Do prije koju godinu energetska efikasnost je za mnoge u Unsko-sanskom kantonu bila tek apstraktni pojam, dok je danas, slijedeći svoju definiciju, kao suma isplaniranih i provedenih mjera s ciljem korištenja minimalno moguće količine energije, imperativ u svim lokalnim zajednicama i nezaobilazan faktor u planiranju, pišu Poslovne novine.
Da se sa deklarativnog zalaganja pređe na djela i konkretne projekte koji će rezultirati opipljivim rezultatima u dobroj je mjeri zaslužno Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša Unsko-sanskog kantona.
Početkom implementacije projekta “Preliminarni energetski pregled i pilot-projekti utopljavanja objekata“, u saradnji s Razvojnim programom Ujedinjenih naroda u BiH (UNDP), Ministarstvo je prije nešto više od godinu dana najavilo set aktivnosti čiji su rezultati iz dana u dan sve vidljiviji, a ovih su dana analizirani prvi učinci.
Kako za Poslovne novine naglašava ministrica Sinha Kurbegović, projekt ima za cilj kreiranje pravnih, institucionalnih i ekonomskih uvjeta za intenzivnije korištenje mjera energetske efikasnosti, kako bi bila potaknuta primjena načela energetske efikasnosti u objektima koji su u vlasništvu Unsko-sanskog kantona.
– U tu svrhu izrađena je Studija o energetskoj efikasnosti javnih objekata Unsko-sanskog kantona koja će biti upućena u dalju proceduru prema Vladi i Skupštini Kantona. Ona prikazuje energetski pregled postojećeg stanja za sve javne ustanove i institucije – osnovne i srednje škole, bolnice i domove zdravlja, vrtiće, sudove, policijske uprave – pojasnila je Kurbegović.
Ona dodaje da je uz utvrđivanje stvarnog stanja potrošnje energije u objektima, tu i prikaz mogućih mjera energetske efikasnosti, koje uključuju procjenu iznosa ulaganja u provedbu predloženih mjera i očekivane iznose uštede energije s rokovima povratka novčanih ulaganja.
– Time je stvorena mogućnost da javne kantonalne institucije mogu svoje objekte kandidirati kao projekte prema različitim fondovima, od kantonalnih i entitetskih do državnih i međunarodnih – kazala je Kurbegović.
Da se utopljavanjem postižu uštede od 40 do 50 posto, prije Studije pokazali su pilot-projekti realizirani u nekoliko ovdašnjih općina.
S obzirom na to da se njihovom realizacijom značajno doprinosi zaštiti okoliša, dijelom su ili u cjelosti finansirani iz sredstava ekoloških naknada. Među prvima u ovaj je proces krenula općina Cazin u kojoj je realiziran prvi projekt zahvaljujući i sredstvima ekoloških naknada.
Ukupna vrijednost projekta bila je 175 hiljada KM, od čega je UNDP finansirao 35 hiljada KM, a ostatak općina Cazin, na način da je polovina sredstava osigurana iz budžeta, a druga polovina iz ekoloških naknada.
Postignuta je velika finansijska ušteda, od 30 hiljada KM godišnje, što znači da će se cijela investicija sama isplatiti za pet do šest godina, a evidentno je i smanjenje zagađenja zraka.
Projekte energetske efikasnosti realiziraju i u drugim općinama USK. U Strategiji razvoja Bihaća među prioritetima za ovu godinu, kao jedna od odrednica vizije razvoja ovog grada, nalazi se upravo program energetske efikasnosti.
Među razvojnim ciljevima je "poboljšanje energetske efikasnosti u gradu za 10 posto do 2018. godine". Uštede od minimalno 40 posto očekuju u Kantonalnoj bolnici "dr. Irfan Ljubijankić" , gdje se, u okviru projekta energetske efikasnosti koji se realizira u saradnji s Češkom razvojnom agencijom, priprema zamjena postojećeg sistema grijanja znatno jeftinijim.
Uz to, uz podršku UNDP-a, pokrenut je i projekt utopljavanja objekata bolnice, što će sve u cjelini doprinjeti uštedama u ovoj ustanovi, izuzetno značajnim, ukoliko se ima u vidu i činjenica o posljedicama velikog požara koji je prošle godine uništio većinu kapaciteta ove ustanove, pišu Poslovne novine.