Državni praznici moraju spajati i ujedinjavati državu i sve njene građane

Državni praznici moraju spajati i ujedinjavati državu i sve pjene građane – temelj je inicijative koju je pokrenuo predsjednik Foruma parlamentaraca 1990. i potpredsjednik SDP-a Miro Lazović.

– Ako hoćemo normalnu državu, onda nije problem politička volja i postizanje dogovora – stav je Lazovića čija je inicijativa već dobila podršku nekih političkih krugova i koja će ovih dana biti upućena u parlamentarnu proceduru.

Integracija društva

– U skladu s Daytonskim sporazumom, postojeći državni praznici – Dan državnosti i Dan nezavisnosti BiH – moraju se obilježavati i slaviti u cijeloj državi, ali praksa od 1996. pokazuje da se to ne radi. Vlasti Republike Srpske ne priznaju te praznike, a u Federaciji se oni uglavnom obilježavaju na teritoriji na kojoj su Bošnjaci većina. A politika integracije bh. društva i države može se voditi i preko državnih praznika, kaže Lazović.
U najkraćem, on insistira da se donese zakon o državnim praznicima BiH koji će odgovarati najvećem broju građana u oba entiteta i Brčko Distriktu. Prema zakonima RBiH koji su i danas na snazi obilježavaju se 1. ožujak kao Dan nezavisnosti BiH, 1. svibanj Praznik rada, 9. svibanj Dan pobjede nad fašizmom, 25. studeni kao Dan državnosti i Nova godina 1. i 2. siječnja. – prema sadašnjoj praksi, na prostoru cijele BiH obilježavaju se samo Praznik rada i Nova godina koji su neradni u oba entiteta. Obilježava se i 9. svibanj kao Dan pobjede na fašizmom s tim što je u Republici Srpskoj taj dan neradni, a u Federaciji radni. Međutim, ovi praznici nemaju nikakvu verifikaciju od državnih organa već isključivo entiteta i oni trebaju ostati državni praznici u novom zakonu koji će se kad-tad morati usvojiti, ističe Lazović uz napomenu kako vlasti RS-a ne priznaju Dan nezavisnosti kao rezultat referenduma o nezavisnosti BiH na kojem nisu glasali građani srpske nacionalnosti, a Dan državnosti ne prihvaćaju „jer 25. studeni nije obnovljena državnosti BiH niti je BiH stvorena kao nezavisna država nego je ustanovljena kao jedna od pravnih federalnih jedinica u sastavu bivše Jugoslavije“.

Prijem u UN

– Kao moguća alternativa 25. studenom Dan državnosti BiH treba biti 22. svibanj. BiH je primljena u članstvo Ujedinjenih nacija kao nezavisna i suverena država. Taj datum bi mogao voditi integraciji bh. društva i zasigurno bi osigurao razvijanje ustavnog patriotizma koji nedostaje. Zbog značaja 25. studenog, taj datum treba ostati kao fakultativan izbor, kao Dan ZAVNOBiH-a. Praznik Dan nezavisnosti mogao bi biti istovjetan sa Danom državnosti jer je BiH svoju nezavisnosti, ali i političku državnost kao članica svjetske zajednice država, ostvarila 22. svibnja 1992. prijemom u punopravno članstvo Ujedinjenih nacija. To znači da se 22. svibanj obilježava i slavi kao Dan državnosti i nezavisnosti Bosne i Hercegovine, stoji u inicijativi Mire Lazovića, koji je bio predsjednik Skupštine RBiH.

Kao poseban državni praznik mogao bi se ponuditi 21. studeni ili 14. prosinac koji bi se slavio kao Dan mira jer je tada definitivno postignut mirovni sporazum za BiH – parafiran je u Daytonu, a potpisan u Parizu -ističe Lazović i zaključuje: 9. siječanj u svakoj soluciji neprihvatljiv je kao Dan Republike Srpske jer je i konačnom odlukom Ustavnog suda BiH na njega stavljena točka. Svakako da ne treba bježati od toga da entiteti imaju svoje praznike, ali oni ne smiju biti na osnovama diskreditacije ili diskriminacije po etničkoj, vjerskoj ili bilo kojoj drugoj osnovi.