Govoreći o neusvajanju državnog budžeta i tome zašto je blokiran, zamjenik ministra finansija i trezora BiH Muhamed Hasanović kazao je za Dnevnik 2 kako je državni budžet usaglasilo Fiskalno vijeće još u februaru – veći je za 40 miliona u odnosu na 2023. godinu.
“Ovo je nova situacija. Bilo je i ranijih godina kada se nisu usvajali budžeti, ali tada nije postojao ni dogovor. Sada imamo dogovor koliki iznos treba biti, ali zbog nekih drugih stvari nije moguća procesura usvajanja”.
Hasanović je dodao kako su razlog tome uslovljavanja raspodjelom novca od Uprave za indirektno oporezivanje. Pojasnio je da ministar Srđan Amidžić ‘pušta’ budžet na Vijeće ministara BiH, pa ga ono nakon usvajanja šalje Predsjedništvu BiH, koje je zvanični predlagač – onda ide na dva nivoa Parlamentarne skupštine BiH.
“Prije svega tu mislim na iznos od akciza, iznos od putarina, to je 650 miliona koji stoje i ne postoji koncenzus za njihovu raspodjelu”.
Ukazao je Hasanović i na neslaganje s raspodjelom kakva je ranije bila – od 650 miliona, koliko se godišnje skupi po osnovu putarina, 560 miliona doprinese Federacija. Dodao je da takav stav imaju i Trojka i HDZ BiH. To je problem koji mora, kazao je, riješiti Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
“10 posto se ostavlja za poravnanje, ostatak se dijeli. Od tog ostatka, Federaciji pripada 59-60 posto – 435 miliona”.
Što se tiče raspodjele PDV-a, Hasanović je naveo da Federacija prikupi oko 700 miliona više, što joj se ne vrati – oko 600 miliona ode više za RS, a 100 miliona za Distrikt Brčko.
Hasanović je objasnio i šta znači privremeno finansiranje.
“Kada ovo kažemo, mislimo na to da finansiramo samo neophodne troškove svih institucija – a njih je 75 – te da nije moguće raditi nikakve kapitalne projekte. IDEEA se ove godine suočava sa velikm brojem promjene dokumenata i bit će potrebna nabavka materijala za lične dokumente. VSTV BiH ima novi odjel, u novom budžetu je on planiran. Sve stoji zbog neusvajanja budžeta. Budžet moramo usvojiti zbog građana – nezavisno od 2 milijarde iz Plana rasta za Zapadni Balkan”.
Kazao je Hasanović i da IDDEEA ima dovoljno materijala, da građani mogu dobiti lične dokumente – ali da tokom godine, ako ne dođe do usvajanja budžeta, može biti problema.
Govorio je Hasanović i o fiskalnim zakonima – spremni su, još od kraja prošle godine, ali moraju se odraditi dodatne predradnje kako bi bili efikasni i primjenjivi.
“Neophodno je uraditi e-fiskalizaciju. To znači da trenutno svi pravni subjekti na kraju dana sravnjavaju svoju kasu, podvlače crtu, i prijavljuju promet Upravi za indirektno oporezivanje BiH i Poreskoj upravi. Sa e-fiskalizacijom će račun biti u realnom vremenu – kada dobijete račun, bit ćete i Upravi za indirektno oporezivanje BiH i Poreskoj upravi, a na računu će biti QR kod pomoću kojeg ćete moći vidjeti je li stvaran ili je neki duplikat. Opseg fiskalizacije biti veći – neke nove djelatnosti će biti fiskalizirane. Tako pripremamo sveobuhvatnu reformu ovog sistema kako bismo imali na pravi način primjenu ovih zakona – minimalna plata je planirana da bude 1000 maraka, doprinosi će biti manji – privrednicima će se omogućiti da novac koji uštede prenesu na uposlene”.
Na kraju je Hasanović govorio i o novcu za lokalne izbore, čiju je posljednju tranšu on odobrio, a što mu je zamjerio ministar Amidžić.
“U prvoj tranši CIK BiH je dobio 7,5 miliona maraka – koji su bili planirani da nije bilo odluke visokog predstavnika. Sa njegovom odlukom, oni su poslali ministru i meni zahtjev za dodatnih 4.173.000 maraka. Ministar je imao 15 dana od raspisivanja izbora da potpiše odluku o dodjeljivanju sredstava – kako nije, ja sam odlučio to uraditi. Jer – moramo zaštititi izborni proces, definitivno smo opredijeljeni za što bolje, fer i transparentnije izbore. To je osnovni razlog zašto sam to potpisao. A – svako ima pravo da se ljuti”.