BiH treba biti jedna izborna jedinica u kojoj će svi građani birati sve članove Predsjedništva

Bosna i Hercegovina sa sadašnjim ustavnim rješenjima je primjer nefunkcionalne, nedemokratske i nestabilne države. Loš Ustav proizvodi i loše zakone. Jedan od tih loših zakona je i Izborni zakon BiH.

Pored niza nedostataka, kao što je nemogućnost vanrednih izbora, on u osnovi ugrožava temeljna ljudska prava i učvršćuje teritorijalne, etničke i političke podjele. Sadašnji način izbora članova Predsjedništva BiH to potvrđuje.

Njime se vrši diskriminacija svih građana. Bošnjaci i Hrvati u Republici Srpskoj, a Srbi u Federaciji BiH ne mogu birati niti mogu biti birani za članove Predsjedništva BiH. Građani koji se drugačije izjašnjavaju nemaju pravo kandidature ni u Republici Srpskoj ni u Federaciji. Implementacija odluke Suda za ljudska prava u Strazburu u slučaju “Sejdić – Finci” već devet godina se ignorira.

Sadašnji način izbora članova Predsjedništva BiH, po kojem se iz Republike Srpske bira Srbin, a iz Federacije BiH Bošnjak i Hrvat, učvršćuje teritorijalne i etničke podjele i konstantno proizvodi političke tenzije i nesporazume između članova Predsjedništva BiH. Član Predsjedništva koji dolazi iz Republike Srpske zastupa isključivo srpske i entitetske interese. Njega nije briga za interese Bošnjaka i Hrvata, niti interese drugog entiteta. To na isti način rade bošnjački i hrvatski član Predsjedništva BiH.

Tu praksu treba radikalno promijeniti. Kad je izbor članova Predsjedništva u pitanju, BiH treba biti jedna izborna jedinica u kojoj će svi građani birati sve članove Predsjedništva. Alternativa može biti i dvije izborne jedinice – Republika Srpska i Federacija BiH – sa istim kandidatima.

Građanima treba omogućiti da biraju za sebe najboljeg kandidata iz reda Bošnjaka, Srba, Hrvata i reda “Ostalih”. Na ovaj način bi izabrano Predsjedništvo postala državna institucija koja bi vodila politiku integracije društva i države. Članovi Predsjedništva bi morali voditi računa o interesu svakog čovjeka jer je njegov glas važan u izbornom procesu. Također, članovi Predsjedništva bi morali zajednički raditi u interesu svakog pedlja teritorije BiH.

Svjestan sam da će građanski princip izbora Predsjedništva BiH naići na otpor kod nekih partija. Prije svega u HDZ-u BiH. Opet će reći da će drugi izabrati hrvatskog člana Predsjedništva, a ne isključivo Hrvati. Da, na izbor hrvatskog člana utjecat će i drugi, ali i hrvatski glasovi će utjecati na izbor drugih članova Predsjedništva BiH. Iz Brisela nam odavno poručuju da je građanski princip njihov standard, a ne etnički.

Mislim da je konačno došlo vrijeme da, prihvatajući građanske principe, ostavimo iza sebe etničke i entitetske tenzije i nesporazume.
Mnogi će možda reći da ovo u našim današnjim uvjetima nije realno, ali smisao bavljenja politikom je i u tome da se realnosti mijenjaju.