Inicijativa protiv izgradnje mini hidroelektrana na Neretvi i Buni

Aner Žuljević, delegat Socijaldemokratske partije BIH u Domu naroda Parlamenta FBIH je, u skladu sa poslovnikom Doma naroda, predložio inicijativu za stavljanje van snage okolinske dozvole za izgradnju MHE Buna 1 i Buna 2 izdate od strane Federalnog ministarstva okolišta i turizma, te promovisanje institucionalne zaštite predmetnog lokaliteta u skladu sa standardom IUCN-a i vraćanje lokaliteta Bunskog kanala u status Spomenika prirode po ranijoj odluci (Zavod UP.I 59/4/70 – rezervat prirodnih predjela).

U obrazloženju inicijative se navodi da, pozivajući se na temelje ljudskih prava, zakone i međunarodne konvencije, Aner Žuljević traži od odgovornih institucija Federacije BiH obustavu aktivnosti  koje degradiraju prirodu i živote lokalnog stanovništva na slivnom području rijeke Neretve, uz posebno izraženu zabrinutost za očuvanje naših rijeka Bunice, Bune i Neretve, jer su na istim planirane zabrinjavajuće aktivnosti izgradnje niza hidroelektrana.

Manjak vode koji se će se dešavati u kanalu i koritu rijeke Neretve zbog preusmjeravanja vode za proizvodnju elektične energije u hidroenergetske  kanale, ozbiljno bi ugrozio ovo  zaštićeno područje i prirodno plodište i stanište endemskih vrsta riba, koje su ugrožene i dovedene na rub izumiranja, a trajne i nenadoknadive posljedice pretrpilo bi cijelo ušće rijeke Bune.

Problematično je da se projekat izgradnje mini hidroelektrane Buna 1 i Buna 2 pokušava nametnuti  lokalnoj zajednici Buna i šire, kao projekat od iznimne koristi za lokalnu zajednicu (iako korist imaju samo vlasnici mini hidroelektrana), a lokalna zajednica je protiv izgradnje i uništenja ovoga prirodnog spomenika iznimne vrijednosti ćime nisu ispunjeni osnovni preduslovi za realizaciju navedenog štetnog projekta.

Ovaj prostor je i jedno od posljednjih prirodnih mrijestilišta endemske mekousne pastrmke. Zbog toga je proglašena lokacijom od posebnog značaja u ribarskoj osnovi udruženja “Neretva 1933” koje gospodari ovim dijelom Neretve i Bune, i na ovom dijelu prema ribarskoj osovi su zabranjeni bilo kakvi zahvati na rijeci.

Ukoliko bi se realizirao ovaj hidroenergetski sistem na rijeci Neretvi i ušću rijeke Bune u  ovakvom obliku  prestavlja ozbiljnu opasnost za ljude i prirodu, jer će trajno narušiti floru i  faunu vodotoka i priobalja. Ovaj zahvat može imati drastičan uticaj i posljedice na hidrološke, hidrogeološke i ekološke prilike, sve do samog ušća rijeke Neretve.

Posebno naglašavamo da bi se izgradnjom hidroenergetskih objekata na lokalitetu ušća rijeke Bune drastično narušili ekološki sistemi u rijeci Neretvi i njenim pritokama, a usljed cijelog niza negativnih kumulativnih efekata, koji bi se dogodili usljed rada brojnih elektrana, vrlo je izgledno izumiranje i nestanak velikog broja endemskih i ugroženih vrsta biljaka i životinja, kao što je npr. čuvena mekousna pastrmka.

Žuljević, na kraju inicijative, podsjeća da se BiH zahtijevom za prijem u članstvo u Evropskoj uniji obavezala na provedbu pravne stečevine EU na području energije i zaštite okoliša, a potpisnica je i ESPOO konvencije, po kojoj je dužna usuglasiti se sa susjednim državama u slučaju projekata sa prekograničnim uticajima. Razvoj hidroenergije potrebno je sagledati u svjetlu cjelokupne održivosti i socio-ekonomske koristi, što apsolutno nije učinjeno.