Imamo oko sedam hiljada zdravstvenih radnika i od toga 25 posto je administracija, to je neizdrživo

Nakon priče na portalu N1 o ispovijesti o ‘putu pacijenta’ u Sarajevu i sistemu koji ubija ljude, te kako očajan zdravstveni sistem unaprijediti, pitali smo ministra zdravlja Kantona Sarajevo Harisa Vranića.

Besmislene procedure, administracija, nepriznavanje nalaza privatne prakse u javnom sektoru, višemjesečna čekanja na preglede, su samo neke od zamjerki građana na zdravstveni sistem u Kantonu Sarajevo.

“Nakon korone i pandemije, sada radimo bez tog pritiska. Cijeli zdravstveni sistem je bio devastiran. Tražio sam detaljnu analizu stanja od 2017. do 2022. i kada budemo to prezentirali u javnosti vidjećete s kakvim se mi problemima suočavamo. Imamo oko 7 hiljada zdravstvenih radnika i od toga 25% njih otpada na administraciju. Od 2017. broj uposlenih ljekara je ostao isti . Samo je rastao broj administrativno – tehničkog osoblja. U zadnjih godinu dana smo odobrili i na neodređeno uposlili oko 200 ljudi za domove zdravlja i porodičnu medicinu”, kaže Vranić ističući kako su za takvo stanje odgovoran menadžment zdravstvenih ustanova u KS.

Dodaje kako svakodnevno dobija pritužbe građana, ali kaže da oni moraju slušati federalno ministarstvo.

“Od 2010. do danas federalni nivo nije promijenio slova u uredbama i pravilnicima rada zdravstvenih institucija, a mi njih moramo slušati kao niži nivo. Čekamo mjesecima odgovor, jer imamo na čekanju oko 200 medicinskih radnika koji čekaju specijalizacije”, kaže Vranić i konkretno objašnjava zbog čega najviše ispaštaju pacijenti.

Samo se na ultrazvuk čeka tri mjeseca što je frustrirajuće. Kaže da rješenje postoji i da se čudi zašto građani ne koriste pogodnosti.

“Ja sam u septembru prošle godine donio pravilnik za liste čekanja, da sve što je više od 30 dana čekanja, da građani mogu otići privatno i da će ministarstvo refundirati troškove. Zašto to građani ne koriste, ja to ne znam”, kaže Vranić.

Onda se osvrnuo na konkretan problem “puta pacijenta”. Porodični ljekar pacijentu daje uputnicu za specijalistu. Ako bude potrebe za novim analizama, pacijent se mora vratiti doktoru porodične medicine po novu uputnicu i tako u nedogled. Vranić kaže da je i ovdje donio razuman prijedlog.

“Svaki ljekar kojem odete i uputi vas na specijalistički nivo, te ako on smatra da trebate kod drugog specijaliste, on može to uraditi i napraviti uputnicu da vas ne vraćaju dalje. Ljekari to neće da primjenjuju i neće da koriste u informacijskom sistemu preko kojeg se naručuju pacijenti i oni ne žele da to koriste. Sistem nije loš koliko se ne koristi od strane medicinskih radnika. Imate program koji možete maksimalno iskoristiti. Ja sam radio u Kliničkom centru i znam starije doktore koji ne žele koristiti nove tehnologije”, kaže Vranić odgovorivši na pitanje “da li će biti otkaza”, da to ocjenjuje menadžemnt ustanova, a ne on.

Istakao je kako je neprihvatljivo da javni sektor ne priznaje nalaze privatnih zdravstvenih ustanova i da mu je cilj da uveže te sektore i da se tako nadoknadi manjak specijalista i doktora. Ideju je predložio i Zavodu za javno zdravstvo koje je odbilo to uz obrazloženje zaštite podataka pacijenta.

Također je rekao kako će tražiti tematsku sjednicu Vlade KS kako bi upoznao nosioce vlasti sa problemima u zdravstvenom sistemu Kantona Sarajevo.