Elektronski potpis smo trebali imati još prije 10 godina

Sjednica Doma naroda Parlamenta FBiH koja je prekinuta 13. februara bit će nastavljena 27. ovog mjeseca. Delegati Doma naroda će, pored ostalog, razmatrati zakon o izmjenama i dopunama Zakona o privrednim društvima.

Delegat iz reda Ostalih Aner Žuljević (SDPBiH) kaže za Oslobođenje da se ovdje, zapravo, radi o setu dva zakona i to nacrtu zakona o elektronskom potpisu i zakonu o privrednim društvima koji se usklađuje prilikom registracije, a nakon što se implementira elektronski potpis.

“U okviru izmjena zakona imamo uvođenje elektronskog registra privrednih subjekata, koji će voditi Ministarstvo pravosuđa. Uvodimo određene olakšice kada je u pitanju registracija preduzeća sa izjavom kojom osnivač faktički potvrdi da ispunjava sve uslove, a onda nakon toga inspekcija može u redovnom postupku utvrditi da li je ta izjava tačna.

Uvode se i prateće izmjene zakona, koje se odnose na primjenu hronološki elektronskog potpisa, odnosno kompletne elektronske dokumentacije u smislu skraćenja registracije preduzeća, a sve kao rezultat pokušaja poboljšanja rada privrednih subjekata. Znači, to je jedna od mjera kojom se namjerava poboljšati poslovno okruženje u smislu ubrzavanja procedura za registraciju biznisa. To su kratke izmjene Zakona o privrednim društvima, koje idu isključivo u setu sa nacrtom zakona o elektronskom potpisu.

Sam zakon o elektronskom potpisu nema smisla ako se ne izmijene ostali zakoni koji faktički uvode mogućnost elektronskog registra i elektronske prijave, odnosno odjave, pojašnjava Žuljević.

Pri tome ističe da se Zakon o privrednim društvima mijenja posljedično zbog uvođenja elektronskog potpisa koji smo trebali uvesti još prije deceniju. Naime, EU je još 2000. propisala direktivu, a mi se nalazimo u 2020. godini i tek sada uvodimo elektronski potpis i elektronske dokumente kao mogućnost komunikacije putem novih tehnologija.

U BiH je odavno najbitnije ko je veći Bošnjak, Hrvat ili Srbin, a ne od čega ljudi žive.
Očito se jednostavnije nacionalno prepucavati, biti heroj u svom narodu, nego raditi ekonomske reforme koje traže vrijeme, posvećenost, znanje i komunikaciju sa međunarodnom zajednicom. se već 15 godina valjamo u blatu nacionalizma, koji je upakovan u patriotizam. Sve manje ljudi hoće da gleda tu predstavu i bježi iz Bosne i Hercegovine.

Mislim da smo pobrkali prioritete i da nam se danas to vraća posljedicama, pa da kažemo zemlju smo odbranili u ratu, a izgubit ćemo je u miru, kaže Žuljević.