Bećirović: Sprovesti istragu protiv lica koja su pokrenula antidejtonski i antiustavni postupak pravne secesije bh. entiteta Republika Srpska

Na današnjoj sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine delegat Denis Bećirović za dnevni red današnje sjednice uputio je sljedeću dopunu dnevnog reda:

 

U skladu s članom 61. Poslovnika Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH („Službeni glasnik BiH“, br. 58/14, 88/15, 96/15, 53/16), predlažem da se u dnevni red 20. sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, zbog krajnje zabrinjavajućih sigurnosnih, pravnih i političkih okolnosti u državi Bosni i Hercegovini, uvrsti sljedeća tačka:

 

„Razmatranje Informacije Tužilaštva BiH o provođenju istrage protiv lica koja su pokrenula antidejtonski i antiustavni postupak pravne secesije bh. entiteta Republika Srpska od međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine i nezakonitog rušenja nekih od najvažnijih bosanskohercegovačkih državnih institucija.

 

OBRAZLOŽENJE

 

Destrukcija državnih institucija, oduzimanje nadležnosti države Bosne i Hercegovine i stvaranje društvenog ambijenta pravne i druge nesigurnosti početak je temeljito pripremane i dugo najavljivane secesije. U toku je pravna secesija bh. entiteta Republika Srpska (RS) od međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine, bez bilo kakvog pravnog osnova u Dejtonskom mirovnom sporazumu i Ustavu BiH.

 

Sjedinjene Američke Države su 5. januara 2022. zbog destruktivnog djelovanja uvele nove i pooštrene sankcije članu Predsjedništva BiH iz RS-a i drugim licima koja podrivaju Dejtonski mirovni sporazum. Američko ministarstvo finansija navelo je da uvodi sankcije Miloradu Dodiku zbog „destabilizirajuće koruptivne aktivnosti i pokušaja urušavanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i stabilnosti Bosne i Hercegovine i cijele regije“. Dodik je, kako stoji u obrazloženju, potkopavao institucije Bosne i Hercegovine pozivajući se na preuzimanje nadležnosti Bosne i Hercegovine i pokrećući stvaranje paralelnih instituciju u entitetu RS. Kumulativno, ove akcije ugrožavaju stabilnost, suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i potkopavaju Dejtonski mirovni sporazum, čime riskiraju širu regionalnu nestabilnost, navedeno je u saopćenju američkog Ministarstva finanasija.

 

Evropski parlament je 17. februara 2022. s 505 glasova „za“ osudio secesionizam organa vlasti bh. entiteta RS i pozvao Evropsko vijeće na uvođenje sankcija Miloradu Dodiku i njegovim saradnicima. Evropski parlament oštro je osudio „neustavne secesionističke mjere vlasti Republike Srpske, čiji je cilj, kako se navodi, uspostava paralelnih institucija u oblasti medicine i medicinskih proizvoda, pravosuđa, odbrane, sigurnosti i oporezivanja“. Time se, kako je naglašeno, podrivaju državne strukture Bosne i Hercegovine i stvara egzistencijalna prijetnja njenom jedinstvu i teritorijalnoj cjelovitosti. Također, Evropski parlament je pozvao Evropsko vijeće da nametne sankcije Miloradu Dodiku i njegovim saveznicima zbog „koruptivnih aktivnosti, kontinuirane destabilizacije zemlje i podrivanja suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Bosne i Hercegovine“. Prije toga, niz upozorenja upućeno je Dodiku i na plenarnom zasjedanju Evropskog parlamenta (23.11.2021) u debati o situaciji u Bosni i Hercegovini. Tom prilikom poslanici su upozorili da je „Bosna i Hercegovina na rubu kolapsa i da Dodikovo povlačenje iz institucija Bosne i Hercegovine može dovesti do dramatičnih posljedica kao što je ponavljanje nasilja iz 90-ih.“

 

Ugrožavanje mirovnog procesa u Bosni i Hercegovini tema je i brojnih rasprava u parlamentima širom Evrope i svijeta. Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske je najozbiljnije shvatilo ugrožavanje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Tokom alarmirajuće i konstruktivne debate u Domu lordova, 9. i 10. novembra 2021. godine, naglašena je važnost „diplomatije kako bi se spriječio novi rat u Bosni i Hercegovini“. Gornji dom Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske je na ovoj sesiji potvrdio potpunu podršku teritorijalnom integritetu i suverenitetu Bosne i Hercegovine. Identične ili slične ocjene i stavove usvojili su i brojni drugi parlamenti u Evropi i svijetu.

 

O neskrivenom antidejtonskom pokušaju rušenja nezavisnosti, suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti države Bosne i Hercegovine posljednjih mjeseci uveliko govore i najuticajniji elektronski i pisani mediji u Evropi i svijetu (CNN, BBC, Le Monde, Deutsche Welle, Politico, Le Figaro, El Pais, The Guardian, Die Welt, France 24, The Washington Post, The New York Post, Foreign Policy, Die Zeit, Der Standard, Die Prese, Berliner Zeitung, Libération, TV5, ORF, TRT, Telegraph, The Times, Independent, El Mundo, Tageszeitung, Neue Zurcher Zeitung, Svenska Dagbledet, Atlantik, Frankfurter Allgemeine Zeitung, Süddeutsche Zeitung, Nederlandse Omroep, Zeit Ulrih Ladurner…). Navedeni i brojni drugi mediji neskriveno poručuju da bi nezakoniti prijenos nadležnosti s države Bosne i Hercegovine na bh. entitet RS značio kraj mira u Bosni i Hercegovini i da je te radnje potrebno hitno zaustaviti. Tako, primjera radi, CNN izvještava da je „Bosna i Hercegovina na ivici njene najteže krize od završetka rata 1995. godine jer Milorad Dodik prijeti da će se otcijepiti od ostatka zemlje“. Francuski Le Monde zaključuje da, „postoji realna opasnost da se u Bosni može zapaliti smrtonosna vatra“, a austrijski ORF konstatira da se „Milorad Dodik igra vatrom“. Ugledni britanski The Guardian piše da je „kriza u zemlji dramatično eskalirala i da Dodik zagovara odvajanje od Bosne i Hercegovine“. Nizozemski portal Nederlandse Omroep upozorava da „Dodik podmeće bombu pod pravni sistem i dovodi u pitanje mir u Bosni i Hercegovini“, dok njemački Die Zeit dramatično ukazuje na to da „Dodikov avanturizam i separatizam vode u novi rat na Balkanu“. Jedan od najčitanijih medija u Švedskoj  Svenska Dagbledet postavlja pitanje: „Hoće li svijet još jednom dopustiti rat u Bosni i Hercegovini?“ Londonski The Times navodi da „separatističke snage mogu pokrenuti novi sukob na Balkanu“.  Austrijski Der Standard u svojoj analizi upozorava da „Dodik uz pomoć Srbije i Rusije sve više podriva suverenitet Bosne i Hercegovine te da se zbog toga država nalazi u egzistencijalno najopasnijoj situaciji od okončanja rata“. Zajednička ocjena većine najpoznatijih svjetskih medija koji su se bavili prilikama u Bosni i Hercegovini jeste ona da je separatistička politika Milorada Dodika glavna prijetnja miru.

 

Istovremeno, dok Evropa i svijet upozoravaju na opasnost ugrožavanja mira i temelja Dejtonskog mirovnog sporazuma, državni organi vlasti ne čine ništa efikasno iz domena svojih nadležnosti s ciljem zaustavljanja napada na ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Zašto ne ispunjavaju svoje dužnosti i obaveze? Znaju li da njihovo nečinjenje dramatično pogoršava situaciju i ugrožava mir i stabilnost? Zar misle da će građani Bosne i Hercegovine, Evropa i svijet dozvoliti da nadležni državni organi vlasti toleriraju otvoreni napad na ustavni poredak Bosne i Hercegovine?! Krajnje je vrijeme da nadležne državne institucije počnu odgovorno, efikasno i zakonito štititi ustavni poredak države Bosne i Hercegovine. Ne smije više biti toleriranja rušenja države Bosne i Hercegovine. Državni organi moraju raditi svoj dio posla za koji su zaduženi i plaćeni. Ne postoji alternativa nezavisnoj, suverenoj, cjelovitoj, demokratskoj i pravnoj državi Bosni i Hercegovini i to je jasno svim razumnim ljudima u Bosni i Hercegovini, Evropi i svijetu.

 

U krivičnopravnoj teoriji prijetnja se cijeni prema tome da li je lice koje je upućuje sposobno da prijetnju i realizira. U slučaju pojedinih zvaničnika koji obavljaju vlast u bh. entitetu RS ili u državnim organima Bosne i Hercegovine, a izabrani su u bh. entitetu RS, to je i više nego evidentno. Postoji osnovana sumnja da su lica s odlučujućim ovlaštenjima u organima vlasti bh. entiteta RS pokrenula nezakonite aktivnosti razvlašćivanja državnih institucija Bosne i Hercegovine kakve nisu zabilježene od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma do danas. Postoji osnovana sumnja da su ova lica:

 

  • pokrenula postupak nezakonitog povlačenja saglasnosti za formiranje nekih od najvažnijih državnih institucija i krenula u pravcu formiranja parainstitucija u bh. entitetu RS, suprotno Ustavu i zakonima države Bosne i Hercegovine;

 

  • zloupotrijebila svoje pozicije i ovlaštenja za sazivanje niza posebnih sjednica NSRS-a, na kojima je usvojeno nekoliko nezakonitih pravnih akata, koji predstavljaju pogodna sredstva za izvršenje krivičnih djela;

 

  • izvršila krivično djelo napada na ustavni poredak države Bosne i Hercegovine iz člana 156. Krivičnog zakona BiH (KZ BiH) u vezi s članom 248. KZ BiH;

 

  • propisala „zabranu primjene zakona države Bosne i Hercegovine „na prostoru bh. entiteta RS što upućuje na to da će vlasti u ovom entitetu upotrijebiti fizičku, pa i oružanu silu kako bi spriječili legalne nadležne organe države Bosne i Hercegovine u provođenju zakona na cijeloj državnoj teritoriji;

 

  • organizirala izglasavanje Zaključaka Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) kojim se protivpravno povlače saglasnosti kojima su na osnovu člana III/5 Ustava BiH navedene nadležnosti postale dio Ustava BiH i za koje nije propisana mogućnost u Ustavu BiH da budu vraćene na niže nivoe vlasti;

 

  • učestvovala u pokušaju destrukcije legalnih državnih institucija Bosne i Hercegovine.

 

U razmatranju jednostranog i nezakonitog rušenja nekih od najvažnijih državnih institucija Bosne i Hercegovine i formiranja nelegalnih parainstitucija u ovom entitetu, treba imati u vidu i sljedeće činjenice:

 

  • Glavni odbor vladajućeg SNSD-a je 28. oktobra 2021. usvojio Deklaraciju o ustavnim principima kao strateški dokument. Deklaracija je pisani dokaz da je očigledna namjera SNSD-a i predsjednika te stranke da svrgne najviše državne institucije Bosne i Hercegovine. U SNSD-ov deklaraciji, između ostalog, piše: Proces vraćanja nadležnosti sastoji se od nekoliko koraka – izrada izvještaja o stanju u različitim oblastima, evidentiranje zaključaka i odluka NSRS-a koje su ranije donesene, priprema novih zaključaka i, na kraju, usvajanje novog zakonodavstva. Ovaj proces, također, uključuje donošenje odluke o proglašenju ništavnim zakona o Sudu, Tužilaštvu i svim drugim aktima koje je nametnuo visoki predstavnik i usvojila Parlamentarna skupština BiH. Nakon toga, slijedi zabrana rada organa i institucija nastalih iz tih zakona na prostoru RS s utvrđenim rokom u kojem treba same da odsele, a ako to ne urade, putem intervencije organa Republike Srpske.

 

  • Pojam odlučujuće kontrole nad izvršenjem krivičnog djela ne mora podrazumijevati formalne činjenice u pogledu nekih od konkretnih radnji, naprimjer, može biti da lice nije formalno naredilo blokadu institucija, potpisalo ukaz o objavi zakona, deklaraciju i zaključke, predložilo akte ili formalno nije na službenoj poziciji u vlasti entiteta, ako se van razumne sumnje može dokazati da je upravo to lice osmislilo plan, da su druga lica koja se pojavljuju kao neposredni izvršioci radili prema njegovim uputama i ako je to lice imalo de facto efektivnu komandu ili odlučujuću kontrolu nad pripremama za izvršenje krivičnog djela.

 

  • Član Predsjedništva BiH iz bh. entiteta RS je rukovodio ovom aktivnošću, davao izjave u medijima o ideji formiranja vojnih snaga bh. entiteta RS, zatim javno davao ponudu svima koji žele da pristupe paravojnoj formaciji koju ima namjeru da formira, navodeći da je proveo anketu među pripadnicima Oružanih snaga BiH srpske nacionalnosti kojih je navodno više od 80% „spremno da pristupe vojsci RS“ potvrđujući nedvosmisleno da ima plan protivzakonitog formiranja vojnih snaga (što je također krivično djelo). Također, on je izjavio da ima plan kako će „ISTJERATI PRIPADNIKE ORUŽANIH SNAGA BiH IZ KASARNI I DRUGIH VOJNIH OBJEKATA NA TERITORIJI RS“ i to na način „kao u Sloveniji 1991. godine“ aludirajući na oružani napad i protjerivanje pripadnika Oružanih snaga, a kasnije je kazao: „isključit ćemo im vodu i struju u kasarnama“, a što jasno ukazuje na postojanje pripremljenog plana i vjerovatno neke vrste oružane sile kojom bi to i proveo.

 

  • Usvajanje zakona kojim se oduzimaju nadležnosti državi, zaključaka kojim se daje saglasnost za protivpravno povlačenje saglasnosti i deklaracije/zaključaka kojim se najvaljuje zabrana provođenja zakona Bosne i Hercegovine na prostoru bh. entiteta RS je pripremna radnja za izvršenje krivičnog djela iz člana 156. KZ-a BiH.

 

  • Odredba člana 247. KZ-a BiH „Dogovor za učinjenje krivičnog djela“ sastavni je dio krivičnog djela za koje je propisana kazna zatvora od tri godine ili teža kazna. Ovdje se radi o kažnjivoj pripremnoj radnji u formi samostalnog krivičnog djela, a kažnjava se priprema kao prethodni stadij u učinjenju krivičnog djela. Primjer je blokada institucija države Bosne i Hercegovine na način da predsjedavajući Vijeća ministara BiH postupajući u dogovoru sa osumnjičenim ne saziva sjednice Vijeća ministara BiH ili ih saziva povremeno „kada je to u interesu Republike Srpske“ ili da poslanici/delegati iz istog razloga i/ili na isti način opstruiraju sjednice Parlamentarne skupštine BiH.

 

  • Svako lice koje je učestvovalo u pripremi, donošenju i provođenju odluka ili je na bilo koji drugi način dalo doprinos u izvršenju navedenih krivičnih djela krivično je odgovorno u granicama svoga umišljaja i to u vezi s članom 29. KZ-a BiH „Saizvršilaštvo“ i članom 31. „Pomaganje“. Lica koja su učestvovala u izvršenju krivičnih djela ne mogu se pozivati da su radila jer su bila „prisiljena“, posebno iz razloga što su se u ovom slučaju radi o tzv. „odoljivoj sili“ gdje su mogli da se odupru izvršenju krivičnih djela.

 

  • Posebno se mora sagledati i „podstrekavanje“ kao poseban oblik saučesništva iz člana 30. KZ-a BiH koje se sastoji u umišljajnom podstrekavanju drugog da učini krivično djelo. Primjera radi, član Predsjedništva BiH iz bh. entiteta RS je, zajedno s drugim pojedincima, uticao, ubjeđivao i nagovarao poslanike NSRS-a da usvoje određene pravne akte (deklaracije, zaključke, zakone i sl.), čime je kod njih učvršćivao odluku da izvrše neko od krivičnih djela. Riječ je o podstrekavanju na izvršenje krivičnog djela protivzakonitog formiranja vojnih snaga iz člana 162.a KZ-a BiH na način da se daje zadatak Vladi RS-a da pripremi i u parlamentarnu proceduru dostavi zakon o odbrani kojim će formirati Vojsku RS, što je protivno Zakonu o odbrani BiH i Zakonu o službi u Oružanim snagama BiH.

 

  • O podstrekavanju na izvršenje krivičnog djela iz člana 156. KZ-a BiH svjedoči i više izjava člana Predsjedništva BiH iz RS-a u kojima je govorio da će organi RS-a spriječiti SIPA-u da provodi službene radnje na prostoru entiteta RS. Takva prijetnja državnoj agenciji Bosne i Hercegovine implicira upotrebu sile jer se SIPA, kao agencija za provođenje zakona, koja ima mandat da u svojim aktivnostima primjenjuje prinudu, jedino silom može spriječiti da djeluje na državnoj teritoriji Bosne i Hercegovine, gdje je bez ograničenja ovlaštena da preduzima zakonom propisane aktivnosti iz svoje nadležnosti. Ovakve aktivnosti mogu se smatrati pokušajem promjene ustavnog poretka što je obilježje krivičnog djela. Izjava člana Predsjedništva BiH iz RS-a da će vojne kasarne u bh. entitetu RS isprazniti na način kako je to učinjeno u Sloveniji 1991. godine predstavlja nesumnjivo prijetnju upotrebom sile i podstrekavanje na izvršenje krivičnog djela.

 

Naprijed navedene, kao i brojne druge činjenice, okolnosti i razlozi, jasno ukazuju na potrebu da se i najviši organ zakonodavne vlasti u državi Bosni i Hercegovini – Parlamentarna skupština BiH informira s dosadašnjim preduzetim radnjama protiv lica koja su jednostrano i nezakonito pokrenula proces rušenja legalnih državnih institucija Bosne i Hercegovine i formiranja nelegalnih entitetskih institucija u bh. entitetu RS.

 

S poštovanjem,

 

 

 

                                                                                                          Delegat u Domu naroda

                                                                                                      Parlamentarne skupštine BiH

                                                                                                          Prof. dr. Denis Bećirović

Moj profil

Zahvaljujući našem sistemu za administraciju Atlas, svaki član SDP BiH posjeduje vlastiti profil na stranici atlas.sdp.ba.

Ova mogućnost dozvoljava svim članovima da sami provjere i ažuriraju podatke na vlastitom profilu, da provjere stanje plaćenih članarina, kao i da učestvuju u anketama koje pokreće SDP BiH.

Kliknite ovdje da pristupite Atlasu



Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine

Adresa: Alipašina 41
71000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina

Telefon: +387 (33) 563 900
Fax: +387 (33) 563 901

Služba za odnose s javnošću:

Telefon: +387 (33) 563 941 ; 563 917
e-mail: informisanje@sdp.ba

SDP BiH je razvio aplikacije za mobilne i tablet uređaje. Preuzmite našu aplikaciju za iOs i pretplatite se na naše obavijesti.


Your Header Sidebar area is currently empty. Hurry up and add some widgets.