Aner Žuljević, delegat SDP BiH u federalnom Domu naroda, mišljenja je kako amaterski pristup Vlade FBiH ozbiljnim stvarima pokazuje da nemamo političare, nego kockare ljudskim životima.
„Realizacija Novalićevog korona zakona potvrdila da je isti sa aspekta stanja u ekonomiji, kriterijalno neobjektivan i preskroman, te da je doslovno zaboravio 80 posto zaposlenih i privrednih subjekata
Nevjerovatno je da donesete zakon u kojem njegovu finansijsku vrijednost implementacije promašite za 400 miliona KM od ukupno planiranih 500 miliona.
Vrištali smo u parlamentu koliko je vazno u ovakvim krizama pažljivo planirati i raditi ozbiljne analitičke podloge jer “male” političke greške ostavljaju velike ekonomske posljedice.
Svjesni smo bili da se ne radi o jednostavnim odlukama, ali ih je Novalićeva vlada donosila prejednostavno, tako da danas nismo slučajno tu gdje jesmo. Od planiranih 500 miliona KM sa nivoa Federacije u smislu pomoći privredi/radnicima kroz Korona zakon završilo je samo 20 posto.
U svom prijedlogu zakona Vlada FBiH nije dala nikakav proračun efekata ove mjere za drugo tromjesečje 2020, pa smo mi u SDP pripremajući svoj Korona 2 zakon uradili procjenu efekata i našeg i vladinog zakona.
Slike tabela u prilogu posta dokazuju da smo mi, u SDP-u, od početka bili u pravu kako je Vlada imala novca da pomogne puno veći obim privrednih subjekata/radnika, nezaposlenih i penzionera, te da bi i dalje ostalo novca za ciljane selektivne mjere u smislu najugroženijih sektora.
Iz tabela je jasno vidljivo kako postoji prostor za dodatne intervencije iz Stabilizacijskog fonda, jer bi od 500 miliona sredstava po oba Korona zakona (Vladin + SDP-ov) bilo angažirano 259.337.987 KM, što znači da slobodna sredstva fonda iznose 240.662.013 KM.
Podaci PU F BiH pokazuju da je u aprilu 2020. bilo za subvencije prijavljeno 25.070 firmi sa 174.497 zaposlenih radnika i iznosom subvencija od 40.463.865 KM.
U maju mjesecu 2020. prijavljeno je 20.934 firmi ili 16,5 posto manje nego u aprilu, sa 148.708 zaposlenih ili 14,8 posto manje i iznosom subvencija od 34.113.126 KM ili 15,7 posto manje nego u aprilu 2020. godine.
U odnosu na ukupan broj firmi od oko 120.000 (privredna društva i obrti), udio firmi koje su u aprilu tražile subvencije je 20,9 posto, a u maju 17,4 posto.
Ukupan broj zaposlenih na koje se odnosi subvencioniranje u aprilu je bio 34,2 posto, a u aprilu 28,9 posto.
Jasno je da vlada nije radila ozbiljnu analizu ekonomskih posljedica pandemije, pa je svojim “odokativnim” kriterijama faktički diskvalifikovala veliki broj privrednika koji i danas grcaju u problemima.
To što nekome niste odlukom štaba zabranili rad, nego ste zatvorili ljude u kuće epidemiološkim mjerama je bila indirektna zabrana rada, koju je Vlada, da je ozbiljno radila u stručnim analizama, morala uvažiti jer je sve navedeno u kombinaciji definitivno izazvalo ekonomsku štetu
Danas mogu jasno zaključiti kako smo bili u pravu tvrdeći da su vladine mjere bile čisto gatanje/nagađanje po principu guske u magli, planirane (ne)oprezno u namjeri da se licemjerno zadrži finansijski kapacitet vlastitih političkih prava (plata, vozila, reprezentacije, grantova, dotacija), brutalno minorne/(pre)skromne za realni sektor i socijalno najugroženije, a pri tome hronično neefikasne u implementaciji.
Premijer Novalić je nakon usvajanja zakona na Predstavničkom domu rekao kako je Korona zakon dio pasivnih ekonomskih mjera i tako ih sam najbolje ocijenio. Pasivan kao pojam se jasno odnosi na one koji samo posmatraju pojave, a ne učestvuju, koji ne rade, a to je tačno ono što smo i dobili kad je u pitanju federalna vlast.
SDP-ov tim ljudi se od početka krize okupljen oko profesora Ante Domazeta stavio na raspolaganje. Kreirali smo ekonomsku platformu za borbu protiv posljedica pandemije, amandmane na vladin “Korona zakon” i kompletan SDP-ov Korona 2 zakon.
Mi sve vrijeme nastojimo pokazati kako nam je stalo da donesemo što kvalitetnije mjere, bez politikanstva.
Nažalost, vlast umjesto da prihvati pruženu ruku i da zajedno kreiramo mjere koje bi bile u korist građana vlada je uporno gurala svoj pristup, po principu kako su najpametniji, sve znaju, ne treba im niko“, navodi Žuljević.