I u novom Zakonu ostaje olakšana procedura prijave prebivališta za raseljene osobe i izbjeglice

Nakon što je današnja sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH otkazana, zbog nedostatka kvoruma, Mehmed Bradarić, delegat SDP-a u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, podsjetio je da je Vijeće ministara BiH na sjednici  14. septembra 2010. razmatralo Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prebivalištu i boravištu državljana BiH.

Naime, na današnjoj sjednici je trebao biti razmatran Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prebivalištu i boravištu državljana BiH po hitnom postupku.

– Iz zapisnika sa sjednice je vidljivo da je njom predsjedavao tadašnji predsjedavajući Vijeća ministara Nikola Špirić, te da je bio prisutan i zamjenik predsjedavajućeg i ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetović, dok su ministri Selmo Cikotić i Safet Halilović opravdali odsustvo sa sjednice – kazao je Bradarić.

Iz stenograma sjednice, navodi, jasno je vidljivo da niko od ministara, nakon otvaranja rasprave o Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o prebivalištu i boravištu državljana BiH, nije tražio riječ da govori o toj tački dnevnog reda.

Također je vidljivo, dodaje, da je bez ikakve rasprave ovaj zakon usvojen, i to jednoglasno, "što znači da mu je i ministar Ahmetović dao svoju podršku".

Bradarić smatra da je Zakon koji je usvojen u ovom sazivu Vijeća ministara unaprijeđen u odnosu na prethodni.

– Kao dokaz za prijavu prebivališta, za osobe koje ne posjeduju nekretninu ili nisu iznajmile kuću ili stan, dovoljna je najobičnija izjava/saglasnost osobe na čiju se adresu prijavljuju. Također se uvodi mogućnost prijave prebivališta u objektima koji su u fazi legalizacije- kaže Bradarić.

Naveo je da su u Zakonu, koji je usvojilo Vijeće ministara 14. septembra 2010., bile predviđene provjere ispunjenosti uvjeta za prijavu prebivališta u roku od tri godine, bez jasno definiranog načina.

U novom zakonu, naglašava, provjere su jasno definirane uz potenciranje elektronskog prikupljanja podataka i rok je produžen na pet godina.

– Svi članovi zakona koji se odnose na raseljene osobe i izbjeglice, a kojima se garantuje posebna olakšana procedura prijave prebivališta, bez dokaza koji se traže za druge osobe, ostali su nepromijenjeni – konstatovao je Bradarić.

Dodao je da se od raseljenih osoba i izbjeglica po ovom zakonu ne može tražiti nijedan drugi osim dokumenta kojim dokazuju svoj identitet ili prijeratno prebivalište.

– Čak i u slučaju da povratnik ne može dokumentom dokazati svoj identitet ili prijeratno prebivalište, to može učiniti svojom ili izjavom drugih osoba. Posebna prava raseljenih osoba i izbjeglica u odnosu na druge građane su definisana u posebnom dijelu zakona koji nosi naziv ‘Posebne odredbe’", pojasnio je Bradarić.

U Zakonu je, kako ističe, također navedeno da se kaznom od 300 do 1.000 KM kažnjava službenik koji na bilo koji način ometa olakšanu prijavu prebivališta raseljenim osobama i izbjeglicama.