BiH s kraja 20. i Sirija sa početka 21. vijeka se može desiti svakome

Na  IV Globalnom Baku Forumu „Na putu ka multipolarnom Svijetu“ dr Zlatko Lagumdžija je predsjedavao panelom pod nazivom „Radikalizacija i migracije kao globalni sigurnosni izazov: kao do zajedničkog djelovanja ? “ , na kojem su učestvovali i bivši predsjednici , premijeri i ministri vanjskih poslova  MadjarskePeter Medjgeši, Rumunije Petre Roman, Malezije Abdulah Badavi, Moldavije Petru Lučinši i Izraela Cipi Livni.

Panel  je bio posvećen odgovorima na pitanja koja su danas u fokusu svjetske i evropske javnosti: koji su stvarni uzroci radikalizacije i kako ih rješavati, kako se pripremiti za povećani broj migranata i kako spriječiti radikalizaciju, kakvo je liderstvo potrebeno u današnjem svijeti i  kako djelovati preventivno u zajedničkim aktivnostima ključnih aktera.

Nakon njegovog uvodnog obraćanja,  te iscrpne analize  i debate pozvanih učesnika,  dr Lagumdžija je zaključujući ovu temu  , izmedju ostalog, izložio nekoliko pravaca u zajedničkim aktivnostima ukupne mdejunarodne zajednice.

„Nema potrebe da se više ubjedjujemo u neophodnost hitnog i sveobuhvatnog djelovanja, niti da iznova se pitamo  zašto  je takva akcija u interesu svih.  Moralni razlozi su više nego očigledni,  ali u današnjem nepravednom svijetu oni nisu dovoljan razlog za odlučno djelovanje.

Sigurnosni aspekti, stabilnost neophodna za ekonomski razvoj i svijest da svi imamo interes za rješavanjem izbjegličkih kriza i nasilnog ekstremizma,   mogu nas dovesti  spoznaje da se s tim moramo svi odlučno suočiti. Naime  takve nesreće se  doslovno svakome na ovom svijetu mogu danas  desiti. Samo štiteći druge možemo spriječiti ili zaštititi sebe same od tragedija koje putem medija svakodnevno gledamo.

Evropska Unija  mora pokazati da nije napustila vrijednosti na kojima je počivala od svog osnivanja. Današnje podjele u EU više nisu ideološke prirode, jer unutar Socijaldemokratske kao i Narodnjačke grupacije vidimo dijametralno različite politike.

Primjera radi, sa jedne strane, vidimo Njemačku Kancelarku koja liderski jasno kaže da niko nema pravo po cijelom svijetu braniti prava kršćana kao dio ukupnih ljudskih prava, a istovremeno se pitati šta hoće muslimani i čemu njihove  džamije po Evropi . Sa druge strane, nastupaju Madjarski i Slovenački premijeri sa prijedlogom da se  iznad Grčke napravi „druga linija odbrane“ kako bi se spriječila „islamizacija Evrope“.

Takvi , ne evropski principi i njihovi lideri, javno zagovaraju  restauraciju,  ponovni prestiž,  „nacionalnih identiteta i kršćanskih identiteta koje treba suprotstaviti liberalnim  identitetima“.

Migrantska kriza je direktna posljedica promotora podijeljenih društava i nasilnog ekstremizma. Povratak izvornim vrijednostima i proširenje Evropske Unije, te stalna borba za izgradnju društva zajedničkih vrijednosti,  nije samo put ka rješavanju nagomilanih problema, već i način njenog opstanka i prosperiteta.

Onaj ko ne razumije da se izbjeglički egzodus, kakav smo doživjeli u Bosni i Hercegovini, može svakome dogoditi,  bez obzira gdje sada živi, neka ode, na primjer, do izbjegličkog kampa Zatari, dvadesetak kilometara od Sirijske granice, gdje već četvrtu godinu, na livadi „živi“ 80.000 izbjeglica u 27.000 kontejnera  – tamo se na licu mjesta može uvjeriti kako mogu, bez svoje krivice, preko noći, završiti ljudi koji su do nedavno dostojanstveno živjeli u miru od svog rada.

Nezaposlenost i siromaštvo su svakako  plodno tlo za nasilni ekstremizam koji vodi ka izbjegličkim egzodusima   , ali nepravda , politička i institucionalna nestabilnost, koji  dovode do napada na ljudsko dostojanstvo, predstavljaju glavne uroke savremenih sukoba i  neslobode.

Danas živimo u nesigurnijem, nestabilnijem  i opasnijem Svijetu nego prije godinu dana. Kako da to promijenimo ? Izgradnjom društva zajedničkih vrijednosti“, zaključio je dr Lagumdžija panel posvećen radikalizaciji i migracijama kao globalnom svjetskom izazovu.