U potrazi za alternativnim izvorom snabdijevanja prirodnim gasom, Bosna i Hercegovina se prije nekoliko godina uključila u projekt izgradnje Jadransko-jonskog gasovoda (IAP), kojim bi se zemlje regije, u okviru Transjadranskog gasovoda (TAP), trebale povezati sa južnim koridorom snabdijevanja Evrope gasom iz Azarbejdžana, odnosno Kaspijskog mora. Koliko je taj projekt blizu ili daleko od realizacije, posebno u kontekstu pokušaja da se BiH praktično ukloni s IAP trase, u razgovoru za Business magazine objašnjava Mirza Sendijarević, v. d. direktor BH-Gasa.
BM: U kojoj mjeri je realno ugroženo uključivanje BiH u IAP zbog nedavnog neodlaska bh. predstavnika na potpisivanje finalnog dokumenta o realizaciji tog projekta – da li je taj problem u međuvremenu prevaziđen?
SENDIJAREVIĆ: Nedavno potpisivanje Memoranduma o razumijevanju o saradnji na projektu Konzorcija Shah Deniz o pokretanju izgradnje Transjadranskog gasovoda kojim će se jugoistočna Evropa opskrbljivati gasom iz područja Kaspijskog jezera, nije uticalo na poziciju BiH kada je u pitanju učesće u projektu IAP. Kada je u pitanju ovaj projekt, naš stav je jasan i potvrđen je u više navrata. BiH je i dalje uključena u ove projekte i potpisnica je svih ranijih sporazuma i memoranduma o razumijevanju. Prema informacijama kojima raspolažemo u BH-Gasu, Ministarstvo vanjskih poslova BiH zatražilo je da se navedeni dokument dostavi na potpisivanje i on će uskoro biti potpisan, tako da BiH i dalje prati projekt u punom kapacitetu.
BM: Koliko i na koji način je BiH, odnosno BH-Gas konkretno, bila uključena u izradu studije opravdanosti IAP projekta?
SENDIJAREVIĆ: Projekt je inicirala Republika Hrvatska, intenzivno radeći sa Albanijom i Crnom Gorom, što je rezultiralo potpisivanjem ministarske deklaracije 2007. godine, kojoj se BiH naknadno priključila 2008. godine. Sa pričom o TAP-u upoznat sam puno prije mog dolaska u BH-Gas, budući da je Ministarstvo vanjskih poslova, u kojem sam bio prethodno angažiran, bilo direktno uključeno u pregovore o tom gasovodu, a slobodno mogu reći da je resorni ministar Zlatko Lagumdžija, koji je u ime BiH potpisnik Memoranduma o razumijevanju za podršku i saradnju u realizaciji projekta TAP i IAP, potpisanog u Tirani, i Zajedničke ministarske izjave o jedinstvenoj podršci pravcu plinovoda TAP, potpisanog u Dubrovniku, bio ujedno glavni lobist za BiH kada su u pitanju gasovodi TAP i IAP. Predstavnici Federalnog ministarstva energetike i rudarstva i BH-Gasa također su bili aktivno uključeni od početka izrade studije. Međutim, na sastanku u Zagrebu, održanom početkom decembra, na kojem je prezentirana predstudija trase IAP-a, informirani smo da niti jedan centimetar gasovoda ne prolazi kroz BiH, te da nije prihvaćena takozvana Varijanta A-BiH, trasa koja ide kroz Bosnu i Hercegovinu. Odmah smo uložili prigovor i izrazili nezadovoljstvo prezentiranom trasom. Dobili smo dodatno vrijeme za dostavljanje primjedbi o projektu, što jeBH-Gas i učinio, te nam ostaje nada da ćemo kroz lobiranje svih bh. institucija ukuljučenih u ovo pitanje, u narednim mjesecima uspjeti promijeniti ovu odluku koja ne ide naruku BiH.
BM: Kako tumačite tu odluku o odbijanju prijedloga rute gasovoda koju je predložio BH Gas – koliko je ona utemeljene?
SENDIJAREVIĆ: Kao što sam naveo u prethodnom odgovoru, zahvaljujući predstavniku BH-Gasa u analizu studije projekta IAP ubačena je Varijanta A-BiH, koja podrazumijeva značajniji prolazak gasovoda kroz teritoriju BiH. Tom trasom predviđeno je da gasovod IAP prolazi mostarskom i regijom zapadne Hercegovine. Na spomenutom sastanku u Zagrebu, jedini argument koji smo dobili kao objašnjenje zašto je izbrana jedna trasa u odnosu na drugu, jeste cijena izgradnje gasovoda, odnosno konstatacija da bi primjenom varijante kroz BiH gasovod bio duži, te samim tim i skuplji. Stanovišta smo da ruta preko brdovitog i krševitog terena Pelješca i dio iste te rute ispod mora ne mogu biti isplativiji za gradnju od rute A-BiH, koja prolazi pored Hutovog blata, prema Mostaru i dalje prema Posušju, do Zagvozda u Hrvatskoj.
BM: Možete li nam približiti ekonomske razlike između varijanti po kojima bi ruta išla kroz BiH, odnosno hrvatskim podmorjem?
SENDIJAREVIĆ: Uzimajući u obzir ekonomski aspekt, smatram da je trasa kroz BiH mnogo efikasnija, jer bi potrošnja gasa bila veća u odnosu na trasu preko poluotoka Pelješca. Ovo područje, koje čine tri hercegovačka kantona, naseljava oko 400.000 stanovnika. Također, tu se nalaze mnogi industrijski i privredni subjekti, poput Aluminija u Mostaru, a za ove kantone već postoje i studije gasifikacije. Osim toga, postoje planovi izgradnje CHP (Combined Heat and Power – Cogeneration) postrojenja u aluminijskom kombinatu u Mostaru, kao i u Zenici, instaliranih snaga od po 400 MW.. Predviđena potrošnja gasa za svako pojedinačno postrojenje iznosi 450 miliona kubnih metara godišnje. Ne treba zanemariti i činjenicu da već postoji predviđena trasa Koridora Vc koja bi se mogla iskoristiti prilikom definiranja trase gasovoda.
BH-Gas je zainteresiran da dio trase IAP prolazi kroz BiH. BiH želi investirati u dio gasovoda kroz svoj teritorij, jer bi se od zarade na tranzitu gasa mogao izvršiti povrat investicije u gasovod. Na ovo još dodajmo da bi na ovaj način BiH obezbijedila novi pravac snabdijevanja gasom koji joj potreban, što bi znatno uticalo na smanjenje cijene gasa u BiH. Sigurno da bi izgradnja gasovoda IAP aktivirala kompletan region jugoistočne Evrope kroz nove investicije, a kada je u pitanju BiH, otvara se i mogućnost gasifikacije južnog dijela zemlje, uz dodatnu sigurnost u snabdijevanju gasom.
BM: Koliko u cijeloj toj priči ima političkih motiva, s obzirom na to da je glavnu riječ dao hrvatski Plinacro, “seleći“ rutu upravo u Hrvatsku?
SENDIJAREVIĆ: Na sastanku u Zagrebu, koji je trebao biti konačna prezentacija trase IAP, na reakciju BH-Gasa dobili smo dodatno vrijeme za dostavljanje primjedbi na prezentovanu trasu, što je BH-Gas i učinio. Smatramo da su naše primjedbe potpuno opravdane, da ruta kroz BiH ima potpunu ekonomsku opravdanost, te da bi naše primjedbe trebale biti uvažene. Preostaje da kroz aktivnosti BH-Gasa i svih bh. institucija ukuljučenih u ovo pitanje, u narednim mjesecima pokušamo promijeniti ovu odluku.
BM: Šta ukoliko bh. žalbe definitivno budu odbijene i ruta preko Hrvatske postane zvanična – hoćemo li odustati od učešća, redefinirati ga ili morati prihvatiti “manje od dva zla“?
SENDIJAREVIĆ: Naravno da ne treba odustati od IAP projekta ukoliko budu odbijene rute kroz BiH, nego u narednim fazama, u kojima se donose odluke o investiranju, pokušati redefinirati i razmotriti trase kroz BiH. S obzirom na to da je jedna od predviđenih varijanti investiranja da svaka zemlja gradi svoj dio IAP-a, radom na pronalasku povoljnijeg modela investiranja moguće je realizirati rutu kroz BiH.
Kompatibilnost s Južnim tokom
BM: Da li sa stanovišta BH-Gasa uopće postoji dilema Južni tok ili TAP/IAP, odnosno da li ta dva projekta mogu teći paralelno ili jedan drugog isključuju kada je riječ o alternativnim izvorima gasa za BiH?
SENDIJAREVIĆ: Za Bosnu i Hercegovinu od izuzetnog značaja su oba projekta – i TAP/IAP i Južni tok. Radi se o srodnim, rekao bih kompatibilnim regionalnim projektima, i od velikog značaja za BiH je da pruži podršku za oba projekta. Dakle, ne postoji dilema jedan ili drugi tok, jer nam u kombinaciji omogućavaju sigurniju i ekonomski isplativiju opskrbu Bosne i Hercegovine gasom.
Nadam se da će oba gasovoda proći kroz Bosnu i Hercegovinu, jer ovi kompatibilni projekti trebali bi voditi ka jačanju ekonomske situacije u BiH, kao i naših industrijskih potencijala, te nam osigurati prije svega energetsku stabilnost i omogućiti povoljnije uslove korištenja gasa. Kada su planovi BH-Gasa u pitanju, mi u ovim projektima vidimo našu veliku šansu, jer bi se ovi gasovodi upravo u BiH mogli spojiti i na taj način činiti takozvani Gasni prsten Energetske zajednice.
Portal sdp.ba je prilagođen svim uređajima.