Bez obzira na dobre rezultate i dalje nas čeka veliki posao

Povod za interview sa Senaidom Begićem, direktorom Zavoda zdravstvenog osiguranja ZE-DO kantona jesu odlični finansijski rezultati u minule dvije godine, potom urađeni veliki posao u saniranju višemilionskog deficita koji je Zavod imao u periodu prije nego što je Begić došao na čelo Zavoda, a s tim u vezi i u realizaciji preporuka Ureda za reviziju institucija FBiH, koji je dao negativnu ocjenu radu ove ustanove u 2011. godini. Svakako, da je u postizanju pomenutih rezultata stručnost i odgovornost Senaida Begića, kao i novog menadžmenta, bila presudna.

NR: Na jednoj od prošlih sjednica Skupštine ZDK usvojen je izvještaj o finansijskom poslovanju kantonalnog Zavoda zdravstvenog osiguranja za 2013. godinu. Koliki je ostvareni suficit?

BEGIĆ: Suficit za prošlu godinu iznosi 3,3 miliona KM, što je jedan izuzetan rezultat u ovako, za poslovanje svih subjekata, teškim vremenima. Zavod je i u 2012. postigao dobar finansijski rezultat,  ostvarivši suficit od 4,3 miliona KM. To je i te kako utjecalo da smanjimo deficit od 23 miliona KM iz prethodnih godina za oko osam miliona. U minulih dvije godine konstantno smo i ulagali u razne sfere zdravstvene zaštite. Na pozitivno prošlogodišnje poslovanje utjecalo je i to što smo smanjili veliki dio rashoda, posebno kada je u pitanju liječenje van ZE-DO kantona. Kada je o tome riječ, uveli smo strogu kontrolu računa iz velikih bh. kliničkih centara koji nam se fakturišu, pa smo, da tako kažem, uradili njihovu superviziju. Također smo u cilju kontrole bolovanja pojačali i nadzor nad radom komisija. Ostvarili smo i uštede snizivši cijene pojedinih lijekova. No, u 2014. godinu ušli smo sa naslijeđenim dugom od 15 miliona KM, pa se i dan-danas nosimo s tim akumuliranim deficitom, bez obzira na naše ostvarene pozitivne rezultate. Dakle, akcenat u našem poslovanju i u ovoj godini je smanjenje akumuliranog deficita te izmirenje svih svojih obaveza prema kompletnom zdravstvenom sektoru, kako u kantonu, tako i van njega. Dakle, i dalje nas čeka veliki posao. Naravno, najbolje bi bilo da ostvareni višak sredstava, tokom godine plasiramo u zdravstvene ustanove, neke od njih su u zaista teškom stanju. No, prema zakonu o budžetima, mi taj višak moramo utrošiti za saniranje deficita iz prethodnih godina.

 Rudnici trebaju ispoštovati dogovoreno i potpisano

NR: Zavod je poboljšao i prihodovnu stranu, pogotovo kada je riječ o izmirenju dugova firmi koje su u većinskom državnom vlasništvu, prije svega rudnika  u ZDK? Poštuju li rudnici  obaveze o izmirenju dugova prema Zavodu, a prema potpisanom protokolu?

BEGIĆ: Poznato je da su naši najveći dužnici  rudnici mrkog uglja –  Zenica, sa 24 miliona, te Breza i Kakanj, sa po 14 miliona, potom zenička Željezara sa devet, Šumsko privredno društvo i Željeznice FBiH sa po tri miliona… Ukupan kumulativni dug naših dužnika u 2013. je bio veći od 70 miliona KM. Kako bismo pokušali naplatiti ta dugovanja potpisali smo protokole s rudnicima Breza i Kakanj te sa ŠPD ZDK, prema kojima su se ovi privredni subjekti obavezali da će od jula 2013. početi plaćati redovne mjesečne obaveze. Utvrdili smo i iznose duga rudnika u minule tri godine, odnosno od 1. januara  2010. do 1. januara 2013.  te im izašli u susret da ga plaćaju u, za njih, podnošljivim ratama. U međuvremenu se osjetio porast naplate mjesečnih obaveza sa petnaestak na 30 do 40 procenata. Moram posebno pohvaliti ŠPD, koji od dana potpisivanja protokola u potpunosti izmiruje svoje mjesečne obaveze. Istina nisu u mogućnosti da izmiruju dugovanja iz prethodnih godina, što je uveliko utjecalo na pozitivan financijski rezultat Zavoda. RMU Kakanj je nešto bolje plaćao svoje obaveze u 2013, u odnosu na nivo plaćanja ranijih godina, a i RMU Breza je napravio simboličan pomak, pa i RMU Zenica. Za pohvalu je privatni sektor koji  svoje obaveze prema nama izmiruje u 90-postotnom iznosu. Što se tiče velikih dužnika, to je međutim, nedostatno u odnosu na dogovoreno i potpisano. Stoga ćemo uskoro organizirati zajednički sastanak sa predstavnicima rudnika, a u razgovorima o ovoj temi, pored nas iz Zavoda učestvovat će i resorna kantonalna ministrica, direktori KB Zenica i Doma zdravlja Zenica, kao i predstavnici sindikata jer je vrijeme da uz plaće ovi subjekti plaćaju i doprinose, što bi uvelike olakšalo situaciju u našim javno-zdravstvenim ustanovama, prvenstveno u KB Zenica. Istina, u posljednje dvije-tri godine opredjeljujuća sredstva za javno-zdravstvene ustanove su u porastu, bez obzira što imamo ovakvu situaciju, ali mi želimo da ona budu i veća…

 Uposlili smo stotinu pripravnika

NR: Pored odličnih finansijskih rezultata, koja su još postignuća Zavoda u minulom periodu?

BEGIĆ: Među najznačajnijim je svakako to da je poslije sedam godina neuspješnih pokušaja, u 2013. potpisan ugovor sa Kliničkim centrom Univerziteta u Sarajevu za liječenje osiguranika iz općine Olovo, u pogledu ostvarivanja sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite. Ovo je bila zajednička aktivnost Zavoda, ministrice zdravstva ZDK i federalnog ministra zdravstva. Esenicajalna lista lijekova je sada daleko šira te usklađena sa federalnom listom, nadalje veliki broj dijagnostičkih usluga se sada obavlja u domovima  zdravlja u ZDK i Općoj bolnici Tešanj. Odlukom o utvrđivanmju kriterija za ustupanje participacije, donesene 2013, mi smo svim zdravstvenim ustanovama vratili iznos participacije u stopostotnom procentu, riječ je o 700 hiljada KM. Dali smo i potporu unaprjeđenju abdominalne i vaskularne hirurgije u KB Zenica, i u 95 procenata pomogli u financiranju porodične medicine na prostoru ZDK. Također, Zavod je financijski podržao i rad Referentnog centra za mentalno zdravlje,  te dao i financijsku podršku za rad sporstke i studentske ambulante za sportske klubove i studente sa  područja ZDK.  Za ove rezultate i te kako je  zaslužan i UO Zavoda, s kojim menadžment ima izuzetnu saradnju.

NR: Koliko je Zavod kroz programe zapošljavanja u ove tri godine uposlio mladih, visokoobrazovanih  ljudi?

BEGIĆ: Zavod zdravstvenog osiguranja ZDK je putem kantonalnog i federalnog programa zapošljavanja mladih, visokoobrazovanih kadrova u 2012. zaposlio 25 pripravnika  – ekonomista i pravnika, te jednog dipl. ing. komunikacija. u prošloj 19, a u 2014. godini 56 mladih ljudi, u našim poslovnicama u svim općinama ZDK. To je ukupno stotinu mladih ljudi koji su bili na birou za zapošljavanje. Neki od njih su, nakon odrađenog pripravničkog staža našli nove poslodavce, a  neki su  ponovno na evidenciji biroa, dok  smo dvoje uposlili u Zavod, nakon odlaska naših djelatnika u mirovinu. Razgovarala: Lejla Sarajlić

Zavod  zdravstvenog osiguranja ZDK sa federalnim Zavodom PIO/MIO će realizirati projekt rekonstrukcije zgrade u kojoj se nalazi  (tzv. zgrada socijalnog – op. aut.) izgrađene još šezdesetih godina prošloga stoljeća, pa je zub vremena vidljiv kako u enterijeru, tako i u eksterijeru. Urađen je idejni projekt za  njenu rekonstrukciju, obezbijeđene su sve potrebne dozvole te raspisan javni tender za izvođača radova. Krajem ljeta trebalo bi da započnu radovi  prve faze, vrijedne oko milion i stotinu hiljada KM, koje smo obezbijedili zajednički. 

Iz godine  u godinu povećavamo iznos sredstava za zdravstvene ustanove, pa je tako i ove godine. No otežavajuća je okolnost što je od 1. januara 2014. izmijenjen Zakon koji definiše opredjeljujući iznos sredstava za kantonalne zavode zdravstvenog osiguranja te federalni  fond solidarnosti, pa su sredstva za zavode u ovoj godini umanjena za 1,2 odsto u korist federalnog fonda. To znači da naš Zavod ove godine ima oko dva miliona prihoda manje po osnovu uplate doprinosa za zdravstvenu zaštitu. No, i pored toga mi smo ugovor sa zdravstvenim ustanovama definisali tako da one to neće osjetiti, naprotiv. Razliku sredstava, naime, obezbjeđujemo između ostaloga i kroz naplatu zaostalih dugovanja.