Predsjednik SDP-a Nermin Nikšić predstavio je kriterije za uspostavu na nivou države Bosne i Hercegovine i entiteta Federacija BiH. On je kazao da se znatan broj kriterija odnosi na izborno zakonodavstvo poput uvođenja elektronskog glasanja i sprovođenja odluka Evropskog suda za ljudska prava.
“Želja i opredjeljenje je da u izmjenama Izbornog zakona BiH sprovedemo te odluke i ukinemo diskriminaciju koju trenutno imamo u BiH”, rekao je Nikšić.
Istakao je da Bh. blok predlaže i mogućnost preko koje se može riješiti ovaj problem, a jedna od opcija je i da se članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine biraju u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Nikšić je naveo da ko god krene u implementaciju odluke CIK-a o popuni Doma naroda FBiH i pristaje na to – suštinski podržava podjelu zemlje, što se može smatrati izdajom države.
“Zabrinuti smo da se formirala većina, da se donese jedno neustavno uputstvo, koji se pokušao naći neki miks, gdje bi svi bili pomalo nezadovoljni. Praktično je uzet popis iz 2013. koji je doživio miks. CIK u želji da ispuni nalog pojedinih partija, HDZ-a u Federaciji BIH – došli su u situaciju da miksaju prema onome što imamo danas u kantonalnim Skupštinama”, poručio je Nikšić.
Nikšić je kazao da su Evropska komisija i Ambasada SAD-a požurile da podrže odluku CIK-a o popuni Doma naroda FBiH po popisu iz 2013. godine.
“Ljudi iz Evropske komisije imaju dvostruke aršine. Jedna rješenja da vrijede njihovim građanima i njihovoj djeci, a druga žele nametnuti nama u BiH. Mi ćemo kao Bh. blok i Komšić kao član Predsjedništva BiH – gdje god je moguće, da provedemo pravnu bitku i utakmicu protiv ovakvih odluka CIK-a. Što se nas tiče, ko god da krene u realizaciju ovakvih neustavnih odluka, pristaje na podjelu zemlje i to možemo smatrati izdajom države”, poručio je.
Nermin Nikšić je govorio i o uspostavi vlasti na nivou države – na način kako to vide u Bh. bloku, kojeg pored SDP-a čini Demokratska fronta i Naša stranka.
Podvukao je važnost uvođenja elektronskog glasanja u izmjenama Izbornog zakona, identifikacije birača i video nadzora, a kazao je da tu treba uvrstiti i odluke Suda za ljudska prava iz Strazbura po tužbama Sejdić-Finci, Zornić, Pilav i drugi.
“Postoji mogućnost da se vratimo na modifikovani prijedlog iz Aprilskog paketa, da se članovi Predsjedništva biraju u Parlamentu ili iz Parlamenta. Vidjet ćemo koliko će biti spremnosti da razgovaramo na ovu temu”, naveo je.
Jedna od teza u kriterijima Bh. bloka je uvođenje i novih ministarstava, poput ministarstva za EU integracije i ministarstva kulture i sporta na nivou države.
Bh. blok, kako je kazao Nikšić, tražit će odgovornost CIK-a za kompromitovan izborni proces, i jer se nisu odazvali na silne apele i dokaze da je izborni proces bio kompromitovan.