Izuzev toga što su ograničene marže na promet naftnim derivatima, BiH jedina, u odnosu na zemlje u okruženju, institucionalno još nije uticala na smanjivanje cijena goriva.
Za razliku od naših donosilaca odluka, koji su, manje-više, prespavali period u kojem su cijene goriva divljale, u susjednoj Hrvatskoj reagovali su već ko zna koji put.

Vlada Hrvatske, naime, prije nekoliko dana donijela je novu odluku o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata, što je primoralo tamošnje pumpaše da ponovo srežu svoje apetite.

Stoga, kako javljaju agencije, litar benzina u Hrvatskoj od juče košta maksimalno 11,19 kuna (2,92 KM), dizela 12,12 kuna (3,16 KM), a plavog dizela 8,49 kuna (2,21 KM).
Slično je nedavno učinila i Vlada Srbije, usvojivši izmijenjenu Uredbe o ograničenju visine cijena derivata nafte, čime je njeno trajanje produženo do 31. avgusta, a s ciljem sprečavanja većih poremećaja i očuvanja životnog standarda građana Srbije.

Početkom prošlog mjeseca, i Vlada Crne Gore je, na prijedlog Ministarstva finansija, produžila odluku o umanjenju iznosa akciza za promet bezolovnog benzina i gasnih ulja, čime je akciza za gorivo i dalje umanjena za građane i privredu, da bi se obuzdale cijene i plaćalo jeftinije gorivo.

Jedan od tek nekoliko političara koji su bili glasniji zagovornici suspenzije akciza na gorivo je Saša Magazinović, poslanik u Predstavničkom domu parlamenta BiH, koji ističe da je od samog početka pozivao na buđenje onog ljudskog u političarima – da shvate da je ovo u korist svakog građanina, jer bi niže cijene goriva uticale na pojeftinjenje brojne robe i usluga.
“Posljednje glasanje u Domu naroda, 140 dana nakon što smo mi u Predstavničkom domu u hitnoj proceduri usvojili ukidanje akciza, daje mi nadu da se ono ljudsko probudilo u političarima koji su do tada odbijali da ukinu akcize. Sa tom vjerom dočekujem narednu sjednicu Doma naroda gdje ta odluka treba da bude potvrđena”, rekao je Magazinović za “Nezavisne novine”.