Srbi, Hrvati i Bošnjaci na teritoriji cijele BiH su konstitutivni narodi, barem na papiru, osim u Hercegovačko-neretvanskoj, Posavskoj i Sarajevskoj županiji gdje su Srbi svrstani u red ostalih kako u praksi tako i u Ustavima županija. Ova nepravda godinama se ne ispravlja jer za Srbe u sredinama gdje su manjina malo tko brine, a pored toga nemaju ni svoje predstavnike u vlasti koji bi ‘gurali’ ovo pitanje. Potrebno je tek Ustav županija uskladiti sa Ustavnom Federacije BiH što je urađeno još prije trinaest godina u skoro cijeloj državi.
Zastupnica SDP-a u Skupštini HNŽ-a Vesna Saradžić, inače jedina Srpkinja u ovoj instituciji, uskoro na dnevni red stavlja ovo pitanje.
Inicijativa
Ona , kada je u pitanju HNŽ, pokreće proceduru izmjene Ustava, odnosno proceduru njegovog usklađivanja sa Ustavom FBiH u dijelu koji se tiče konstitutivnosti naroda.
Ovo pitanje i ranije je željela pokrenuti no u Klubu Srba koji je ranije činila i zastupnica Zora Dujmović (HDZ BiH) nije bilo spremnosti na politički dogovor.
-Radi se o amandmanima koje je nametnuo visoki predstavnik još 2002. godine a koji nisu nikada implementirani ovdje. Tiču se konstitutivnosti naroda i usklađivanje Ustava HNŽ-a sa Ustavom FBiH, kazala je Saradžić. Upitana ima li spremnosti da se ova inicijativa podrži u HNŽ-u, kaže kako se razgovori vode, te kako deklarativno postoji spremnost, ali kako uglavnom zakoči kada dođe do implementacije dogovora.
-Nema se šta čekati. Ja sam dala priliku da se to uradi na način kako se i treba uraditi. Predložila sam da Ustavna komisija u Skupštini bude nosilac te inicijative, ali to se odugovlači tako da ću ja kao ovlašteni predlagač to uputiti u proceduru, kazala je Saradžić.
Bez prava
Podsjetimo kako u Ustavu HNŽ-a Srbi nisu konstitutivan narod. Kada je u pitanju ovaj problem vlast u HNŽ-u poziva se na Ustav Federacije BiH kao višu instancu. Tvrde kako su u praksi Srbi konstitutivni. Ovu tvrdnju demantira malobrojna srpska zajednica koja se pita zašto vladajuće stranke ne urade izmjene Ustava i ozvaniče konstitutivnost Srba kada su to već proveli na terenu. Ono što je činjenica jeste da Srbi sva prava, ako ih i imaju u HNŽ-u, dobiju isključivo uz pritisak OHR-a, no i tada se imenuju ili zapošljavaju predstavnici srpskog naroda koje predlože Bošnjaci i Hrvati. Prije rata u Mostaru je živjelo oko 23 tisuće Srba, a danas živi oko 5 tisuća za koje se slobodno može reći da su građani drugog reda, bez prava na posao, jezik, prava da u vlasti imaju predstavnike.
Nametnuti amandmani
Podsjetimo, još 2000. Ustavni sud BiH donio je pravorijek po kojem su Hrvati, Bošnjaci i Srbi konstitutivni na cijelom državnom teritoriju, bez obzira na to u kojem entitetu žive. Da bi odluka bila provedena, tadašnji visoki predstavnik Wolfgang Petritsch 2002. nametnuo je amandmane na entitetske ustave vezane uz konstitutivnost svih naroda, a kojima je između ostalog propisano da svi narodi moraju imati određeni broj predstavnika u vladama, način zaštite nacionalnih interesa u parlamentima i slično. Iako se u praksi pokazalo da se odluka o konstitutivnosti provodi manje-više na formalnoj razini, ipak je do danas ostala neka vrsta jamstva da su barem “na papiru” svi narodi ravnopravni, osim u županijama, gdje ni na papiru nisu ravnopravni i konstitutivni Srbi.
Dnevni list