Inicijativa o pravno nevidljivoj djeci – sistemski riješiti problem prosjačenja

Nermin Deljkić, vijećnik u Općinskom Vijeću Tešanj, FLI aktivista i ujedno član Kluba mladih liderki i lidera, podnio je inicijativu za sistemsko rješavanje problema prosijačenja i prisilnog rada maloljetne djece na području općine Tešanj.

„Oko 24.000 djece u BiH u dobi od pet do 14 godina prisiljeno je raditi, navodi se u biltenu američke Središnje obavještajne agencije (CIA), piše Večernji list. Svi bh. protokoli koji bi trebali suzbiti prosjačenje nisu prepreka da se na ulici moli za novac. Da zlo bude veće, BiH je, prema istom izvješću, prepoznata kao polazišna, odredišna i tranzitna zemlja za djecu koja se podvrgavaju trgovini ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja i prisilnoga rada.

U BiH ne postoji centralizirana baza podataka o broju djece koja su primorana na prosjačenje. Ta djeca nisu evidentirana u matičnoj knjizi rođenih, što ih čini pravno nevidljivima, uslijed čega se njima može manipulirati na razne načine, i koja su pod ogromnim rizikom od trgovine ljudima. Vlasti su donijele brojne propise, ali se stanje na ulicama već dugo ne mijenja. Na svakom koraku možemo vidjeti žene i djecu ispruženih ruku koji traže novac. Iako je obaveza Odsjeka za borbu protiv trgovine ljudima pri Ministarstvu sigurnosti BiH izvještavati Vijeće ministara BiH o stanju i trendu trgovine ljudima u BiH dva puta godišnje, prema dostupnim podacima iz 2014. godine, identificirano je 49 potencijalnih žrtava trgovine ljudima.

Od tog broja, njih desetero je seksualno iskorištavano, troje za prisilni rad, trideset i jedno za prosjačenje, jedno u svrhu proizvodnje, posjedovanja i prikazivanja dječje pornografije, a četvero radi prisilnog sklapanja braka. Trgovci ljudima biraju djecu zbog njihove ranjivosti i naivnosti i pri tome koriste različite metode, od otmice, posredovanja drugih osoba, do ponuda za posao i dobru zaradu, a sve u cilju njihove seksualne i radne eksploatacije te prosjačenja i prisilnih brakova. Kako ističu iz Ureda ombudsmana, postojala je samo jedna žalba kada je riječ o eksploataciji djece. Mogućnosti policije u sprečavanju prosjačenja djece nisu velike. Policija ne može ukloniti prosjake s ulice jer zakon to ne dopušta. Samo može izdati prekršajni nalog ili nalog za pokretanje prekršajnog postupka, piše Večernji list. “Za taj prekršaj osobe koje budu zatečene u činjenju istog mogu biti kažnjene iznosom od 300 do 900 KM, dok osobe koje navode na prosjačenje mogu biti kažnjene s 400 do 1200 KM”, tvrde iz MUP-a. Također je za maloljetne osobe koje su zatečene u prosjačenju predviđen jednodnevni tretman u suradnji s centrima za socijalni rad.

Policija će i dalje uzaludno nastaviti pisati prekršajne naloge, a djecu ćemo i dalje viđati na ulici s ispruženom rukom kako traže novac koji će, nažalost, proslijediti nekome drugom. Nadležni pozivaju građane da ne stimuliraju prosjačenje i ne daju novac prosjacima, tvrdeći kako svoju humanost mogu iskazati na druge načine u dobrotvornim društvima, narodnim kuhinjama“, navodi se u inicijativi vijećnika Deljkića.