Infrastruktura grada ili onoga što je nekad bio grad

Na stranici općine Goražde 19. februara je objavljeno kako počinje izvedba projekta uređenje Trga branilaca u Goraždu u suradnji s bratskom istambulskom općinom Kaćioren bez kršenja, zaobilaženja i mijenjanja zakonodavnih okvira pri izmjeni urbanističkog plana, uzimanja u obzir volje građana i preporuke stručnjaka u najavljenioj izradi projekta Trga branilaca i drugih zelenih i parkovskih površina, kako se i do sada radilo na štetu urbanog izgleda grada, uništavanju parkova, drveća , zelenila, a ne sve u korist neplanske i divlje gradnje.

SDP Goražde se tako pita da li je raspisan konkurs za odabir najboljeg projekta za uređenje Trga branilaca, ko ga je odobrio, kada je raspisan i u čije ime. Da li je provedena javna rasprava?

Da li su bili prisutni Goraždanski stručnjaci iz svojih oblasti kao što su: arhitekte, ekolozi, agronomi…

U javnosti se svaki dan iznova licitira koja preostala zelena površina je sljedeća; da li preostalo kod Centra za kulturu ili pak Trg, pa ovim putem skrećemo pažnju načelnika i Službi za prostorno uređenje pri Općini da podijele informacije i planove sa svojim građanima.

Podsjećamo da su gradski centri i trgovi – lična karta svakog grada. Ono po čemu Vas pamte. Razglednica svakog grada ljepša je uz obilje zelenih površina, fontana,drvoreda, namjenske hladovine radi naših najstarijih stanovnika kao i svih građana koji žele se odmoriti u hladovini prekrasnog drveća gledajući rijeku Drinu.

Nema ništa sporno u izgradnji, ulaganjima, niti boljem sutra za sve nas. Međutim, poučeni iskustvima ranijih adaptacija, obnova i izvedbi, dužni smo da podsjetimo na nekoliko činjenica koje su ranijim iskustvima nadležni dokazali da ne poznaju.

Naime:

• Zasadu drveta je potrebno 20 godina da stvori kvalitetan hlad.
• Miris iskorijenjenih bagrema i lipa u našem gradu nije bio samo estetika i hlad, već lijepi miris od aprila do oktobra cijelom kotlinom.
• Ne postoji obaloutvrda bez drveća, površinska rješenja ne mogu ustabiliti tle na način na koji to može korijenje drveća (pr. općepoznata stvar da se klizišta eliminiraju zasadima).
• Ko voli beton, nije sporno da betonira privatnu svojinu.
• Odluke o imovini grada moraju donositi svi građani, a ne da se sječa drveća organizira u ranim jutarnjim satima nedjeljom kad nema nikoga da reaguje.
• Ponašanje općine i Službe za prostorno uređenje je u najmanju ruku s aspekta građana neoprostivo jer nikoga se ne pita za bilo šta što je značajno za grad, a što se radi i bitno utiče na izgled, atmosferu, utisak…

Pozivanje nadležnih na izgled parka Gun – Gor nema smisla, pogotovo ako ste u skorije vrijeme prošetali pomenutim parkom. Da, bolji je od pijace, ali je ljeti totalno neupotrebljiv jer mrve hlada nema nigdje u parku. Pri tom ćemo izostaviti komentar o skupljanju ustajale žabokrečine ondje gdje treba da žubori potočić, a poznajući uvriježenu činjenicu da se u Goraždu, gradu na Drini, ulice ni godišnje ne operu.

Stoga na ovaj način pozivamo građane da nam se pridruže u otporu ‘pokockavanja grada’, da dignu svoj glas i spriječe posijecanje preostalih stabala pored mosta Alije Izetbegovića do hotela Behar kako je to predviđeno ‘izvedbenim projektom’.

Ako Općina ima novaca i želi neke površine asfaltirati ili betonirati, onda preporučujemo načelniku da malo prošeta jer nam ulice iz pješačke perspektive podsjećaju na odlomak Nemoguće misije, osobito prolaza žena s kolicima, biciklima isl., samim centrom Stare Čaršije gdje ni jedan komad cijelog trotoara ne postoji. Zadnjih 10 godina ništa nije urađeno po standardima koji omogućavaju trajnost i funkcionalnost (sve nam je ‘drži vodu dok mastori odu’). Isto tako ako općina ima toliko kamenja i betona pa neka nam “pokocka” jedan bazen da se ljeti možemo negdje okupati (sad za sad Drina nam to ne omogućava jer je i ona nekome smetala pa bi je betonirali).

Jer ovdje ima još građana koji su spremni svezati se za stablo u njegovoj obrani. I tih građana nije malo. I svi stojimo zajedno za drveće i zdrav grad, pun zelenila, ako mu ikad uspijemo vratiti sve što ste nepovratno uništili.