Bosni i Hercegovini se stalno nameće bauk unitarizma. Čim kažete da ste za garađansku državu, vi ste za nekakvu unuitarnu državu, gdje jedni hoće da tlače druge. Imamo Rezoluciju Evropsklog parlamenta čiji je sadržaj ovdje brutalno manipulatorski predstavljen a u toj rezoluciji se insistira da BiH provede pomenute presude Evropskog suda za ljudska prava, da upravo napusti etnički model i da postane građanska država u kojoj su svi građani ravnopravni. To decindno piše u rezoluciji u članu 16 i 36 rezolucije Evropskog parlamenta. BiH nikada neće moći ispuniti Upitnik ako ne provede presude Evropskog suda istakao je u razgovoru za Vijesti.ba Nerin Dizdar aktivista i zastupnik SDP-a BiH u skupštini HNK.
Bosni i Hercegovini se stalno nameće bauk unitarizma. Čim kažete da ste za garađansku državu, vi ste za nekakvu unuitarnu državu, gdje jedni hoće da tlače druge. Imamo Rezoluciju Evropsklog parlamenta čiji je sadržaj ovdje brutalno manipulatorski predstavljen a u toj rezoluciji se insistira da BiH provede pomenute presude Evropskog suda za ljudska prava, da upravo napusti etnički model i da postane građanska država u kojoj su svi građani ravnopravni. To decindno piše u rezoluciji u članu 16 i 36 rezolucije Evropskog parlamenta. BiH nikada neće moći ispuniti Upitnik ako ne provede presude Evropskog suda istakao je u razgovoru za Vijesti.ba Nerin Dizdar aktivista i zastupnik SDP-a BiH u skupštini HNK.
VIJESTI.BA: Učestvovali ste danas na sesiji Kruga 99 a tema je bila; Konstutivnost naroda protiv građana i demokratske države. Da li su dva suprostavljena koncepta, koncept konstutivnosti i građanski koncept u suštini izvor političkih sukoba u BiH?
DIZDAR: Prije svega moram reći da građanski model ustroja vlasti nije suprostavljen nijednom pojedincu pa niti ijednom kolektivu. Građanski sistem, sistem koji je savremeni demokratski princip – a drugačije ga ne možemo nazvati jer svaka demokratija u svijetu je definisana tako – je sistem koji garantuje jednaka prava svim građanima. Šta je problem našeg sistema? On je diskriminatoran i rasistički, i to nije naša tvrdnja nego tvrdnja Evropskog suda za ljudska prava i imamo presude, Sjedić – Finci, Zornić i Pilav u kojima je jasno rečeno da je postojeći sistem diskriminatoran i traži se od Bosne i Hercegovine da ga napusti. On je rasistički samim time što određenim kategorijama stanovništva na osnovu njihovog etničkog porijekla nudi ili oduzima političku moć, i to je retrogradan sistem koji jednostavno mora biti napušten. Samim time uspostava građanskog sistema ne znači ugrpžavanje bilo kojeg kolektiviteta nego naprotiv – građanska država znači da ljudska prava onako kako su definisana, gdje svako može biti i Srbin i Hrvat i Bošnjak, i pripadnik neke nacionalne manjine a da na osnovu toga ne smije biti diskriminisan, ali niti mu se samo zato što to jeste garantuju politička prava.
VIJESTI.BA. Sve zemlje članice EU uređene su kao građanske države. Može li BiH postati članica EU ako je na snazi ustavni koncept koji je prevaziđen još padom komunizma?
DIZDAR: Evropska unija je to vrlo jasno i precizno rekla. Imamo Rezoluciju Evropsklog parlamenta čiji je sadržaj ovdje brutalno manipulatorski predstavljen a u toj rezoluciji se insistira da BiH provede pomenute presude Evropskog suda za ljudska prava, da upravo napusti etnički model i da postane građanska država u kojoj su svi građani ravnopravni. To decindno piše u rezoluciji u članu 16 i 36 rezolucije Evropskog parlamenta. BiH nikada neće moći ispuniti Upitnik jer se u članu 26 traži da BiH odgovori kada će implementirati presude Evropskog suda za ljudska prava. Zato se on i ne prevodi i ne šalje jer trenutne vlasti ne žele da provedu te presude, a morat će.
VIJESTI.BA: Postojeći koncept evidentno omogućava dominaciju entičkog i etničkih politika. Kako da se to promjeni?
DIZDAR: Sa jedne strane rješenje može djelovati sasvim jednostavno, jer postoji institucija koja to može rješiti i neminovno je da će se međunarodna zajednica morati prije ili kasnije uključiti u riješavanje problema i donošenje jednog normalnog građanskog ustava u BiH. Ono sa čime smo mi suočeni također tjera na to rješenje, jer mi imamo sada masovno iseljavanje omladine i to tamo gdje nema nikakvih prava na osnovu etničke pripadnosti. Neka se uzme u obzir da je EU naprimjer u Sjevernoj Irskoj u zadnih dvadeset godina dvije milijarde investirala na dokidanje segregacije i kada su se tamo političari složili da trebaju ukinuti segregaciju? Tek nedavno kada su vidjeli da u Belfastu u tim pogračnim područjima od priješnjih 75 hiljada sada živi samo 25 hiljada stanovnika, i nemaju više kome prodavati politiku segregacije niti katolicima niti protestantima. Isto se sada dešava u BiH i političari će morati da se pomire sa tom činjenicom jer ako i oni žele da prežive kao političari da će se morati prilagoditi a ne da oni prilagođavanju društvo svojim nacionalističkim konceptima.
VIJESTI.BA: Od zvančnika iz susjedne Hrvatske često smo u prilici da čujemo kako oni snažno podupiru konstutivnost naroda, iako je naprimjer u Hrvatskoj konstutivnost davno izbrisana i Hrvatska je uređena kao i ostale zemlje članice EU.
DIZDAR: Bosni i Hercegovini se stalno nameće bauk unitarizma. Čim kažete da ste za garađansku državu, vi ste za nekakvu unuitarnu državu, gdje jedni hoće da tlače druge. Zaboravlja se istovremeno da su Hrvatska i Srbija izrazito unitarne države ali koje su također po svom suštinskom sadržaju pluralne jer imate velike zajednice nehrvata i nesrba u tim državama. Dakle građanska države ne određuje ustroj. Imate građanske države koje su izrazito decentralizovane. Mi u suštini možemo biti regionalizovana država, ali zašto Hrvatskoj i Srbiji treba ta konstutivnost? Treba im jer preko te priče nameću svoje interese ovdje jer ne komuniciraju sa državom nego sa narodima, oni slabe ovu državu istovremno provodeći velikohrvatske i velikosrpske koncepte s ciljem pripajanja dijelova teritorije BiH tim državama. Iako ni centralizovana država sama po sebi nije nešto loše jer sve države EU osim Njemačke i Austrije su unitarne s tim što u Njemačkoj i Austriji imate izuzetno jaku centralnu vlast.
Svako pristupanje BiH Evropskoj uniji i brisanje tih etničkih odrednica bi značilo smrt tih teritorijalnih pretenzija, zato im odgovara BiH koja bi navodno trebala ka EU ići zajedno ali i odvojeno. To zvuči paradoksalno ali to je politika koju žele da nametnu ovdje, ali to je nešto na što EU ne srećom ne pristaje.
Razgovarao: Nihad Hebibović
(Vijesti.ba)
Portal sdp.ba je prilagođen svim uređajima.