Institucije države se moraju aktivnije uključiti u borbi protiv nasilja nad ženama

Prema podacima istraživanja o nasilju nad ženama u BiH, 47,2 posto ispitanih žena je u nekom trenutku života, nakon što su navršile 15 godina, bilo izloženo nekom obliku rodno zasnovanog nasilja, navodi Segmedina Srna-Bajramović, potpredsjednica Socijaldemokratske partije BiH, zastupnica u Skupštini Kantona Sarajevo i delegatkinja u Domu naroda Parlamenta FBiH.

„BiH je Istanbulsku konvenciju (Konvenciju Vijeća Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici) ratifikovala među prvim zemljama u Evropi.

Pet godina poslije, o primjeni ove Konvencije se ne zna ništa ili vrlo malo, pa se s pravom postavlja pitanje koliko su ispunjeni njeni ciljevi tj. do kojeg nivoa je uspjela osigurati mehanizme za zaštitu žrtava i kakve je promjene donijela kada je riječ o sprječavanju nasilja nad ženama?

Brojnost zakona, podzakonskih akata, javnih politika i ustavna podjela nadležnosti u BiH još uvijek imaju za posljedicu različite prakse koje rezultiraju nejednakošću u ostvarivanju prava na zaštitu, ali i u dostupnosti pomoći i podrške.

S obzirom na činjenicu da mreža nevladinih organizacija danas predstavlja jedinu svijetlu tačku kada je u pitanju ovaj problem i zaštita žrtve, postavlja se pitanje da li je normalno da ovako bitan društveni problem bude prepušten isključivo nevladinom sektoru i njihovim ograničenim kako finansijskim tako i kadrovskim kapacitetima?

Podsjećam da smo i kod usvajanja budžeta FBiH imali nerazumijevanje vlasti kada je u pitanju osiguranje sredstava za finansiranja rada sigurnih kuća koje predstavljaju posljedično primarnu institucionalnu mjeru kada je u pitanju osiguranje pristojnog i sigurnog prostora za žrtvu.

Sve navedeno samo pokazuje traljavost vlasti kada je u pitanju institucionalno djelovanje jer je poznato da su postojeći kapaciteti sigurnih kuća u BiH sedam puta manji od standarda propisanog Istanbulskom konvencijom, a pravni status i finansiranje sigurnih kuća i dalje predstavlja gorući problem u Federaciji BiH.

Žalosno je da zbog neujednačene metodologije prikupljanja podataka o nasilju u entitetima, nije moguće objediniti i prezentirati statističke pokazatelje za nivo BiH, pa sve navedeno samo po sebi dokazuje apsurdnost postojećeg sistema od kojeg se očekuje da provodi preventivne mjere ili pak zaštiti žrtvu.

Na kraju, složenost nače ustavne strukture, te različiti nivoi vlasti ne smiju biti i dalje paravan za traljavost u implementaciji vrlo jasnih mjera koje smo preuzeli kroz usvajanje raznih međunarodnih konvencija.

Mjere su poznate, te je vrijeme za jasne rokove i nosioce implementacije. Sve drugo vodi samo ohrabrenju zlostavljača i sve poraznijoj statistici“, rekla je Srna-Bajramović.