Prema pokazateljima, u Federaciji Bosne i Hercegovine osjeti se blagi oporavak ekonomije. Ne radi se ni o kakvom blagostanju, ali ni o katastrofalnom stanju, kao što proizilazi iz prikaza nekih medija.
To je danas u Sarajevu izjavio federalni premijer Nermin Nikšić, obraćajući se tokom sesije o temi "Prava radnika tada, a gdje smo sada", koju je organizirao Forum sindikalnih aktivista i aktivistica, tijelo unutar Socijaldemokratske partije BiH.
– Što se tiče smanjenja javne potrošnje, aktuelna vlada je prva probila led u mnogim stvarima – rekao je premijer.
– Odlučeno je o smanjenju plaća u javnom sektoru uključujući tu izabrane zvaničnike, na šta se godišnje štedi 9,2 miliona KM. Ovo je prva vlada koja je odlučila o smanjenju naknada za odvojeni život, smanjivanju dnevnica za službeni put, gdje su uštede milion KM, a 22,7 miliona KM na osnovu smanjenja materijalnih troškova federalnih organa uprave, kao što su troškovi za telefone, komunalije, materijal, gorivo… Po tim osnovama je Vlada u tri godine postigla uštete u javnoj potrošnji oko 100 miliona KM – naveo je Nikšić i dodao da takvu politiku treba nastaviti, u čemu on očekuje i podršku sindikata.
Premijer kaže da je protiv stvaranja slike „svi su isti“ – i oni koji su ranije, zakonima stvarali privilegije funkcionerima i oni koji te prvilegije nastoje smanjiti.
Zahvaljujući navedenim uštedama, vraćen je značajan dio naslijeđenog duga, potpuno je izmireno 55 miliona duga neratnim invalidima, 47,1 milion prema demobilisanim borcima, kao i 36 miliona za Zavod zdravstvenog osiguranja. U 2013. godini izmireno je svih 15 miliona KM, planiranih za dug po osnovu tužbi zaposlenika zbog razlike isplaćenih plaća, toplog obroka i regresa u 2009. i 2010. godini. U 2014. je nastavljeno izmirenje duga za Fond PIO (po 18 miliona godišnje), podaci su koje je naveo premijer Nikšić.
Govoreći o drugoj grupi Vladinih zacrtanih ciljeva, u kojoj su donošenje propisa iz domena radnog zakonodavstva te o sprečavaju kriminala i korupcije u društvu, premijer ističe da je Vlada uradila njen dio posla, ali da problemi nastaju u političkim odnosima u Parlamentu.
Zakon o prekršajima, koji predviđa značajno oštrije kazne poslodavcima kad se nezakonito ponašaju, već je peti put u proceduri, kazao je premijer te izrazio nadu da će taj akt biti odobren sutra u Predstavničkom domu Federalnog parlamenta, koji treba da odluči još o nizu zakona iz seta antikoruptivne legislative, predloženog iz Federalne vlade.
Premijer očekuje podršku Predstavničkog doma i za zakone o oduzimanju nelegalno stečene imovine te o sprečavanju korupcije i organiziranog kriminala.
Vlada je također utvrdila zakone o štrajku te o sigurnosti na radu te predstoji usaglašavanje na nivou Ekonomsko-socijalnog vijeća, dodao je.
Što se tiče uvezivanja staža radnicima, taj problem u Vladi pokušavaju sistemski riješiti od početka mandata,
ali još nema svih potrebnih odgovarajućih podataka.
Za realizaciju takvog zakona potrebno je godišnje oko 600 miliona KM, procjenjuje se.
Što se tiče problema nezaposlenosti, premijer je napravio poređenje sa zemljama regiona, rekavši da je od 2008. godine do danas, u Hrvatskoj broj zaposlenih manji za 315.000 a u Srbiji za 110.000, dok je u Federaciji BiH u odnosu na mart 2011. zaposlenost uglavnom na nivou koji je zatekla aktuelna Vlada.
– Iako broj nezaposlenih raste, neistinite su priče o smanjenju broja zaposlenih – riječi su premijera Nikšića.
I stanje javnog duga je uporedio sa stanjem u zemljama regiona. U Crnoj Gori je taj dug rastao za 22,1 posto te iznosi 51,2 posto od GDP-a, u Hrvatskoj 56,2 posto, u Srbiji 58 posto, Makedoniji 33,8 posto, dok je u Bosni i Hercegovini trenutno 35,5 posto.
– Posmatrajući period 2010-2012. godina, javni dug u BiH raste jedan posto godišnje, pri čemu neuporedivo više u Republici Srpskoj. Javni dug u institucijama Federacije za 207 miliona je smanjen do ove godine a očekuje se dodatno umanjenje (do kraja godine) za 231 milion ako ispunjavanje budžetskih obaveza bude prema planu – naveo je premijer.
Ismet Bajramović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata u BiH, rekao je tokom današnje sesije da on nije član ni SDP-a ni bilo koje druge stranke, odbacujući tako navode da Sindikat pod njegovim vođstvom sarađuje s tom strankom.
Na novinarska pitanja u vezi s tim je odgovorio da bi možda bilo pravilnije pitati zašto stranke drugačije provencijencije ne pozivaju Sindikat na njihove skupove, naročito na one koji bi se odnosili na razgovor o radničkim problemima.
Negirao je da se kontakt sa SDP-om zasniva eventualno na potencijalnom SDP-ovom pokušaju gušenja generalnog štrajka koji je sindikat pod Bajramovićevim vođstvom najavio za 31. maj.
Bajramović ne smatra da SDP ima takve namjere, rekao je, te dodao da će najavljenog štrajka biti.
Sindikat ne odustaje od donošenja radnog zakonodavstva koje će radnicima osigurati bolji status te podržava i nastojanje za donošenje zakona koji su na tragu sprečavanja korupcije, izjavio je također.
Na novinarsko pitanje, istovjetno temi današnje sesije: "Prava radnika tada, a gdje smo sada", Bajramović je odgovorio: "Uspjeli smo ipak na snazi održati Zakon o radu i kolektivni ugovor".
Stanje iz nekadašnjeg sistema, pak, besmisleno je i upoređivati sa sadašnjim jer je tada radnička klasa bila na vlasti, rekao je predsjednik Sindikata.