Ima li Parlament BiH snage da zabrani kandidovanje ratnih zločinaca na izborima u BiH

Poslanik SDP-a BiH u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Denis Bećirović uputio je u parlamentranu proceduru Prijedlog zakona o dopuni Izbornog zakona BiH, a u dijelu kojim se mijenja Izborni zakon BiH u smislu da zabranjuje osobama koje su osuđene za krivična djela ratnih zločina da budu birani ili imenovani na bilo koju javnu funkciju u BiH.

Ovaj prijedlog na sjednici je dnevnog reda sjednice zakazane za 31. maj, a u prijedlogu stoji da nijedno lice koje je izdržalo kaznu koju je izrekao Međunarodni sud za ratne zločine za bivšu Jugoslaviju, lice koje je izdržalo kaznu zatvora koju je izrekao sud BiH, sud RS ili sud FBiH i sud Brčko Distrikta BiH zbog ozbiljnih povreda humanitarnog prava, a Međunarodni sud za ratne zločine za bivšu Jugoslaviju razmatarao je njegov dosje prije hapšenja i tvrdio da zadovoljava međunarodne pravne standarde, lice koje je izdržalo kaznu zatvora koju je izrekao sud druge zemlje zbog ozbiljnih povreda humanitarnog prava, a Međunarodni sud za ratne zločine za bivšu Jugoslaviju razmatrao je njegov dosje prije hapšenja i utvrdio da zadovoljava međunarodne pravne standarde, ne može bit kandidat, niti imati bilo koju imenovanu, izbornu ni drugu javnu funkciju na teritioriji BiH.

Bećirović je naveo da princip ograničenja biračkog prava, odnosno ograničavanje pasivnog biračkog prava (prava da se bude biran), ima jake argumente u zemlji kakva je BiH. Osnovni razlog za usvajanje ovog zakona činjenica je da je BiH pretrpjela ogromna stradanja i genocid, te da osuđeni ratni zločinci, nakon što su odslužili kaznu, postaju slobodni ljudi koji uživaju sva prava, uključujući i biračka prava, te se čak kandiduju na izborima i bivaju izabrani.

Pitanje je da li će biti većine za ovakav prijedlog, posebno u vrijeme kada se govori o izmjenama Izbornog zakona i ustava BiH koji bi omogućio implementaciju presuda Suda za ljudska prava.