Domazet: Upuštanje u rizične odluke oko povećanja plaća bez poreskih reformi

Povodom inicijative Udruženja poslodavaca FBiH o izmjenama zakona, koji bi, po njihovim navodima, doveo do povećanja plata reagovao je ekonomski stručnjak i profesor Anto Domazet.

“Zastupnici u Federalnom parlamentu bi uskoro trebali da raspravljaju o prijedlogu Udruženja poslodavaca FBiH da se omogući rast plaća do 400 KM samo uz opterećenje od 11% za penzijsko osiguranje.

Nobelovac Stiglitz rekao je da svaki poreski sistem mora zadovoljiti tri ključna kriterija. Prvo, biti funkcionalan, da ostvari svrhu koja zadovoljava tri ključne društvene grupe: domaćinstva, poduzetnike i država. Drugo, da bude socijalno pravedan, tj. da oni koji imaju daju više, a oni koji nemaju plaćaju manje poreza. Treće, da je sistem provodiv i da neće izazvati poremećaje u funkcioniranju ekonomije, socijalne sfere, državnih institucija i javnih prihoda.

Ponuđeni prijedlog ne ostvaruje nijedan od ovih kriterija.

Ima samo jedan ispravan način u nastojanjima da se povećaju plaće radnicima kroz poreska rasterećenja plaća: bez odlaganja pristupite donošenju novog Zakona o porezu na dohodak, Zakona o doprinosima u F BiH i Zakona o minimalnoj plaći u F BiH. Njima treba smanjiti doprinose na plaće, podići nivo neoporezivog dohotka, podići iznos minimalne plaće i omogućiti da se uz ista izdvajanja iz dohotka za bruto plaće povećaju neto plaće zaposlenih. I to po automatizmu obracuna starog na novi sistem oporezivanja.

Kroz proširenje poreske osnovice (oporezivanja dividendi, kapitalnih dobitaka, dobitaka iz igara na sreću) i progresivno oporezivanje visokih dohodaka treba osigurati da reforme poreza i doprinosa budu neutralne, odnosno osiguraju nepromjenjeni nivo prihoda za penzije, zdravstvo i podršku nezaposlenim.

Usvajanje palijativnog prijedloga za povećanje plaća od 400 KM samo je nova improvizacija sa nesagledivim rizicima i posljedicama.

Navest ću samo tri razloga protiv prijedloga Udruženja poslodavaca F BiH koji bi trebalo da imate u vidu kada odlučujete o tom, naizgled primamljivog prijedogu.

Prvo, poslodavci u F BiH poboljšavaju svoj položaj u raspodjeli bruto domaćeg proizvoda tako da imaju mogućnosti da vode aktivnu politiku plaća i da kroz nju rješavaju akutni problem na tržištu rada, a to je niska ponuda radne snage. Postoje dokazi (vidjeti grafikon u dnu, izvor FZS, 2023.) da kapital poboljšava svoje mjesto u raspodjeli BDP, da rad pogoršava svoje mjesto, a da je država stabilna sa svojim udjelom u BDP u periodu 2010-2022. Poduzetnici su sa svojom dobiti imali udio u BDP u 2022. godini od 27%, a 2010 su imali 15,7%. Radnici su 2022. učestvovali u BDP sa svojim zaradama 45%, a 2010. sa 51%. Pa koga tu treba pomagati?

Predloženom mjerom se uskraćuje dohodak države za penzije, zdravstvo i nezaposlenost da bi se povećao radnicima, a kapital je pošteđen, kao da je on ugrožen i ne može učiniti ono što treba – povećati plaće radnika.

Drugo, svaka privremena mjera je za ozbiljne kreatore poreskog sistema neprihvatljiva jer ju je teško mijenjati nakon što se poslodavci i sindikati na nju adaptiraju.

Treće, usvajanjem ove privremene mjere lomi se i fiskalni i makroekonomski sistem i u neizvjesnost dovode javne financije ugrožavajući čitavu ulogu države u javnim poslovima, ekonomskoj i socijalnoj sferi.

Zato, federalni zastupnici, oprezno, zasucite rukave i počnite rad na tri nova zakona iz uvoda ovog teksta. Tako ćete na najbolji način pomoći i radnicima i poduzetnicima i državi (sami sebi)”, naveo je Domazet.