Duraković: Neophodno ulagati u obrazovanje i raditi na prevenciji i suzbijanju nasilja u školama

Jasna Duraković, ministrica obrazovanja i nauke Federacije Bosne i Hercegovine, u emisiji BHT1 uživo govorila je o stanju u oblasti obrazovanja u ovom bh. entitetu.

“Ja bih lagala kada bih rekla da sam zadovoljna. Zadovoljstvo nalaže da ne samo naš rad bude osviješten, već zaista uključenje svih drugih institucija, tako kompletnog obrazovnog sistema u Bosni i Hercegovini. Dakle, evo ako govorimo o institucionalnom nivou, stanje je bilo dosta zapušteno, s obzirom da sam ja ovaj mandat preuzela tek prije nekih devet mjeseci. Dosta je tu bilo nagomilanih problema – organizacijskih, administrativnih, tehničkih, podkapacitiranosti koja je i dan danas prisutna. Međutim, vjerujem da uz dobru volju, kao što smo i pokazali do sada, naravno i kvalitetne ljude koje sigurno morate okupiti oko sebe, ljude koji su eksperti iz različitih oblasti kada je obrazovanje i nauka u pitanju, sigurno da možete napraviti veliki iskorak. Zadovoljna sam onim domenom gdje se vidi to što radimo, trudimo se zaista svakodnevno”, kazala je ministrica Duraković, istakavši kako su u Federalnom ministarstvu obrazovanja i nauke posvećeni na popravljanju stanja obrazovanja.

“Posvećeni smo koordinaciji, boljoj komunikaciji među svih deset kantona u Federaciji BiH. Komunikaciji koja bih rekla da je potpuno bila iščezla u jednom periodu, dakle, nekih možda četiri, pet godina, čak i više. Mi sada planiramo ministarsku koordinaciju održati negdje u martu mjesecu i ja vjerujem da će se veliki broj kantona odazvati. Već smo uspjeli postići taj konsenzus oko nekih zajedničkih tema i pitanja koja tište sve nas i da pokušamo zajedno pronaći najbolja rješenja”, rekla je Duraković.

Ona je istakla zadovoljstvo jer su entitetskim budžetom za 2024. značajno povećana izdvajanja i sredstva za obrazovanje i nauku.

“Tu mogu reći zaista da sam zadovoljna. Mislim da je napravljen veliki iskorak i ja uistinu vidim da je povećanje budžeta za ovaj resor od 33 posto izuzetan uspjeh. Nadam se naravno da će se taj uspjeh nastaviti i dalje i narednih godina koje dolaze gdje se apsolutno moraju povećati ulaganja u nauku prije svega. U ovom budžetu jesu dakle itekako povećana. Podrška nauci u odnosu na proteklu godinu je za 300.000 maraka veća. Također podrška razvoju institucija nauke je za 192.000 veća. Podrška studentskom standardu, dakle, također za nekih oko 200.000 veća. Podrška Bolonjskom procesu 300.000 maraka. Uslijed, nažalost, nesretnih okolnosti, pojavom trenda nasilja koje je mene itekako sačekalo i zateklo, uspjela sam, zajedno sa svojim saradnicima da povećamo i taj iznos samo u obrazovanju, dakle, u sektoru za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje”, ističe ministrica Duraković.

U razgovoru za BHRT, ministrica Duraković najavljuje da će Ministarstvo obrazovanja i nauke FBiH u narednom periodu realizovati programe sa ciljem prevencije i suzbijanja nasilja u odgojno-obrazovnim ustanovama.

“Uskoro ćemo i kroz naše javne pozive raspisati različite programe na koje se mogu prijaviti kako nevladine organizacije, tako škole i različite institucije. Programi će biti dizajnirani na način da zaista sve više govorimo o prevenciji suzbijanja nasilja u našim odgojno-obrazovnim ustanovama u Federaciji BiH, gdje ćemo koncept kao takav ponuditi, gdje možemo zaista raditi izvrsne projekte i raditi sve više i više na toj prevenciji, na edukaciji naših kadrova i na afirmaciji uloge pedagoga i psihologa u školama. Na boljem uvezivanju i povezivanju sa centrima za socijalni rad, sa MUP-ovima kantona, centrima za mentalno zdravlje i tako dalje. O tim stvarima se vrlo malo govori a u suštini ovo je jedan, rekla bih, začarani krug. I nije samo obrazovanje ovdje u centru pažnje, ili top tema gdje se nasilje dešava. Ovo je društveno rasprostranjen problem koji se mora rješavati dan za danom, sistemski, a obzirom da se do sada nismo zaista bavili prevencijom, to je vrlo trnovit i težak put, međutim nije nemoguće”, smatra Duraković.

“Mi smo već ponudili, ako se sjećate, prošle godine okvirni plan prevencije nasilja i suzbijanja nasilja u našim odgojno-obrazovanim ustanovama i počeli smo da zaista radimo intenzivno na tome, s tim da smo uzeli u obzir sve one specifičnosti pojedinačnih kantona, tj. lokalnih zajednica, uvažili njihove zakonitosti, molbe, dali potrebnu koordinaciju, ponudili neku listu eksperata na koje se oni mogu osloniti, da oni rade ono što oni misle da je najbolje rješenje za njihove lokalne zajednice”, dodaje ministrica Duraković.

Digitalizacija i reforma obrazovanja, ističe Duraković, u fokusu su rada ministarstva na čijem je čelu.

“Mi smo nedavno napraviti jedan okvir na kojem ćemo naravno i dalje raditi, gdje uskoro planiramo i kroz javne konsultacije oko donošenja okvirnog zakona o studentskom standardu prije svega, a također okvirnog zakona o naučnoj istraživačkoj djelatnosti u Federaciji BiH, što nam je negdje i obaveza kroz ovaj mandatni period, što je stavljeno u naš plan i program rada”, podvukla je Duraković.

Neophodne promjene Krivičnog zakona FBiH, femicid tretirati kao posebnu kategoriju nasilja

Duraković se osvrnula i na najnoviji stravičan slučaj ubistva u našoj zemlji, ovog puta u Tuzli, naglasivši da su neophodne promjene Krivičnog zakona Federacije BiH.

“Prije svega sam neko ko je užasnut sinoćnjim tragičnim događajem i naravno sve ove prethodne nevine žene koje su stradale usljed propusta sistema, a nedovoljne zaštite koja, evo, još i dan danas nakon svih ovih dešavanja mi se nismo pomjerili baš unaprijed da zaštitimo žene, ne samo žene, već i muškarce koji trpe različite oblike nasilja. Dakle, nije samo jedan oblik nasilja, imate ih mnogo. Mislim da su neophodne promjene Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine i to je nešto na čemu i Vlada Federacije radi već izvjestan broj mjeseci i Ministarstvo pravde koje je provelo niz javnih konsultacija do sada. Međutim, čini mi se da malo kaskamo. Ne znam da li će to riješiti problem. Sigurno da ne. Međutim, sigurno da će postaviti bolje zakonske okvire gdje se femicid može tretirati konačno unutar zakona kao posebna kategorija nasilja. Dakle, gdje će biti jasno propisane sankcije”, naglasila je Duraković, dodavši kako je neophodno pristupiti izradi registra za žrtve teških zločina.

“Apsolutno, ono što je neophodno jeste jedinstven registar podataka. Dakle, ne samo broju umrlih osoba u BiH, već zaista motiv, ko je počinitelj tih krivičnih djela, kaznenih djela i da li je taj neko sankcionisan, na koji način je sankcionisan. Dakle, koja su to kaznena djela, koja kazna se propisuje. To su sve stvari koje se apsolutno hitno moraju mijenjati, uređivati na jedan bolji način gdje ćemo se osjećati na kraju svi mi, ne samo žene, nego tako i muškarci, manje ugroženi”, poručila je Duraković.

Jedan od ključnih prioriteta Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke je usklađivanje obrazovnog sistema sa evropskim standardima, napominje Duraković.

“Mi smo već prije nekoliko godina morali početi daleko ozbiljnije razmišljati o tome kako ćemo mi uskladiti naš obrazovni sistem sa EU standardima. Međutim, ne znam koliko dovoljno na tome radimo. Ovo ministarstvo kao tijelo koje je nekakva krovna institucija, ima na umu da pokušamo te pravce u obrazovanju, koji bi bili usklađeni sa potrebama evropskih standarda u obrazovnom sistemu, da spustimo na sve kantone i nadamo se da će kantoni ispoštovati ovo što je u osnovi dobra namjera i da ćemo se usaglasiti u određenim mjerama kroz reformu koja je već počela, koja traje, različiti reformski procesi se dešavaju. Mislim da uz dobru komunikaciju, koordinaciju, organizaciju tih radnih sastanaka, razgovore i pregovore možemo doći do najboljeg mogućeg rješenja i uskladiti te politike, evo barem kada govorimo o entitetskom nivou u Federaciji BiH”, mišljenja je Duraković.

Ministrica Duraković upozorava da su posljednji slučajevi vršnjačkog nasilja posljedica kulture nasilja koju živimo i koja utiče na najmlađi uzrast.

“To je naprosto trend, to je već sada, možemo reći, nažalost, kultura nasilja koju mi živimo. I mi to moramo postepeno rješavati na način što se uvezujemo, koordiniramo, komuniciramo, nudimo najbolja moguća rješenja za našu djecu sutra koja, ako će ostati ovdje, sigurno ne žele ostati u ambijentu koji je prepun nekih opasnosti. Dakle, mi se moramo otvarati, ne smijemo se više zatvarati. Neophodno je razgovarati s djecom. Ako nećemo na ovaj način, kako ćemo? Sve više maloljetničkih delinkvencija, ponašanja koje su vandalizmi, vršnjačko nasilje i tako dalje. To su teme o kojima bi se razgovaralo. Teme koje više neće biti tabuizirane, neće djeca biti pod nekom stigmom, ako o tome govore. Naprosto je krajnje vrijeme da mi otvorimo taj prostor i da se ide sa implementacijom, dakle, već od osnovne škole”, kazala je u razgovoru za BHRT ministrica obrazovanja i nauke Federacije BiH Jasna Duraković.