Nakon dvodnevnog boravka u Briselu mnogo sam veći optimista kada se radi o sastanku Vijeća za vanjsku politiku Evropske unije koji treba da uslijedi sredinom mjeseca aprila, istaknuo je ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija u izjavi za Agenciju Fena, datoj po povratku u Sarajevo.
Najavio je, istovremeno, da će ovog vikenda u Atini biti upriličen jedan neformalni sastanak ministara vanjskih poslova, gdje će domaćin biti predsjedavajući EU-a, grčki ministar vanjskih poslova Evangelos Venizelos.
Rezimirajući utiske sa susreta s brojnim evropskim zvaničnicima, Lagumdžija je podsjetio da im je prenio uvjeravanja odnosno stavove za koje se i ranije zalagao u kontaktima s kolegama – ministrima vanjskih poslova EU-a, a koji podrazumijevaju da političke procese kao što je presuda "Sejdić i Finci" i njena implementacija, odnosno daljnje ustavne refiorme u BiH treba odvojiti od onoga što su tehnički problemi u provedbi bh. obaveza prema EU.
Dodao je da se radi o reformama koji se tiču ekonomskih socijalnih pitanja i vladavine prava u BiH, a, prije svega, poglavlja 23. i 24. radi omogućavanja efikasnije borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije.
Lagumdžija je naglasio da je sastanak u Briselu bio dobra prilika za razmjenu mišljenja o nužnosti uspostave i osmišljavanja novog pristupa EU prema BiH te za dobijanje podrške na tom planu, uz ocjenu da je novi pristup potreban i BiH i EU
Potcrtao je da bi novi pristup EU, naročito u ovo predizborno vrijeme u BiH trebao otvoriti neku vrstu takmičenja u riješavanju problema, a ne u opisivanju, blokiranju i novim opstrukcijama.
– Smatram da sam u značajnoj mjeri uspio objasniti inicijativu i argumentirati potrebu za novim pristupom, prije svega, u segmentu koji se tiče ubrzanih reformi u domenu borbe protiv korupcije i rješavanja stvarnih problema građana, koji se tiču ekonomskih i socijalnih reformi – pojasnio je Lagumdžija, navodeći da pritom ne treba izgubiti iz vida "domaću zadaću" koja proistječe iz pregovora s EU-om.
Precizirao je da su tehnički pregovori s EU-om već četiri godine praktično blokirani, a time i uvođenje evropskih standarda u BiH, te da je sada prilika da se ti procesi otkoče i "napadnu" problemi u sklopu tri spomenuta segmenta (ekonomske i socijalne reforme i borba protiv korupcije) zbog kojih je nezadovoljan najveći broj ljudi širom BiH.
Stoga je BiH, smatra Lagumdžija, neophodan novi poticaj od EU-a kako bi njeni građani stekli uvjerenje u mogućnost jedne nove evropske perspektive, te se otvorio prostor za takmičenje domaćih političara na tom planu.
– Ono što mi je posebno važno je činjenica da sam prihvatio poziv grčkog ministra vanjskih poslova Evangelosa Vanizelosa na ministarsku konferenciju EU-zapadni Balkan, koja bi se u maju trebala održati u Solunu, a na kojoj bi se raspravljalo o EU i perspektivama zemalja zapadnog Balkana, s posebnim osvrtom na BiH – kazao je šef bh. diplomatije.
Izrazio je očekivanje da će sastanak ministara vanjskih poslova EU-a sredinom aprila rezultirati dobrim vijestima za BiH, te da će se početkom maja u Solunu otvoriti jedna ozbiljnija perspektiva za cijeli region, a posebno za BiH i da će se promovirati što je moguće više konkretna pomoć, a sve u funkciji pripreme jednog skupa koji se planira sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) sredinom maja kada će BiH biti u prilici prezentirati vlastite ekonomske potencijale.
– Vjerujem da će to biti novi poticaj da se o BiH čuje u ljepšem svijetlu i da bh. građanima otvorimo novu nadu, a ne samo da ih plašimo starim bitkama – zaključio je ministar Lagumdžija u izjavi za Fenu.
Tokom dvodnevnog boravka u Briselu, Lagumdžija je imao odvojene bilateralne sastanke s ministrima vanjskih poslova Grčke Evangelosom Venizelosom, Italije Federicom Mogherinijem i SR Njemačke Frankom Walterom Steinmeierom.
Također, ministar Lagumdžija se sastao s ministrima vanjskih poslova Finske Errkijem Tuomiojom, Belgije Dydierom Reindersom, Nizozemske Fransom Timmermansom, Bugarske Kristianom Vigeninom, Turske Ahmetom Davutogluom i Kanade Johnom Bairdom.
Među ostalim, Lagumdžija se u Briselu sastao i sa generalnim sekretarom Ujedinjenih naroda Ban Ki Moonom i generalnim sekretarom Vijeća Evrope Thorbjørnom Jaglandom.