Lider Socijaldemokratske partije (SDP) BiH Nermin Nikšić te kandidat za predsjednika te stranke na predstojećem kongresu u intervjuu za naš list govori o svojim namjerama i planovima na političkoj sceni ako bude ponovo izabran za stranačkog čelnika.

Također, Nikšić komentira i aktuelnu krizu vlasti, rad Federalne vlade Fadila Novalića (SDA), položaj u kojem se nalazi vladajući DF te mogućnostima ujedinjenja ljevice.

Svi biraju

Nikšić je, inače, dobio 6.713 potpisa iz stranačkih organizacija da bude kandidat za predsjednika SDP-a, što je daleko više od ostalih protukandidata, a na naš upit znači li to da ima 6.713 razloga da se već sada osjeća pobjednikom unutarstranačkih izbora, kaže:

– Sasvim je sigurno da takva podrška koja je došla iz organizacija SDP-a širom BiH meni predstavlja ohrabrenje i daje mi i obavezu da u ovom periodu realiziram tu podršku, da dođem do što većeg broja članova stranke, da im prezentiram svoj program i da potvrdim da je njihova podrška bila opravdana. Svakako intencija mi je da uvjerim još neke koji nisu bili u prilici da daju podršku.

Sreća je da je posljednji vanredni kongres SDP-a uveo jednu novu kategoriju demokratskih standarda u BiH, gdje je omogućeno svim članovima stranke da svojim glasovima utječu na izbor predsjednika na svim nivoima. Ponosan sam na činjenicu da sam kao predsjednik SDP-a u ovom prijelaznom periodu vodio stranku i bio taj koji je stvarao preduvjete da SDP provede prvi test izbora, a proveli smo ih u općinskim, gradskim, kantonalnim i regionalnim organizacijama bez ijedne mrlje i očekujem da tako prođu i izbori i za predsjednika SDP-a.

Svakako da će budući predsjednik SDP-a imati neuporedivo drugačiju poziciju u odnosu na sve ove prethodne godine, jer će to biti prvi izbori na kojima svi članovi biraju predsjednika.

Dakle, uvjereni ste u pobjedu, bez obzira na mogućnost da dođe eventualno do drugog kruga glasanja, gdje može iz puno razloga doći i do neizvjesnosti?

– Oni koji će odlučivati o predsjedniku SDP-a, da li samo u prvom ili u drugom krugu, su članovi stranke, a njihov izbor će biti obavezujući kako za mene tako i za druge. Upravo to predstavlja svojevrsnu draž i isključuje mogućnost lobiranja kada uski krug ljudi o tome odlučuje. Svaki rezultat treba prihvatiti kao realnost i tako se ponašati.

Čini se da se SDP u periodu nakon izbora bavio samim sobom, odnosno nekom vrstom konsolidacije, a manje se istupalo u javnosti u vezi s krizom vlasti. Vaš komentar?

– Nekoliko je razloga za to. Prvi je činjenica da je trebalo skoro pola godine nakon izbora da se konstituira nova vlast. Činjenica je da je u prethodnoj vlasti SDP učestvovao i bilo bi neprirodno da, iako smo izgubili izbore, počnemo kritizirati vlast prije nego što se ona i konstituira. Svakako da smo pokazali demokratski kapacitet i spremnost da uvažimo stavove građana tako što smo svojim potpisima omogućili deblokiranje procesa izbora vlasti u FBiH.

Željeli smo da onima koji su zvučno proglasili pobjedu, a pokazalo se da baš nemaju kapacitet da naprave vlast, pomognemo da to urade. SDP se jasno opredijelio da bude opoziciona stranka. Svjesni toga da smo kažnjeni od birača, morali smo se okrenuti konsolidaciji i stabilizaciji SDP-a te pripremi za povratak stranke na političku scenu. Imali smo niz aktivnosti, počevši od evidencije članstva. Više od 30.000 članova popunilo je dosta komplicirane evidencijske listiće i reklo da su dio ove porodice i da hoće raditi na jačanju SDP-a, što i meni daje snagu da se treba dalje boriti za ovu ideju.

Ali, nismo ni političko djelovanje zanemarili. Mislim da smo formirali jedan jak opozicioni blok, gdje sa ostale dvije stranke, SBB-om i DF-om, zaista imamo zavidnu snagu kada su u pitanju interesi građana i države. I dalje ćemo nastojati da ne dopustimo manjinskoj Vladi da baš izvan kontrole čini ovo što je počela u ovom periodu.

Ipak, trenutna pozicija DF-a je vladajuća, ta stranka je u vlasti na nivou države, a i dalje su i u Vladi FBiH, te imaju potpredsjednika Federacije, iako tvrde da su opozicija u FBiH. Kako Vi gledate na to?

– Kada je konstituirana vlast, imao sam jasan stav o tome da je DF konstrukciona greška u vlasti sa SDA i HDZ-om. I to se pokazalo tačnim. Razloge zbog kojih DF ostaje u vlasti na državnom nivou i pojedinim kantonima mogu razumjeti, to može biti pokušaj utjecaja na provođenje određenih politika. Neprirodno je bilo da ni prvih 100 dana nisu izdržali i da je puklo. Međutim, to je bilo očekivano, iako ne u tako kratkom roku. SDA i HDZ su vrlo uigran tim i znaju šta hoće i svako treći ko bi se tu pojavio ima problem da se snađe.

Smatram da je za DF prilično teško obranjiva ova pozicija koju trenutnu imaju, odnosno ponašati se kao opozicija na jednom nivou, a vlast na drugom i mislim da će se to poslije njihovog kongresa morati jasno izdefinirati i iskazati šta i kako misle dalje.

Kao bivši federalni premijer imate sigurno svoje viđenje rada federalne vlasti u prvih pet mjeseci mandata. Možete li taj period uporediti s istim 2011. godine, kada ste Vi počeli voditi Federalnu vladu?

– Još ranije smo rekli da smo sigurni kako to nije vlast koja je u interesu građana FBiH, ali jeste njihova izborna volja. Danas se to pokazuje kao opravdano. Dakle, gotovo godinu od izbora i skoro pola godine od formiranja vlasti imamo situaciju da se ta vlast na nivou FBiH raspala, a imamo različite konstitucije na nivou entiteta i države i sasvim je izvjesno da ulazimo u jedan težak i neizvjestan period.

U martu 2011. godine mi smo bili u gorem položaju nego što su oni danas. Bio je obustavljen aranžman s MMF-om i tada smo decidirano pitani imamo li namjeru prodati telekome i elektroprivrede, moj odgovor je tada bio – ne! Zahvaljujući unutrašnjim uštedama i investicijama u infrastrukturu, uspjeli smo redovno izmirivati obaveze, isplaćivati penzije, koje smo u našem mandatu dva puta povećali. Došli smo u situaciju da više vraćamo sredstava nego što se zadužujemo i smanjili smo dug.

Ono što vidim kod aktuelne Vlade jeste da se oni baš nisu previše odupirali pritisku međunarodnih finansijskih institucija i odmah su pristali da u ovom periodu privatiziraju preostale resurse koje imamo. Razumijem potrebu svake vlade da ima svoje ljude u javnim institucijama i preduzećima koji će provoditi njenu politiku, ali ne mogu se složiti s činjenicom da se to treba raditi protivno zakonskim regulama, bez odluka Parlamenta, potpuno neselektivno.

Vanredni izbori

Sami ste u javnim istupima govorili da je SDP kao izborni pobjednik 2010. godine izbore u 2014. izgubio zbog preuzimanja odgovornosti u vlasti. Može li se isto desiti sa SDA na sljedećim izborima?

– SDA, pa čak i HDZ, imaju zaštitne mehanizme. Oni se i danas, kada su isključiva vlast, odnose kao da su opozicija. Imate izjave čelnika SDA u vezi s imenovanjima putem kojih se odgovornost prebacuje na Vladu, a s druge strane premijer Fadil Novalić i ne krije da se odlučuje u strankama. I ta priča se prodaje javnosti godinama. Mi nismo bježali od odgovornosti, za razliku od SDA, koja se u Parlamentu ponašala kao opozicija. Ali, oni na jedan volšeban način opstaju. U bilo kakvoj ozbiljnoj provjeri, ova aktuelna vlast ne bi trebala ponovo dobiti podršku građana. Ali znamo, kada dođu izbori, da se u BiH vrlo često ne vrednuje to šta ste uradili, nego neki drugi parametri. Uvijek se nađe način da se sve to svede na nacionalni teren, na neke strahove.

Šta ćete Vi konkretno uraditi ako budete ponovo izabrani za predsjednika SDP-a?

– Kao i do sada ću vrlo jasno kroz ovaj opozicioni blok artikulirati ono što mora biti interes građana. I na Zakonu o radu smo to pokazali. Uprkos pritiscima da se prebaci odgovornost na opoziciju. Mislim da je nezapamćeno da imate jednu vladu koja nema parlamentarnu podršku, koja dolazi u Parlament sa stavom: “Da vidimo ko smije biti protiv ovoga”, i traži podršku opozicije za zakone koje ne misle provoditi, ali na taj način osigurava legitimitet da može zaposjesti javna dobra. Neodrživo je stanje da imamo manjinsku vladu bez podrške Parlamenta.

Mislim da je jedino rješenje da se sve političke partije opredijele za izmjenu Izbornog zakona kako bi se osiguralo da se mogu održati vanredni izbori i onda da iskažu spremnost da razgovaramo o formiranju nekih koncentracionih vlada koje bi imale samo dva zadatka: da provedu reforme na evropskom putu i da se provedu opći izbori zajedno s lokalnim.

Ideja o formiranju zajedničkog bloka na izborima za načelnike općina

Puno se govorilo o ujedinjenju ljevice. Možete li iznijeti Vaše konkretne namjere u vezi s tim pitanjem? Šta se može očekivati u periodu nakon kongresa SDP-a i DF-a? Ujedinjenje te dvije stranke, zajednički nastupi na izborima?

– To je još jedna od obaveza koju nam je nametnuo vanredni kongres kada je rečeno da SDP treba biti lider okrupnjavanja ljevice na političkoj sceni. Mi intenzivno radimo na tome, a imamo komunikaciju i sa DF-om. Iluzorno je u ovom trenutku pričati o tome da će u narednom periodu brzo doći do ujedinjenja ove dvije partije, ali do približavanja i nekog zajedničkog nastupa sasvim sigurno.

Segment mog programa je i dalje provođenje zaključaka kongresa te da u skorijem periodu treba pristupati izradi jedne platforme na kojoj bi se okupile sve lijevo orijentirane partije, ali ne samo te, već ima i drugih partija koje bi se mogle pridružiti.

Inače, mislim da na predstojećim lokalnim izborima, a to je nešto o čemu sam već otvorio razgovore s liderima partija, a posebno SBB-a i DF-a, treba doći do formiranja zajedničkog bloka, gdje bi svako od nas progutao gorku pilulu u smislu kandidatura za pozicije načelnika, ali da svako od nas ima svoju listu za općinska vijeća te da na taj način omogućimo šanse da dobijemo puno načelničkih mjesta, a sve kako bismo napravili prvi korak ka općim izborima i značajnijim promjenama-

Svjestan Zlatkove hipoteke

Kakva je danas, iz Vaše perspektive, uloga Zlatka Lagumdžije u SDP-u? Ovo pitam iz razloga što se nakon prošlog kongresa špekuliralo da će Lagumdžija ponovo preuzeti kormilo nad strankom? Je li zapravo njegovo vrijeme na čelu SDP-a zauvijek prošlo?

– Lagumdžija je bio predsjednik SDP-a u značajnom periodu koji je obilježio svojim radom, usponima i padovima SDP-a. Svjestan sam te hipoteke i opterećenja i priče kako će Zlatko preko mene upravljati SDP-om.

Kao čovjek koji vodi jedan savjet u SDP-u i član Glavnog odbora on ima svoje mjesto i ulogu u stranci, ali sasvim izvjesno je da je sada neko drugi predsjednik i da on nema presudnu ulogu u donošenju odluka rukovodstva SDP-a. Ko god bude izabran za čelnika imat će svoj mandat koji će crpiti direktno od članstva i bilo bi iluzorno da bilo ko dopusti da neko preko njega ostvari neke druge ciljeve.

– See more at: http://www.avaz.ba/clanak/193918/nermin-niksic-df-mora-odluciti-ili-je-vlast-ili-opozicija#sthash.DrA4S4Uy.dpuf