Mira Grgić, predstavnica SDP-a u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH, za N1 je govorila o tri sjednice Predstavničkom doma koje su zakazane za danas, te komentarisala formiranje Pokreta socijalne pravde i demokratije (SPD).
Prva tematska sjednica će biti o humanitarno-sigurnosnoj situaciji na području Unsko-sanskog kantona, Federacije BiH, vezano za migrantsku krizu.
Grgić je podsjetila da je sjednica zakazana na osnovu zaključka Predstavničkog doma, da prihvati incijativu predstavnika iz USK da se održi sjednica sa ovom temom.
“Tema je veoma bitna za cijelu državu, Federaciju, a naročito za Unsko-sanski kanton i druga područja koja su opterećena migrantskom krizom. Bitno je upravljati migrantskom krizom. Rezolucija koju je pripremio poslanik uz USK Albin Muslić, je dio teme koju ćemo danas raspravljati. A imamo tu i izvještaje Gradskog vijeća Bihaća, imamo izvještaj Vlade USK, imamo izvještaj MUP-a USK, izvještaj Ministarstva zdravstva USK i sve su to alarmantne stvari koje sam mogla da pročitam”, kazala je gostujući u emisiji Novi dan.
Osim tematske sjednice, zakazane su i dvije vanredne sjednice. Jedna je usložnjavanju unutrašnje sigurnosne situacije nakon najava Republike Srpske o formiranju rezervnog sastava Policije RS. Grgić je prenijela stav SDP-a po ovom pitanju.
“Stav SDP-a je da Federacije BiH mora naći adekvatne mjere kao odgovor na usvajanje Nacrta zakona o sastava Policije RS i da taj odgovor ne može biti ishitren, nego da se dobro pripremi”, kazala je.
Grgić tvrdi da Parlament ima pravo da raspravlja i donosi mjere za sigurnost građana, te dodala da nam takve priče ne trebaju.
“Ja mislim da je to skretanje teme sa životnih problema”, istakla je naša gošća.
Druga vanredna sjednica je zakazana po incijativi 12 udruženja žrtava i svejedoka genocida, a u svjetlu Rezolucije Evrpskog parlamenta.
“Dvanaest udruženja žrtava su na hiljadu adresa poslale jedno pismo, zahtjev da se reaguje na presudu Radovanu Karadžiću, da bi se mogla pravno implementirati kroz Zakon o zabrani negiranja genocida. Pripremljena je rezolucija, nadam se da će usvojiti, kojom se traži od Parlamentarne skupštine BiH da usvoji Rezoluciju i da se konačno donese Zakon o zabrani negiranja genocida, holokausta i drugih zločina”, kazala je Grgić.
Predstavnica SDP-a se osvrnula i na formiranje Pokreta socijalne pravde i demokratije (SPD), koji se incijalno trebao zvati Socijaldemokratski pokret.
“Oni su sami o sebi dosta rekli na samoj sjednici Incijativnog odbora. Promijenili su ime da ne uzmu ime SDP-a. Sam pokušaj da uzmu ime SDP-a, naravno da smo mi reagirali na to. Iz medija smo saznali ko su bili osnivači i ti neki od osnivača su se povukli na sam dan osnivanja, neki nisu ni došli. Vidimo da to nisu poslovi sa čistim namjerama”, kazala je Grgić.
Odgovorila je na pitanje šta se desiti sa članovima SDP-a koji su u Incijalnom odboru SPD-a.
“Imaju dva iz SDP-a, a ostali su ušli u SDP 2014., a izašli su iz SDP-a 2002. Tako da njima nije strano to fragmentiranje lijeve opcije. To im je praksa neka u zadnjih petnaestak godina. Predsjedništvo je jednoglasno donijelo odluku da se predloži Glavnom odboru da ih isključi iz stranke. Glavni odbor će zasjedati ove sedmice”, pojasnila je Mira Grgić.