Damir Mašić: Unutarpartijski izbori u SDP BiH će imati uticaj na ukupne prilike u bh. društvu

Nakon izbornog poraza SDP BiH, Trećeg vanrednog kongresa, konsolidacije partije i procesa reevidencije članstva, izbori po sistemu 1 član 1 glas i redovni Kongres zaokružit će kompletan jedan proces, te stvoriti uslove i pretpostavke za oporavak, povratak punog povjerenja građana i aktivnu poziciju prije svega za naredne lokalne izbore, ističe u intervjuu za Vijesti.ba Damir Mašić, član Predsjedništva SDP BiH

Članovi SDP BiH će u nedjelju, 31. maja, birati predsjednike opštinskih, kantonalnih i regionalnih odbora. U kakvoj atmosferi SDP BiH dočekuje ove unutarstranačke izbore? Koliko je kandidata i šta očekujete?

Iskreno očekujemo mnogo s obzirom da se radi o prvim izborima po sistemu 1 član 1 glas organiziranim u Bosni i Hercegovini od strane jedne političke partije. Sama činjenica da imamo 180 kandidata i kandidatkinja u cijeloj državi koji se nadmeću za mjesto predsjednika i predsjednice naših lokalnih, kantonalnih i regionalnih organizacija puno govori o interesu članstva kada su u pitanju unutarstranački izbori. Ako tome dodamo još i podatak da se u procesu reevidencije članstva reevidentiralo 30.000 članova, dolazimo do zaključka da je SDP i dalje i te kako snažan politički faktor u našoj zemlji.

Koliki je značaj ovih izbora u smislu demokratizacije SDP BiH?

Ovo je prvi puta da će svi članovi SDP-a birati predsjednike i predsjednice na svim nivoima i da će svi odlučivati o svim važnim pitanjima u partiji. SDP-ovi unutarstranački izbori neće imati samo značaj i uticaj na unutrašnje prilike i demokratizaciju unutar SDP-a, već i na druge političke stranke i prilike u našoj zemlji generalno. I sami ste svjedoci da se i kod naših političkih konkurenata otvoreno počelo govoriti o potrebi uvođenja našeg sistema 1 član 1 glas i kod njih samih. Donedavni potpredsjednik SDA javno je podržao SDP-ov model i predložio ga i svojoj stranci. Vremenom će i u drugim strankama biti sve izraženiji pritisak, prije svega članstva za uvođenje SDP-ovog modela.
 
U septembru je najavljen Kongres SDP BiH. Bez obzira na izbor predsjednika stranke, koje promjene mora donijeti Kongres za dobrobit SDP BiH, ali i države BiH?

Nakon izbornog poraza, vanrednog kongresa, konsolidacije partije i procesa reevidencije članstva, izbori po sistemu 1 član 1 glas i redovni Kongres zaokružit će kompletan jedan proces, te stvoriti uslove i pretpostavke za oporavak, povratak punog povjerenja građana i aktivnu poziciju prije svega za naredne lokalne izbore. Na Kongresu će biti dovršen i proces inoviranja programa i statuta koji već traje izvjesno vrijeme. Jedna od ključnih tekovina vanrednog Kongresa je i odluka da SDP BiH bude predvodnik okupljanja ljevice u našoj zemlji. Taj proces smo već počeli ujedinjenjem sa USD-om. Na redovnom Kongresu očekujem donošenje konkretnog plana aktivnosti i nastavka djelovanja na tom polju. Vrijeme koje iza nas, ali i trenutno društveno-političko stanje pokazuje da ujedinjena i organizovana ljevica nema pravu alternativu u našoj zemlji. Alternativa su nam, ako se tako uopšte može i zvati, nacionalizam, destrukcija i podjela zemlje.

Možete li nam prokomentarisati najaktuelniju krizu vlasti u FBiH? Gdje vidite glavne uzroke blokada i zastoja?

Nažalost, kriza trenutne vlasti je počela odmah nakon izbora, odnosno najave dogovora nove koalicije SDA-HDZ-DF. Vlast je realno mogla biti formirana prije Nove godine. Međutim, umjesto toga mjesecima smo gledali međustranačko nadmudrivanje koje je na kraju opet završilo isporučivanjem svih mogućih faktura i želja HDZ-u i Draganu Čoviću, što im objektivno ni po jednom parametru nije pripadalo.

Sama činjenica da je ova vlast formirana bukvalno bez bilo koje vrste zajedničkog programa u samom startu nije djelovala obećavajuće. Kasnije je to samo potvrđeno svakodnevnim sukobima, te blokadama i ucjenama od strane HDZ-a. Glavni uzrok blokada i zastoja je konceptualna razlika i sukob s jedne strane SDA i HDZ-a, koji imaju uhodanu praksu djelovanja, i DF-a sa druge strane koji ne pristaje na to i pokušava im se suprostaviti. S obzirom da SDA sigurno neće dovesti u pitanje svoj odnos sa HDZ-om, evidentno je da ova vlast ne može polučiti bilo koji rezultat i da je pitanje dana ili mjeseca kada će se u potpunosti raspasti.

U kojoj mjeri se kriza u Vladi reflektuje na rad Federalnog parlamenta? 

Kriza izvršne vlasti se direktno reflektuje na rad zakonodavne. Tome u prilog ide i podatak da je od konstituisanja Predstavničkog doma 2. decembra 2014. održana samo jedna redovna sjednica i nekoliko vanrednih sa po jednom ili dvije tačke dnevnog reda. Vlada FBiH za 60 dana rada nije uputila niti jedan jedini zakon u proceduru. U junu će biti tačno godinu dana od kada je usvojen posljednji zakon u Parlamentu FBiH. To su katastrofalni podaci.

Da zlo bude veće desetine zakona koji su bili pušteni u proceduru od strane prethodne vlade su 10. aprila zaključkom nove vlade povučeni i dat rok od 15 dana da se novi ministri izjasne o njima. Taj rok je istekao 25. aprila, a od tada je prošlo još punih mjesec dana da praktično ništa nije urađeno.

Naredne godine očekuju nas lokalni izbori. Jesu li počele pripreme? Kakva će nova rješenja biti ponuđena? Šta možemo očekivati od SDP-a BiH?

Pripreme za lokalne izbore praktično kreću odmah nakon opštih. Kompletan ovaj proces kroz koji prolazi SDP, od opštih izbora i vanrednog Kongresa, bit će krunisan redovnim Kongresom i izborom Predsjednika po sistemu 1 član 1 glas. Očekujem i vjerujem da će SDP iz svega izaći jači i spremniji da se suoči sa svim problemima koji su, nažalost, iz dana u dan sve veći, te ponudi jasnu alternativu u saradnji sa drugim ljevičarskim političkim partijama.

Predsjednik SDP BiH Nermin Nikšić nedavno je istakao kako se više nikada ne bi trebalo desiti da ljevica na izbore izađe rasparčana. Kakav je Vaš stav po tom pitanju?

Stav svakog dobronamjernog čovjeka koji želi dobro sebi i svojim najbližim, kao i našoj državi Bosni i Hercegovini je da ljevica mora zajednički nastupiti i djelovati. Zapravo to je jedini način da se nacionalizam i destrukcija pobijede. To čak više nije ni pitanje izbora već stvar prijeke potrebe. Ko to u ovom trenutku ne vidi, a smatra za sebe da je ljevičar, ima zapravo veliki problem.

U tom slučaju, postavlja se pitanje mogu li SDP BiH i DF na predstojećim lokalnim izborima 2016. godine imati zajedničke kandidate za načelnike i zajedničke liste?

Iskreno ne vidim niti jedan razlog zbog čega to ne bi mogli i zašto se broj stranaka koje bi učestvovale u tome ne bi povećao. Personalne razmirice i sujete među pojedincima u DF-u i SDP-u su uspješno prevaziđene i ukoliko one još postoje na nekim nižim nivoima vrijeme je da se prevaziđu. To je interes obje stranke, ali isto tako i što je još važnije, i građana i ljudi u našoj zemlji, a ne samo i isključivo jednih, drugih ili trećih.

Minimum ispod kojeg na naredne izbore ne smijemo ići su zajednički kandidati za načelničke pozicije. Ukoliko se stvore uslovi i za zajedničke liste uspjeh će biti još veći.