Za mene satisfakciju predstavlja i činjenica da se u konkretnom slučaju radi o prijedlogu koji je kreiran u Mostaru, od strane Mostaraca, što predstavlja znak da prolazi vrijeme kada se o sudbinama gradova širom BiH odlučivalo u Sarajevu i kada su se političke trgovine prelamale preko leđa onih koji su mimo svoje volje postali kusur trulih kompromisa. Takva sudbina je bila namjenjena i Mostaru, ali je ohrabrujuće veliki broj onih koji su digli svoj glas protiv toga, istakao je u intervju za Vijesti.ba, zastupnik SDP-a BIH, u Parlamentarnoj skupštini BiH, Saša Magazinović.
VIJESTI.BA: Zajedno sa Vašim kolegom Damirom Mašićem učestovali ste na Međunarodnoj konferenciji predstavnika ljevice u organizaciji fondacije Fridrich Ebert. Koji su osnovni zaključci sa te konferencije?
MAGAZINOVIĆ: Predstavnici stranaka ljevice iz zemalja šire regije, zajedno sa poslanicima u Parlamentu EU iz naših sestrinskih stranaka, inače redovno komuniciraju i koordiniraju svoje aktivnosti, a pored toga se duži niz godina održava i godišnja konferencija. Ovogodišnja centralna tema je bila „Migracije i integracije u jugoistočnoj Evropi kao ishodište, tranzitna ruta i krajnja destinacija migranata“. Ukupno gledajući, ljevica ima daleko humaniji i solidarniji pristup pitanju tzv. izbjegličke krize od stranaka desnice, mada i sa jedne i druge strane ima različitih primjera. Razgovor na ovu temu je bila prilika za prisjećanje na događaje iz ne tako davne prošlosti, kada je veliki broj ljudi iz bivše Jugoslavije, a posebno iz Bosne i Hercegovine, ostao bez svojih domova i postali izbjeglice širom regije i Evrope. U to vrijeme, evropska ljevica je činila veliki napor da se tim ljudima omogući koliko je to moguće normalan život, a kasnije i potpuna integracija u novoj sredini. Od niza zaključaka izdvojio bih onaj koji upućuje na to da socijaldemokrati moraju govoriti iz ugla i u ime obespravljenih ljudi koji su danas izbjeglice, mnogo više nego iz ugla država koje se na ovaj ili onaj način suočavaju sa aktuelnim problemom izbjegličke krize.
VIJESTI.BA: Imali ste priliku razgovarati sa predstavnicima stranaka ljevičarske političke orijentacije iz EU. Postoji li generalno u Evropi trenutno neka karakteristična nadnacionalna ljevičarska politika, odnosno da li bi ona kao takva trebala biti i nešto aktivnija s obzirom na jačanje desnice u Evropi ali i regionu?
MAGAZINOVIĆ: Da, u pravu ste. Na marginama ove veoma važne konferencije održali smo veliki broj bilateralnih susreta kako sa predstavnicima sestrinskih stranaka iz regije, tako i sa evropskim parlamentarcima. Teme su, prije svega, bile vezane za političku situaciju u Bosni i Hercegovini, naš evropski put, ali i globalne izazove ljevice kako u našoj regiji, tako i šire. Evidentno jačanje desnice koju izaziva i rastući terorizam, te velike migracije, još uvijek čeka na adekvatan odgovor ljevice. To nije ni malo lak zadatak jer desnica homogenizira svoje glasaško tijelo plašeći ih drugim i drugačijim, te nerijetko i šireći mržnju. Ljevica se zalaže za solidarnost, međusobno razumjevanje, jednakost i borbu protiv onih koji siju mržnju. U prirodi ljudi je da se plaše, da imaju strah, a desnica, kao i kod nas, to obilato koristi i manipuliše masama. Da ljudi nisu okrenuli leđa idejama ljevice, ali da traže mnogo agresivnijij i jasniji nastup, bez pravljenja bilo kakvih kompromisa oko vrijednosti, signali su koji dolaze iz različitih dijelova Evrope i smatram da je to upravo put kojim treba krenuti.
VIJESTI.BA: Nakon što se Interesorna radna grupa za izmjenu izbornog zakona oglušila na prijedlog SDP-a i DF o izmjenama izbornog zakona, koje bi omogućile provođenje odluke Ustavnog suda i održavanje izbora u Gradu Mostaru, SDP i DF su odlučili ponuditi prijedlog koji je sačinio Centar za mir i multietničku saradnju. Očekujete li da bi taj prijedlog mogao biti prihvaćen?
MAGAZINOVIĆ: Nakon što su neki od članova Interresorne radne grupe izostanak rješenja u vezi grada Mostara pokusali opravdati neistinom da niko nije predložio model rješenja ovog problema, u Izvještaju o radu ove grupe je ipak objavljeno da su SDP i DF uputili svoj prijedlog. Bilo bi korektno da je, umjesto ignorisanja, ovaj prijedlog razmatran, pa makar bio i odbijen.
Nakon toga SDP i DF su odlučili da podrže, pa čak i formalo budu predlagači, prijedlog Izmjena i dopuna Izbornog zakona čiji je kreator Centar za mir i multietničku saradnju. Taj prijedlog je veoma sličan onome što zagovaraju SDP i DF i predstavlja garanciju da će Mostar ostati jedinstven grad. Gajim u sebi tihi optimizam da bi ovaj zakon na koncu mogao dobiti podršku u Parlamentu. Za mene satisfakciju predstavlja i činjenica da se u konkretnom slučaju radi o prijedlogu koji je kreiran u Mostaru, od strane Mostaraca, što predstavlja znak da prolazi vrijeme kada se o sudbinama gradova širom BiH odlučivalo u Sarajevu i kada su se političke trgovine prelamale preko leđa onih koji su mimo svoje volje postali kusur trulih kompromisa. Takva sudbina je bila namjenjena i Mostaru, ali je ohrabrujuće veliki broj onih koji su digli svoj glas protiv toga.
VIJESTI.BA: Kako komentarišete činjenicu da SDA i HDZ rezolutno odbijaju sve prijedloge, manipulirajući s tim da ovaj ili onaj prijedlog ide u korist ove ili one “strane”, dok istovremeno između sebe nemogu ili možda čak i neće da uspostave konsenzus. Šta u krajnjem cilju sa takvom politikom žele postići?
MAGAZINOVIĆ :SDA i HDZ su jedinica mjere za političku krizu. Iako se trude da u javnosti prikažu drugačije, oni nemaju ni malo povjerenja jedni prema drugima. Odnos zasnovan na izostanku razumjevanja, ne postojanju povjerenja, pa nekada čak i otvorenoj mržnji, ne može rezultirati ničim progresivnim i za širu javnost korisnim. Stranke koje ljude dijele na naše i njihove i koji u rješavanju bilo kojeg političkog problema vide pobjednike i poražene, a ne opštu korist, nisu kadar da se izbore za Mostar kao jedinstveni grad. To je bar jasno. Ali s druge strane, nisu oni na silu ušli u institucije. Mnogo građana im je dalo svoj glas. Vjerujem da mnogi nisu glasali za ovo što se dešava.
Parlamentarna rasprava o zakonu ce biti prilika da izvedemo na čistac i one čiji je cilj da se u Mostaru ne održe izbori, a ako se moraju održati da to budu izbori u podijeljenom gradu. Vjerujem da ćemo poraziti te osobe i njihove ideje.
VIJESTI.BA: Smatrate li da će se na “mostarskom pitanju” prelomiti sudbina BiH, to jest pitanje budućeg administrativnog uređenja BiH. Nije li to ujedno pitanje cjelovitosti ili podjeljenosti BiH, i kako gledate na to da se u Mostaru svi oni koji nisu pripadnici dva naroda naroda koja čine većinu, isključuju iz rasprave o statusu tog grada?
MAGAZINOVIĆ: Kao neko ko je dio svog djetinjstva proveo u Mostaru, ne smatram se objektivnim kada govorim o tom prelijepom gradu, ali ja zaista kroz Mostar gledam Bosnu i Hercegovinu. Mnogo je ovo važnije pitanje od onoga kako se predstavlja u javnosti. Nije to samo pitanje hoće li ili neće biti izbora. Da je samo to, bilo bi mnogo lakše. Preko ovoga sluačaja se prelama mnogo toga, pa i budući odnos prema konstitutivnim narodima i ostalima koji na nekom području nisu većina. Želim da vjerujem da iza nekih izjava i poteza vezanih za Mostar stoji isključivo politička naivnost i kratkovidost. Ako to nije slučaj, onda se na žalost ponavlja istorija na ovim prostorima gdje “domaći izdajnici” stvaraju najveće problem.
Priča o Mostaru je priča o odbrani vrijednosti na temelju kojih je BiH jedino moguća. To su vrijednosti multikulturalnosti, jednakosti i tolerancije. Sada jasno vidimo ko se zalaže za odbranu tih vrijednosti, a ko vjeruje i bori se za politiku isključivosti i segregacije. Izetbegovićeva SDA i Čovićeva HDZ koji se deklerativno kunu u evropski put često pokazuju kako vjeruju u vrijednosti koje su potpuno suprotne vrijednostima na kojima funkcionira i na kojima je utemeljena EU. Odnos prema Mostaru potpuno demaskirao politiku ovih stranaka. Ono što se na kraju desi sa Mostarom biće bukvalno preslikano na čitavu državu. Želim da vjerujem da smo svi svjesni važnosti Mostara, jer podijeljen Mostar bi značio kraj BiH kakvu želi najveći dio njenih građana i u konačnici onakve BiH za koju su njeni građani u velikoj većini glasali na referendumu o njenoj nezavisnosti.
Portal sdp.ba je prilagođen svim uređajima.