Isključivi etno-nacionalni pristup HDZ-a, koji nema tu oštrinu za „hrvatsko“ pitanje ni u RS-u ni u Sarajevu, Tuzli, Zenici, taktiziranje SDA i otvoreni, ja bih rekao, novi politički pristup DF-a prema onome što se zove javno dobro, uzrok je krize. vlasti u FBiH. Ova kriza ne može se riješiti na zadovoljstvo sve tri stranke u Vladi FBiH, upozorio je u razgovoru za Vijesti.ba Emir Zlatar, član Predsjedništva SDP BiH.
Svjedoci smo krize vlasti u FBiH. Kako je komentarišete i gdje vidite glavne uzroke problema?
ZLATAR: Sadašnje ustavno-pravno uređenje i teritorijlano rješenje je generator svih kriza i problema u BIH. Iz tih razloga, dolazi do različitog konceptualnog viđenja ne samo FBiH nego i Bosne i Hercegovine. Isključivi etno-nacionalni pristup HDZ-a, koji nema tu oštrinu za „hrvatsko“ pitanje ni u RS-u ni u Sarajevu, Tuzli, Zenici, taktiziranje SDA i otvoreni, ja bih rekao novi, politički pristup DF-a prema onome što se zove javno dobro, uzrok je krize.
Ova kriza ne može se riješiti na zadovoljstvo sve tri stranke u Vladi FBIH. Naravno da sam bliži konceptu DF-a, ali pitanje je političkog kapaciteta DF-a i koliko može izdržati „pritisak“. Blokada Vlade FBiH nije samo političko pitanje, već i pitanje funkciniranja i ostvarivanja prava građana na 51 posto teritorije BiH. Premijer FBiH Fadil Novalić javno je istakao da je kriza prisutna i da je on ne može riješiti, te je pozvao predsjednike stranaka na nove razgovore. Kako premijer nema odgovor i kako je „štafetu“ predao šefovima stranaka, najefektnije bi bilo da premijer vrati mandat rukovodstvu FBiH i Parlamentu FBiH, te da se otvore novi pregovori o većini u Parlamentu FBiH. U suprotnom, postojeća „trojka“ u vlasti biće prinuđena raditi u nemogućim uvjetima i problemi unutar Vlade, zbog enormnih razlika u konceptualnom političkom pristupu, samo će se množiti, nezadovoljstvo kod građana rasti, a Vlada FBiH je tek na početku mandata.
Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović najavljuje dva moguća rješenja: ili hitno rješenje krize ili raspad koalicije na svim nivoima. Šta je, prema Vašem mišljenju, realniji scenario?
ZLATAR: Hitnog rješenja, kako ga Dragan Čović naziva, nema niti ga može biti. Čović ovom izjavom ucjenjuje SDA na državnom nivou i istovremeno priželjkuje učešće Dodika na državnom nivou. Iskustvo pokazuje da isključivi stavovi nisu dobro donijeli onima koji su ih zastupali. I tu Čović bespotrebno uvodi krizu u Bosnu i Hercegovinu. Želi napraviti problem i tamo gdje ga nema, jer Vijeće ministara BIH, pa tako i sve stranke koje participiraju u njemu, potpisale su izjavu o putu BiH prema EU integracijama. Na potezu je SDA, ali njihov odgovor ćemo imati tek nakon njihovog stranačkog Kongresa. Na koncu imaćemo priliku vidjeti kojem je konceptu SDA danas bliže, integrativno-državotvornom kojeg zastupa DF ili etno-nacionalnom kojeg zastupa HDZ. Dakle, početkom juna ćemo znati sudbinu parlamentrane većine u FBiH.
Smatram da treba insistirati da se već jednom provede Anex IX Deytonskog sporazuma, koji obavezuje uspostavljanje javnih korporacija na nivou države BiH, te bi na taj način, postalo besmisleno boriti se za javne kompanije na entitetskim nivoima. Žalosno je da nakon 20 godina od uspostave mira u BIH, još uvijek vlada stereotip „političkog plijena“, koji se još „farba“ etničkim-nacionalnim predznakom. Neprihvatljiv i anahron je pristup HDZ-a da se problematiziriraju samo javne firme iz Hercegovine. Tu je problem. Potrebno je da se HDZ zalaže na jednak način i za Elektroprivredu BIH, BH Telecom, Hidrogradnju i niz drugih javnih kompanija, kao što to radi DF. Veliki broj Hrvata i tu radi. Dok ne bude isti aršin i jednaka briga za sve javne kompanije u FBiH, od Vlade FBiH, koje god stranke da su u Vladi, nema napretka i integracije.
DF čvrsto stoji na poziciji provođenja zakona ove države i tu bi morala imati nedvojbenu podršku SDA. Neprihvatljivo je u BiH da političke odluke budu iznad Ustava i zakona ove države, njenih entiteta i kantona. To je suspenzija vladavine prava, a to je opet uvod u anarhiju i vrlo lako se može desiti da opet ulica „upravlja“ procesima u državi i društvu.
Predsjednik SDP BiH Nermin Nikšić nedavno je istakao kako se više nikada ne bi trebalo desiti da ljevica na izbore izađe rasparčana. Kakav je Vaš stav po tom pitanju?
ZLATAR: Razlog razjedinjenog nastupa „ljevice“ na izborima 2014. godine nije bio zbog sukoba po pitanjima programskog karaktera stranaka lijevo od centra. Personalne nesuglasice rezultirale su sukobom unutar SDP BiH, slabljenjem SDP-a, formiranjem DF, što je u konačnici donijelo rezultate koje imamo.
Koliko se budemo, svako pojedinačno, zalagali da povjerenje, principijelnost, solidarnost, poštenje, ustrajnost i jednaka šansa budu prioriteti javnog i unutarstaranačkog djelovanja, toliko ćemo doprinjeti povratku, obnovi i jačanju socijaldemokratske ideje u BiH. Ne vjerujem da SDP sa ovakvim SNSD-om može imati bilo kakvu saradnju, a kamoli razmišljati o objedinjavanju ljevice.
Ozbiljna priča je saradnja i objedinjenje SDP i DF-a. Naravno i niz drugih socijaldemokratskih stranaka. Da budem jasniji, ljevica je mnogo širi politički pojam od socijaldemokratije i smatram da je neophodno prvo sačiniti snažan socijaldemokratski blok u BiH, a onda taj blok treba ponuditi platformu i naravno u razgovoru s drugim strankama, uspostaviti tzv. „lijevi blok“, odnosno ljevicu.
Predsjedništvo SDP-a je u više navrata otvralao ovu temu, prije svega saradnje i objedinjavanja sa DF-om, što je predsjednik Nikšić javno iznio. Nedavni intervju predsjednika DF-a Željka Komšića, šalje jasnu poruku da je i DF na istim pozicijama po pitanju ukrupnjavanja, bez kalkulacija i bilo kakvog uslovljavanja, tako da ne vidim nikakve razloge za neotpočinjanje ovog procesa.
Vjerujem da ćemo uskoro imati zajedničku sjednicu predsjedništava SDP i DF-a, po inicijativi koju sam već predložio Predsjedništvu SDP-a.
U tom slučaju, postavlja se pitanje mogu li SDP BiH i DF na predstojećim lokalnim izborima 2016. godine imati zajedničke kandidate za načelnike i zajedničke liste?
ZLATAR: SDP i DF, s moje tačke gledišta, a koje sam podijelio i sa nizom istaknutih članova i SDP i DF-a, nemaju drugog izbora već krenuti putem saradnje i objedinjavanja. Ne nužno odmah ujedinjenja, ali objedinjavanja svakako. Mi trebamo imati zajedničke kandidate za načelnike, a zajedničke liste za općinska/gradska vijeća gdje god je to moguće. Po pitanju zajedničkog kandidata za načelnika tu treba udružiti ne samo SDP i DF, nego i druge stranke lijevo od centra, kao što su Naša stranka, Stranka penzionera, NDP Dragana Čavića, Liberalna stranka, Građanska stranka.
SDP i DF trebali bi već sutra početi raditi na izradi dokumenta o političkom savezu, bez obzira što je DF dio vlasti u entitetima i državi, a SDP opoziciona partija.
Gotovo 90 posto rukovodstva DF-a su dojučerašnji funkcineri SDP-a, programi su nam gotovo identični. Ovaj vid saveza mora se uspostaviti i zaživiti zbog integracije države Bosne i Hercegovine, zbog naših političkih ciljeva i borbe za suverenu, demokratsku i svima široku državu, a ne zbog naših aktuelnih pozicija u vlasti ili opoziciji. SDP tu ima jasna stav, mi ne možemo i nećemo biti opozicija interesima države Bosne i Hercegovine i njenih građana. I upravo zbog ovoga, ne smijemo dozvoliti urušavanje državnih institucija i puta ka EU.
Tokom nedavne posjete srbijanskog premijera Aleksandra Vučića BiH najavljeno je održavanje zajedničke sjednice dviju državnih vlada. Vučić je poručio da “teške teme” između Bošnjaka i Srba trebaju biti “otvorene i zatvorene”, te da bošnjačko – srpski dijalog nema alternativu. Zanima nas kako ste Vi vidjeli Vučićeve prijedloge i poruke?
ZLATAR: Nakon više od dvije decenije „oružanih poruka“, a kasnije i prijetećih poruka, iz Srbije dolazi otvoreni poziv na dijalog, pa je to vjerovatno razlog opreza još neizrečenog jasnog odgovora bošnjačkih političkih lidera. Bošnjačko-srpski odnosi dominantno su opterećeni počinjenim genocidom i najtežim zločinima protiv čovječnosti i međunarodnog prava, nad Bošnjacima. Velikodržavni projekat Beograda i višedecenijske teritorijalne aspiracije Srbije prema BiH, je „sporna tačka“. Premijer Srbije Vučić moraće, pored verbalnog poziva koji je dobar i pozitivan politički gest, upravo na najopterećenijem dijelu odnosa pokazati konkretne aktivnosti.
Istorijski gledano Vučić ovaj poziv može temeljiti na odnosu JMO Mehmeda Spahe i tadašnjih srpskih radikala Nikole Pašića. Ono u čemu se slaže bošnjačka javnost jeste da su bošnjako-sprski odnosi izuzetno bitni, možda i od presudne važnosti za stabilnost regije i naše zajedničke budućnosti.
Mislim da je poruka dobra, ali iskustvo nas obavezuje na oprez. Sljedeći Vučićev potez, konkretna aktivnost, ukoliko bude išla u pravcu katarze u srbijanskom društvu, naspram zla koje je generalno nanijeto Bosni i Hercegovini, biće lakmus papir i biće jasnije je li ovaj poziv iskren i dobronamjeran ili samo jedan u nizu politikanstnkih poteza koje su srbijanski političari „povukli“ zarad popravka imidža Srbije u svijetu.
Međutim, ne mogu a da ne pozdravim jednu bitnu činjenicu koja se desila tokom njegovog boravka u BiH, a to je dogovor da se održi zajednička sjednica Vlade Srbije i BiH. Ovaj politički potez Vučića je mnogo „opipljiviji“ od poziva na dijalog dva naroda i može otvoriti put za unapređenje odnosa BiH i Srbije, pa tako Bošnjaka i Srba. Na ovaj način Vučić je uputio jasnu poruku Miloradu Dodiku da je državna politička adresa Sarajevo, a ne Banja Luka.
Međudržavni odnosi Srbije i BiH će relaksirati i odnose između naroda.
U ovom kontekstu ne možemo izostaviti ni odluku Suda u Beogradu da rehabilituje Dražu Mihailovića. Analitičari se slažu da je došla u vrlo osjetljivom vremenskom periodu. Kako Vi gledate na to? Može li i u kojoj mjeri uticati na regionalne odnose, konkretno odnos Srbije i BiH?
ZLATAR: Odluka Suda u Beogradu je loša poruka cijeloj regiji. Ovom odlukom Srbija je od, nominalno antifašističke države, postala baštinik i fašističke ideologije. Nakon poziva srpskog kralja iz Londona, koja je upućena 1944. godine, da se sve snage pridruže antifašističkom pokretu koji je predvodio Josip Broz Tito, sve iluzije gdje je pripadao pokret Draže Mihailovića, padaju u vodu.
Nedvojbeno se radilo o fašističkom pokretu. Koristiti anti-komunističku borbu, koja može biti i legitimna i stavljati je u kontekst antifašizma je istorijska ludost, revizija bez presedana i sigurno će, prije svega Srbiju, dodatno podijeliti i nanijeti joj najveću štetu.
Ova presuda, kada god da je došla, došla bi u osjetljivom vremenskom periodu, jer se ovdje radi o reviziji istorijskih činjenica, miješaju političke ideologije sa činjeničnim stanjem svjetske povijesti. Pa sve države koje su bile pod vlašću fašista u Drugom svjetskom ratu su priznale svoje greške, osudile i zabranile fašizam kao ideologiju i ideju.
Četnički pokret je najveće zločine počinio upravo u BiH, pa će sada njihovi potomci biti nagrađeni za to. A tek kako je onim Srbima, kojima su četnici brutalno pobili kompletne porodice.
Neizostavno pitanje je i teroristički napad u Zvorniku, ali i akcija “Ruben” MUP-a RS koja je uslijedila nakon toga. Jesu li i u kojoj mjeri pomenuti događaji ispolitizovani?
ZLATAR: Prema mom skromnom pravnom znanju, a na osnovu javnih i dostupnih informacija o napadu na PU Zvornik, ne može se govoriti o terorističkom činu. Na dan ubistva policajca, a bez ikakvih istražnih radnji i utvrđivanja činjenica, veliki broj državnih funkcinera je, na matrici izjava iz Banja Luke, bespotrebno ovo teško krivično djelo okarektirizirao terorističkim činom.
Reakcija zvaničnika SAD, koja je data nakon pažljivijih i dostupnijih informacija, potkrepljuje ovo moje mišljenje. Provedena hapšenja, obrazloženja za privođenja bošnjaka u RS i na koncu tužilačka mišljenja iz Banja Luke, bez dvojbe ukazuju da je predsjednik RS-a Dodik i Ministar unutrašnjih poslova RS Lukač, okrenuo situaciju u potpuno pogrešnom smjeru i na pogrešnu traku – u sferu politike.
Koristiti „nabrijanu“ situaciju u svijetu koji se istinski bori protiv terorizma, posebno u Siriji i Iraku, da bi se Bošnjaci, posebno povratnici, doveli u taj kontekst je za osudu i prezir.
No, to nam pokazuje dubinu političkih ciljeva Milorada Dodika, kao i njegov karakter da je spreman destabilizirati cijelu BiH zarad vlasti i pozicije. I svoj vlastiti narod, Srbe iz RS-a, uvesti u nove sukobe, nepovjerenja i mržnju, prema Bošnjacima, pod krinkom opasnosti od islamskog terorizma ili jednostavnije rečeno od Bošnjaka. Realnija i veća opasnost u BiH je činjenica da se nisu procesuirali indicirani ratni zločinci, koji slobodno šetaju, posebno u RS-u.
S druge strane, državne obavještajno-sigurnosne agencije u BiH, u saradnji sa zvaničnim vjerskim institucijama, zaista se moraju više angažirati na problemu radikalizma, posebno vjerskog, koji je prisutan u BiH. Ovdje posebno mislim na jedan vid islamskog učenja, poznatijeg kao selefizam, koji je nama u BiH bio gotovo nepoznat do agresije. Taj uvezeni vid ispovjedanja islama, koji ima dominantne kulturološke, a ne vjerske elemente, je potpuno bespotreban nama u BiH. Višestoljetno učenje i prakticiranje islama u našoj zemlji nije u suprotnosti ni sa jednim temeljnim principom islama, niti bilo koje druge religije.
Naprotiv, mislim da je islam koji se „vidi golim okom“ u BiH primjer ispovjedanja vjere koja poziva na mir, prava svakog čovjeka i žene, brobi protiv nepravde i da može biti primjerom ispovjedanja vjere u cijelom svijetu.
Tema za kraj – posjeta pape Franje našoj zemlji. Kakve poruke očekujete? Generalno, od kolikog značaja za BiH je posjeta pape Franje u ovom trenutku?
ZLATAR: Pa zasigurno za svaku državu u modernom svijetu posjeta poglavara rimokatoličke crkve je izniman događaj, posebno za vjernike katolike. To je i posjet državnika, što je za BiH rijetkost, te će nas sigurno staviti u fokus svjetske pažnje.
Poruke pape su uglavnom poznate, to su poruke mira, poziva na suživot, na međusobnu ljubav ljudi u ime Boga. Mislim da mi u BiH, ponajbolje u Europi, možemo razumijeti njegove poruke, jer europske zemlje su uglavnom ili dominantno jednonacionalne i jednoreligijske. Sigurno će biti i poruka nama u BiH, a to ćemo tek čuti.
Kamo sreće da svi u BiH i političari i građani, primjene one jednostavne, svakodnevne poruke, koje je do sada papa Franjo uputio. Bilo bi nam svima barem duplo bolje.
Ali evo, veliki broj ljudi će ga sada uživo čuti, pa možda se i „primi“ bolje.
Portal sdp.ba je prilagođen svim uređajima.