Etnička pripadnost je alat nacionalizma i zatrovanosti, a građanska BiH donosi jednakost svima

Živjeti građanski koncept u Bosni i Hercegovini, kao u zemljama Zapada s progresivnom demokratijom i uživati sva prava koje bi jedan građanin trebao imati praktično je nemoguće.
Brojne segregacije koje doživljavaju ljudi koji se ne izjašnjavaju kao Bošnjaci, Srbi ili Hrvati, odnosno kao konstitutivni narodi, posebno kada je riječ o izbornom procesu u našoj zemlji jedan su od faktora koji itekako utječu na sveukupnu ugroženost prava brojnih građana BiH. To je i jedan od glavnih problema kompletne bh. vlasti koja je trenutno u krizi zbog pokušaja izmjene Izbornog zakona koji bi osigurao ispravak dijela nepravde u vezi s građanskim konceptom u BiH.

Socijaldemokratska partija (SDP) Bosne i Hercegovine jedan je od dugogodišnjih zagovarača izmjena Izbornog zakona, ali i jedan od glavnih sudionika u pregovorima o izmjenama Izbornog zakona. Njihovi prijedlozi posebno su zanimljivi jer se značajan broj članova ove partije izjašnjava kao pripadnik nekonstitivnih naroda u BiH, odnosno kao zagovarači građanskog koncepta.

“Mi u SDP-u smatramo da BiH mora i treba biti građanska država i to je ono za što se borimo od početka. To nije predizborna floskula, barem ne kod nas, jer smo svojim djelima, djelovanjem i članstvom pokazali i dokazali da je SDP, ustvari, BiH u malom. Stranke s nacionalnim predznakom očekivano ne dijele s nama istu ideju države, jer je njihovim liderima odlično u ovakvoj političkoj, ekonomskoj i socijalnoj situaciji, koji uživaju slavu, bogatstvo i sve popratne beneficije već više od dvije decenije”, kazala je za Radiosarajevo.ba potpredsjednica SDP-a BiH Lana Prlić, jedna od najmlađih bh. političarki.

Ona ističe kako građanska država podrazumijeva da su svi građani, prije svega, Bosanci i Hercegovci, a tek nakon toga Bošnjaci, Srbi, Hrvati ili bilo koja druga etnička skupina. Smatra i da je etnička pripadnost postao alat nacionalizma i zatrovanosti, da se njena partija još od 1990. godine bori sa istim problemima, te da je posebno teško biti zagovarač građanskog koncepta tokom izborne godine u BiH.

“Kada se počela provoditi politika nacionalnih stranaka i njihove vlasti imali smo rezultat da je ta politika otjerala naše mnogobrojne sunarodnjake, odnosno građane bez obzira koje vjere i etničke pripadnosti bili. Smatram da izvor sukoba na turbulentnoj političkoj sceni nije koncept građanske države, već “odbrana” nacionalističke retorike koju nam uporno nameću stranke na vlasti, kao što su SDA, HDZ, SNSD i njima slične, koje se “posvađaju” prije svakih izbora i onda nakon izbora budu braća i sestre. Uspješno dijele pozicije i fotelje, te nakon toga čekaju nove izbore. Mi se želimo boriti protiv toga, te da se budimo u državi u kojoj se nećemo osjećati kao stranci jer nismo dio tri konstitutivna naroda

Građanski koncept je pokazao da ne zanemaruje prava nijednog građanina u nizu zemalja gdje postoje mehanizmi pravne zaštite. Svima bi se dalo prava bez obzira na etničku pripadnost. Danas, ukoliko se ne izjasnite kao jedan od konstitutivnih naroda smatrani ste građaninom drugog reda, što je neprihvatljivo i što krši ljudska prava. To je potvrđeno presudom Međunarodnog suda za ljudska prava. Taj “novi identitet”, građanski, bio bi pluralni, zajednički identitet i donio bi da smo mi građani i građanke, te da smo svi isti bez obzira na etničku pripadnost, religiju ili sve ostalo što se danas koristi da bi nas rastavili”, dodala je Prlić.

Radio Sarajevo