Aneks 4 i Aneks 10 su nerazdvojni paket Dejtonskog mirovnog sporazuma

Gost Dnevnika je Denis Bećirović potpredsjednik Socijaldemokratske partije. Razgovarali smo o radu Parlamentarne skupštine BiH, ali i izjavama iz manjeg bh. entiteta o otcjepljivanju. Tema razgovora je bila i nezaobilazna situacija vezana za vakcinaciju u BiH.

– Odgođena je za danas zakazana zajednička sjednica oba doma državnog Parlamenta na kojoj su parlamentarci trebali postavljati pitanja državnim ministrima. I umjesto tri sjednice u ovom mandatu kako stoji u poslovniku nije održana niti jedna. Kako gledate na ovo?

– Moram reći da sam na tu činjenicu vrlo jasno upozoravao prethodnih mjeseci i godina. Ovo je nezabilježen slučaj da u treću godinu mandata evo u ovom slučaju Parlamentarne skupštine BiH, a da nismo imali ni jednu zajedničku sjednicu oba doma i da je čak i ova prva sjednica u trećoj godini mandata odložena. To pokazuje da je na sceni jedna destrukcija ili pokušaj destrukcije i degradiranja državnih organa vlasti, u ovom slučaju Parlamentarne skupštine BiH. Želim podsjetiti da sam u junu prošle godine javno na sjednici Doma naroda, predložio i to je i prihvaćeno od strane Doma naroda, da i Dom naroda uvede mogućnost da postoji online sjednice, jer ta odredba sada postoji u poslovniku Predstavničkog doma. Nažalost ni to rukovodstvo Doma naroda nije realiziralo.

U jeku je priča o imenovanju novog visokog predstavnika u BiH. Kako vi gledate na trenutnu ulogu međunarodne zajednice u našoj zemlji? Je li pritisak međunarodne zajednice ključan za dalji napredak ove zemlje?

– Javno sam upozorio gospodina Inzka i Sattlera i međunarodne predstavnike u BiH i ambasadore da je Dejtonski mirovni sporazum paket. Zato je jako važno naglasiti da se Aneks 4 ne može odvojiti od Aneksa 10, to je nerazdvojni paket. Oni koji žele da ukinu OHR i Aneks 10, time ruše cjelinu Dejtonskog mirovnog sporazuma zato je moja poruka jasna i precizna. Ako nema Aneksa 10 neka nam onda međunarodna zajednica vrati ona ovlaštenja i nadležnosti, koje su postojale u legalnom Ustavu Republike BiH i da taj problem onda na takav način riješimo. Neprihvatljivo je da se nama iz entiteta RS od pojedinih separatista i ekstremista na čelu sa Dodikom servira priča o tome kako ne može biti visokog predstavnika, OHR-a itd. Želim samo skrenuti pažnju bh. javnosti da je to jako ozbiljno pitanje. Nije slučajno da ekstremi u našoj zemlji traže odlazak međunarodne zajednice. Njihov krajnji cilj jeste razaranje BiH i oni će sasvim sigurno napadati i na OHR i na Ustavni sud BiH i na sve druge institucije države BiH, kako bi je oslabili. Te tendencije moramo prepoznati i odgovoriti ozbiljno i sistemski. BiH ima kapaciteta i snage. Većina građana ove države se nikada neće pomiriti sa činjenicom da ih neko dovodi u pitanje. Integrativne snage u BiH su puno jače. Snage u svijetu generalno koje podržavaju nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet BiH su puno jače od onih eventualno koji ne žele cjelovitu suverenu nezavisnu BiH.

Kako izaći iz ove retorike kakva dolazi iz entiteta Republika Srpska?

– Prije svega treba reći i postaviti bh. entitet na ono mjesto na kojem treba biti. Postoji samo jedna država, država BiH. Bh. entitet RS je administrativno teritorijalna jedinica unutar države BiH. BiH je neupitna i trajna kategorija, kada je riječ o entitetima i kantonima oni su trenutni produkt uređenja BiH, koji su danas ovako a sutra mogu biti i na drugačiji način uređeni. Bh. enititet RS i njegovi predstavnici moraju napokon prestati da se bave ovim stvarima za koje uopće nisu nadležni. Ne mogu oni uopće raspravljati o Općem okvirnom sporazumu za mir u BiH, jer nemaju elementarni prava za to. Opći okvirni sporazum za mir u BiH potpisale su tri države Republika Bosna i Hercegovina, Republika Hrvatska i u to vrijeme Savezna republika Jugoslavija, čiji je danas pravni nasljednik Srbija. Dakle bh. entitet nije uopće potpisnik, bh. entitet ne može uopće da se bavi pitanjima koja su isključiva nadležnost države BiH, a počeli su nažalost i time da se bave. Recimo pitanje NATO pakta, ne može entitetska skupština odlučivati o tome hoće li se BiH kretati prema integracijama u NATO savez ili neće. To je zakonska obaveza države BiH, to su usaglasili i usvojili svi državni organi BiH. To se može samo promijeniti u parlamentarnoj proceduri unutar Parlamenta BiH. Dok se ne promjeni na snazi stoje postojeće zakonske odredbe. Zato mi moramo tražiti efikasnije pravosuđe, ova država ima i svoj krivični zakon. Rušenje zakona države BiH i njihovo neprovođenje treba da podliježe i krivičnoj odgovornosti. Svi organi vlasti u BiH moraju početi raditi svoj dio posla.