i drugim organima ove partije, a jedno vrijeme je bio i potpredsjednik SDP-a BiH.

Jasmin Imamović prvi put je izabran za načelnika Općine Tuzla februara 2001. Nakon toga na direktnim izborima osvojio je još pet mandata ( 2004. , 2008., 2012., 2016. i 2020.) Od oktobra 2014., nakon što je Tuzla proglašena Gradom, postaje gradonačelnikom Tuzle. Dužnost gradonačelnika uvedena je u Bosni i Hercegovini 1878. godine. Jasmin Imamović je na toj dužnosti najduže u historiji Grada Tuzle. U toku ovih mandata, obavljao je i dužnost predsjednika Zajednice gradova i općina Federacije BiH i bio delegat u Vijeću Evrope u Strazburu.
U vrijeme njegovih mandata, u prvih 20 godina 21. stoljeća,Tuzla je doživjela najočigledniji preporod i razvoj do sada. Grad Tuzla sada je prepoznatljiv i jedinstven u BiH, po originalnim idejama gradonačelnika Imamovića i njegovog tima, te po efikasnoj realizaciji tih ideja. Protivnici mu prigovaraju da je pretjerani romantik i sanjar, a simpatizeri ga smatraju čovjekom koji snove pretvara u stvarnost. Kada je sa svojim timom, u prvome mandatu (2001. do 2004.) predložio Strategiju razvoja Tuzle do 2015. godine, mnogi su je proglasili utopističkom. Ipak, skoro sve zacrtane ciljeve Imamović i njegovi saradnici uspijevaju ostvariti prije roka, tako da u maju 2012. godine dolazi do usvajanja nove Strategije razvoja općine Tuzla do 2026. godine.

Strategija razvoja Tuzle zasniva se na Aalborškoj konvencijji i na pametnom, održivom i inkluzivnom razvoju. Imamović i njegov tim uspjeli su, iz aspekta kvaliteta života, građanima Tuzle, u periodu od kasnog proljeća, do rane jeseni, život učiniti kvalitenijim nego bilo gdje u Bosni i Hercegovini, što dokazuje činjenica da u ovom periodu, radi odmora, Tuzlu posjećuje veliki broj turista iz zemlje i inostranstva. Prije dolaska Imamovića na čelo Tuzle, to je bilo nezamislivo.

Izgradnjom kompleksa Panonskih jezera kojeg čine plaže, tri slana jezera, slapovi sa bazenima, Geološka postavka Panonskog mora, koja govori o specifičnom geološkom karakteru Tuzle, Arheološki park – najveće sojeničko arheološko naselje na jugu Evrope, savremena dječija igrališta i svi pripadajući turistički, ugostiteljski, kulturni i rekreacioni sadržaji, Imamović pokreće potpuno novi razvojni pravac Tuzle. Od izgradnje prvog jezera, 2003. godine, do danas, ovaj kompleks je posjetilo oko pet miliona posjetilaca, od kojih mnogi dolaze iz susjednih i drugih evropskih država. Više od 20% posjetilaca dolazi iz inostranstva, a oko 40% iz svih dijelova BiH. Za projekat „Valorizacija prirodnog naslijeđa – Panonska slana jezera u Tuzli“, Svjetska turistička organizacija Ujedinjenih nacija – UNWTO dodijelila je Gradu Tuzli nagradu Odisej (Ulysses) za 2012. godinu, za „inovacije u javnim politikama i upravljanju.“ Najugledniji strani mediji svake godine prenose vijest o tuzlanskom čudu, u vidu jedinih slanih jezera u Evropi i jedinih slanih jezera na svijetu, koja su istovremeno i kupalište i plaža u najužem centru grada. Oni koji nisu u Tuzli bili posljednjih petnaestak godina, ne mogu se načuditi mediteranskim prizorima u Tuzli, koja do prije 2003. godine, nije imala niti jedno otvoreno kupalište, ne mogu se načuditi kolonama za plažu obučenih ljudi, koje u tople ljetnje dane idu prema plaži u centru Tuzle. Tuzlanska plaža u samo jednome danu, zna primiti i preko 15.000 kupača.

Nagli priliv turista iz zemlje i inostranstva, doveo je do toga da se u Tuzli, za kratko vrijeme razvije hotelijerstvo. U vrijeme gradnje prvog slanog jezera 2003. godine Tuzla je imala tri hotela a danas ima 33 hotela ili motela. U toku je gradnja desetak novih. Tuzla je ljeti obasuta zahtjevima za privatni smještaj, što je dovelo do masovnijeg bavljenja građana Tuzle kupovinom stanova radi iznajmljivanja, što pogoduje građevinskim firmama, pa je Tuzla danas veliko gradilište.

Turističku ponudu u Tuzli, kvalitetnijom čine kulturne manifestacije, poput Festivala umjetnosti mladih “Kaleidoskop”, Književnih susreta „Cum grano salis“ i Nagrada “Meša Selimović”, slikarsko bijenale INTERBIFEP, Ljeto u Tuzli, Tuzlanski pozorišni dani, Bijenale minijature i Likovna kolonije Breške, Tuzla Film Festival, Festival sevdalinke, Međunarodno horsko takmičenje Lege Artis, niz koncerata, pozorišnih predstava, izložbi i slično.

Gradnjom kulturnohistorijskih trgova (Trg slobode, Soni trg, pijaceta kod spomenika Ismeta Mujezinovića i Meše Selimovića, Centralni park sa spomenikom bosanskom kralju Tvrtku I Kotromaniću) kao i gradnjom novih i obnovom starih zgrada, nekada najzapuštenija historijska jezgra u BiH, postala je jedna od najuređenijih, najposjećenijih i najljepših. Obnovom spomeničkog kompleksa na Slanoj Banji, posvećenog kontinuitetu antifašizma iz perioda 1941. do 1945., kao i 1992.-1995., oživljavanjem ovog parka, davanjem namjene nekada napuštenoj zgradi DTV Partizan, gradnjom Kuće plamena mira, fudbalskog igrališta i drugih sadržaja, kao i izgradnjom spomenika prvom bosanskom kralju Tvrtku I Kotromaniću i uređenjem Centralnog parka posvećenog kontinuitetu državnosti BiH, historijska jezgra Tuzle dobila je novu dimenziju i u urbanističkom i u turističkom smislu. S obzirom i na činjenicu da je Imamović i pisac, svima koji su čitali njegove romane “Molim te, zapiši” i „Ljetopis o kralju Tvrtku“, jasno je da je ideja o spomeniku prvom bosanskom kralju Tvrtku I Kotromaniću, proizašla iz Imamovićevog istraživanja i pisanja ovih romana. “Ne gradimo trgove radi trgova i parkove radi parkova, nego nastojimo da svaki naš trg ima i kulturnohistorijsku priču. Soni trg govori o najstarijoj proizvodnji soli u Evropi, Trg slobode govori o kontinuitetu života dužem od 7.000 godina, o neolitskom, srednjevjekovnom, osmanskom, austrougarskom periodu i novom dobu u historiji arhitekture Tuzle, Centralni park o kontinuitetu državnosti BiH, kompleks Slane banje o kontinuitetu antifašizma i otpora agresiji…” – govori i piše Imamović.
Imamović vrijedno radi na poboljšanju imidža Tuzle. “Za imidž grada, najvažnije je pokazati šta to ima Tuzla a nema niko” – kaže Imamović. Na osnovu njegovog zagovaranja, načina gradnje i objavljivanja tekstova različitih autora, danas je svakome jasno da je Tuzla jedno od najstarjih naselja u Evropi sa kontinuitetom življenja, da baštini najstariju kulturu proizvodnje soli u Evropi i da su u Tuzli pronađeni najstariji ostaci sojenica u Evropi, da ima jedina slana jezera u Evropi… Sve ovo vidljivo je na Sonom trgu, Trgu slobode, u sojeničkom arheološkom parku, u kompleksu slanih jezera, a sadržano je i u publikaciji „O značenju imenu Bosna“, pa čak i u Imamovićevom romanu “Slana zemlja”.

“Kulturno-historijsko naslijeđe predstavlja veliki i važan faktor razvoja Tuzle.”- smatra Jasmin Imamović. Otuda valjda i proizilazi njegov trud u oblasti obnove kulturnohistorijskog naslijeđa i kulture. Zato se čini logičnim da je Grad Tuzla, do sada više od bilo kojeg drugog grada ulagao budžetska sredstva i trud u obnovu kulturnohistorijskog naslijeđa Bosne i Hercegovine i Tuzle. Osim u obnovu i gradnju kulturnog naslijeđa vezanog za sve periode u historiji BiH i Tuzle, mnogo je uloženo u obnovu vjerskih spomenika vezanih za sve tri dominantne religije u Tuzli. U toku 2015. godine, Grad Tuzla nosilac je najvećeg ulaganja u jednu kulturnu instituciju u toj godini u BiH, a radi se o obnovi Gradskog Narodnog pozorišta u Tuzli. U istoj godini zabilježena su i velika ulaganja u obnovu Pravoslavne crkve u Požarnici, kao i Katoličkog kulturnog centra i Behrambegove džamije u centru Tuzle.
Mnogi građani Tuzle najznačajnijim projektom u Imamovićem mandatu smatraju izgradnju fabrike pitke vode, čime je riješen problem redukcije vode, koji je tokom sedam decenija iscrpio generacije građana Tuzle. Imamoviću ni to nije dovoljno, jer administracija koju vodi, usvaja Strategiju dugoročnog vodosnabdijevanja Tuzle do 2035. godine, čija realizacija je u toku..
U toku Imamovićevih mandata, otklonjen je i uzrok slijeganja Tuzle, ekološki problem koji je trajao preko 100 godina.

Uspostavljena je regulacija vodotoka Tuzle, čime su Imamović i saradnici uradili više nego što je urađeno u prethodnih trideset godina, a sve na polju zaštite od poplava, što se pokazalo ispravnim ulaganjem u preventivne mjere zaštite od poplava tokom prirodne nesreće koja je pogodila širi region u ljeto 2014.
Naslijeđeni problem divljih deponija i općenito tretmana tvrdog otpada, riješen je gradnjom najsavremenije deponije i najsavremenijeg postrojenja za tretman čvrstog otpada, u Bosni i Hercegovini.

U Tuzli se intenzivno radi na toplifikaciji i smanjenju aero zagađenja, čime je Tuzla postala lider u implementaciji sistema obnovljivih energetskih izvora i plana energetske efikasnosti i jedan od prvih gradova u BiH koji je donio Akcioni plan energetski održivog razvoja (SEAP) i Akcioni plan održivog upravljanja energijom i prilagođavanja klimatskim promjenama (SECAP).
U toku mandata Jasmina Imamovića površina pješačke zone znatno se uvećava i postaje jedna od najvećih u Bosni i Hercegovini, a zelene površine pod uređenim parkovima, dječijim i sportskim igralištima, povećane su za deset puta. Nekada industrijski i sivi grad, postao je jedna od najatraktivnijih turističkih destinacija u BiH. Grad u kojem 2001. godine nije bila razvijena trgovina, postao je jedan od najvećih trgovačkih centara u državi, jer se Tuzli, početkom ovoga stoljeća razvila, danas u BiH najveća trgovinska, a u novije doba i sve više proizvodna firma Bingo, koja direktno zapošljava više od 8.000 ljudi, a indirektno, nekoliko puta više.

Imamović, zajedno sa svojim saradnicima, zatiče skoro propala, pa čak i privatizirana javna komunalna preduzeća. Pravnim putem uspijeva poništiti privatizaciju javnih preduzeća: Vodovod i kanalizacija, Komunalac, Centralno grijanje, Komemorativni centar i Tržnice i pijace, čime imovinu vraća građanima Tuzle, ekonomski stabilizuje preduzeća, pa se njihov neuspjeh, pretvara u uspjeh, te za kratko vrijeme osniva i nova, uspješna preduzeća i javne ustanove Tuzle, kao što su BIT Centar, Panonika, Saobraćaj i komunikacije, RTV 7, Stadion i Dom mladih, Centar za kulturu. Sva pomenuta preduzeća posluju uspješno. U komunalnoj privredi Tuzle radi blizu 2500 uposlenika.

Uz poštovanje tradicionalnih industrija (Tuzla je najveći proizvođač električne energije u BiH, jedini proizvođač soli, veliki proizvođač uglja, deterdženata, proizvoda metalske industrije, mesnih prerađevina, piva, mineralne vode, sokova itd.), Imamović je bitno uticao na stvaranje uslova za razvoj malih i srednjih preduzeća, razvijanje industrije novih tehnologija, razvoj turizma i trgovine. On i njegovi saradnici realizirali su najveći inkubator malih i srednjih preduzeća u BiH, Razvojno poduzetnički centar – Inkubator Lipnica i najuspješniji inkubator novih tehnologija u regionu, BIT Centar Tuzla. U Tuzli je otvoren prvi Centar za robotiku u BiH.

Tuzla je za vrijeme Imamovićevih mandata, postala najveće gradilište. “Stvaranje uslova za gradnju, danonoćni je posao, jer bez gradnje nema razvoja, a za gradnju samo jedne stambene zgrade, vezano je više od 50 malih i srednjih preduzeća. Od naknade koju dobijemo za zemljište i rentu, gradimo komunalne objekte, poput trgova, parkova, slanih jezera, cesta, ulične rasvjete, kanalizacije, vodovodne mreže i drugoga”, često govori Imamović. Zato je u Tuzli izgrađen veliki broj stambenih i poslovnih zgrada. Na, do tada „zaboravljenim lokacijama“, izgrađene su čitave gradske četvrti, trgovi, šetališta, igrališta i parkovi, ceste i drugi značajni infrastrukturni objekti. Izgrađeno je oko dva miliona kvadratnih metara stambenih i poslovnih prostora, pa je danas Tuzla preporođen grad.

Imamović je idejni tvorac i osnivač Međunarodnih književnih susreta „Cum grano salis“ i najveće nagrade za roman na Zapadnom Balkanu. Nagrada „Meša Selimović“ se dodjeljuje za najbolji roman objavljen na govornom prostoru Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije.

Jedan je od pokretača mreže gradova okupljenih oko Evropske povelje o zaštiti ljudskih prava u gradovima, te organizator Sedme konferencije o Evropskoj povelji o ljudskim pravima u gradovima, koja je, nakon prethodnih konferenvija održanih u Barceloni, Saint-Denisu, Veneciji, Nirnbergu, Lionu i Ženevi, 2010. godine održana u Tuzli.
Veoma je posvećen projektima koji doprinose unapređenju života socijalno osjetljivih kategorija stanovništva, među kojima se posebno izdvajaju stare i iznemogle osobe, djeca sa poteškoćama u razvoju i djeca bez roditeljskog staranja. Tuzla je prvi grad u BiH koji je donio Strategiju za osobe treće životne dobi i jedan od prvihgradova koji je usvojio Strategiju za mlade, sa akcionim planom. Imamović je ukinuo novogodišnje prijeme za ugledne političare i poduzetnike i za to ranije korišteni novac usmjerio u kupovinu paketića i poklona djeci sa posebnim potrebama, štićenicima Doma za djecu bez roditeljskog staranja, te oboljeloj djeci. Njih posjećuje uoči Nove godine i njih dočekuje svakog 1.maja u komplesku “Panonike”, gdje im organizuje zabavu i druženje. U Tuzli je, zahvaljujući saradnji sa humanitarnom organizacijom „Hilfswerk“ Austrija i angažamanu Imamovićevog tima, napravljen savremeni objekat “Koraci nade”, koji se koristi kao Dnevni centar za brigu o djeci sa poteškoćama u razvoju, uređen Dnevni centar za stare osobe u Domu penzionera. Tuzla je lider u BiH i po izgradnji socijalnih stanova, koji se dodjeljujuna korištenje najugroženijim socijalnim kategorijama.

Zbog uspješnog vođenja grada, Imamović je dobio brojna priznanja i nagrade: Tuzla je četvorostruki osvajač priznanja BEACON Status (za brzi ekonomski razvoj, za razvoj turizma, za najbolje rezultate u pripremi i upravljanju projektima EU i za energetsku efikasnost). Za natprosječne pokazatelje privrednih kretanja, u smislu rasta prihoda, rasta broja uposlenih, rasta izvoza i rasta broja firmi, Grad Tuzla je 2020. godine dobio priznanje Kruna razvoja privrede. Grad Tuzla je za projekte iz oblasti energijske efikasnosti i smanjenja zagađenja zraka 2022. godine dobio Energy Globe Award za BiH, svjetsku nagradu za održivost – danas najpoznatiju ekološku nagradu u svijetu, koju dodjeljuje nezavisna fondacija Energy Globe Foundation iz Austrije

Za projekat „Panonska slana jezera u Tuzli“, Svjetska turistička organizacija Ujedinjenih nacija – UNWTO, dodijelila je Gradu Tuzli nagradu Odisej (Ulysses) za 2012. godinu, za „inovacije u javnim politikama i upravljanju.“

Od strane Asocijacije multietničkih gradova jugoistočne Evrope nagrađen je za poseban doprinos širenju multikulturalnosti na jugoistoku Evrope, od različitih medija u BiH Imamović je više puta biran za ličnost godine u BiH. Imao je čast da 2008. godine, na Harvardu (Kenedy School) i u sjedištu Svjetske banke u Washingtonu, održi predavanja o brzom preporodu Tuzle. Imamović se te godine upisao u Zlatnu knjigu Harvarda. Nevladina organizacija EDA iz Banjaluke, uvrstila ga je u “Bukvar dobrog upravljanja” i knjigu “Dobro je dobro vladati”, kao gradonačelnika koji idejama i radom preporođuje svoj grad. Dobitnik je nagrade „Sloboda“ Međunarodnog centra za mir u Sarajevu, dobitnik Povelje za međunarodnu toleranciju, dobitnik je nagrade „Kraljica Katarina“, te nagrade Zlatni Interstas, „za izuzetan doprinos razvoju turizma grada Tuzle, time i značajan doprinos razvoja turizma BiH u cijelosti “, u više navrata je dobio zlatnu turističku ružu, proglašavan turističkom ličnošću godine, najmenadžerom BiH, jugoistočne i srednje Evrope…Krajem 2022. godine dobio je i nagradu Evropske nezavisne agencije za životno djelo i proglašen Evropskim najgradonačelnikom, a za 22 godine uspješnog vođenja i razvoja grada i regije.

Kao književnik, Jasmin Imamović je objavio knjige: “Ubijanje smrti”, “Besmrtni jeleni”, “Obožavatelj trena”, “Molim te, zapiši” , „Slana zemlja“ i ” Ljetopis o kralju Tvrtku”. Njegovi romani, priče i eseji prevedeni su na više stranih jezika: španjolski, mađarski, hebrejski, kurdski, poljski, slovenački, talijanski, francuski, engleski, njemački i dr. Književnica Julijana Matanović je, u predgovoru za roman „Slana zemlja“, između ostaloga, napisala: „A u svemu tome je ipak najvažnije da svojim romanima, taj Jasmin Imamović, želi naglasiti što smo i tko smo. I kao što je u romanu Molim te, zapiši , stećak (kroz razgovor Gorčina i Pribila), opisan kao najčvršći pokazatelj identiteta, tako su u Slanu zemlju upisani stihovi koje prepoznaju generacije, i generacije. Riječi Jel’ ti žao što se rastajemo ne provociraju pitanje autorstva. One su preživjele sve. I povezale sve one koji znaju da se ljubav – ni u vremenima velike povijesti – ne može naučiti zaboravu.“ Za roman “Slana zemlja”, Denis Derk (zagrebački Večernji list), piše: “Slana zemlja” je knjiga koja želi vratiti antifašizmu građanska prava i dostojanstvo. U povodu istoga romana, Saša Broz je kazala da je Imamović pravdoljubiv i bosnoljubiv, Čedo Prica je prva dva Imamovićeva romana (“Ubijanje smrti” i “Besmrtni jeleni”) sa puno hvale opisao u svojoj autobiografskoj knjizi “Bilježnica namjernih sjećanja”. Slovenačka “Mladina” je Imamovićev roman “Obožavalac trena”, uvrstila u knjige godine. Roman „Ljetopis o kralju Tvrtku“ doživio je pozorišnu adaptaciju u produkciji BKC Sarajevo, režiji Dine Mustafića i dramatizaciji Željka Hubača. U toku 2023. godine počele su pripreme za prvu bosanskohercegovačku kraljevsku operu, koja je zasnovana na Imamovićevom romanu „Ljetopis o kralju Tvrtku“.
Imamovićev život i djelo karakteriše naročita posvećenost Bosni i Hercegovini i gradu Tuzli kojeg je vodio 22 godine.
Na Opštim/Općim izborima 2022. godine, Jasmin Imamović je za zastupnika u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.